Šta je sve blokirao Dodikov kadar

Slični scenariji

Iako je kadar koji dolazi iz RS-a oduvijek maksimalno crpio ovu ustavnu mogućnost, posljednje dvije godine, tačnije od dolaska Milorada Dodika na čelo Vlade manjeg bh. entiteta, opstruiranje ključnih zakona na državnom nivou postalo je ustaljena praksa.

To se pogotovo odnosi na kadar SNSD-a, koji, instruiran strogim uputama “velikog šefa”, ne propušta nijednu priliku da sve češće i drskije blokira zakone ključne za napredak naše zemlje na putu ka EU. Sjednice Državnog parlamenta od Dodikovog dolaska na vlast postale su lakrdija i predstava za naivne.

Rekostrukcija ratnih događaja, međusobne optužbe, tabirenje međunarodnih presuda, negiranje agresije i genocida, zahtjevi za preispitivanje naziva države, pozivi na referendum… nametnuti su kao glavne teme svake sjednice zakonodavne vlasti BiH.

U samo posljednjih nekoliko mjeseci, zbog kadra SNSD-a, oboreno je nekoliko zakona i dokumenata ključnih za napredak naše zemlje na putu ka EU. Sve je počelo od zakona neophodnih za liberalizaciju viznog režima, koji su hronološki, jedan po jedan, doživljavali neuspjeh.

Zakon o graničnoj kontroli u parlamentarnu proceduru stigao je u aprilu prošle godine, a nedostatkom entitetske većine iz RS-a oboren je u prvom čitanju. Sličan scenarij odvijao se i sa zakonom o kontroli kretanja oružja i vojne opreme, s tim da su mu srpski poslanici u Predstavničkom domu početkom februara ove godine dali zeleno svjetlo, prepuštajući kolegama iz Doma naroda da ga blokiraju.

Izmjene Ustava

Sredinom februara apriori je, bez mogućnosti amandmanske faze, oboren zakon o oružju. Slična sudbina zadesila je i zakon o prijevozu opasnih materija, koji poslanici iz RS-a i danas osporavaju, dok je zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima voljom većine poslanika iz manjeg entiteta krahirao u amandmanskoj fazi.

Predstava za širu publiku prikazana je i kada su srpski delegati u Domu naroda prihvatili, a zatim povukli potpis s Odluke o izmjenama Ustava BiH. Vrhunac licemjerja i igranja strpljenjem naroda bila je posljednja odluka SNSD-ovih članova Doma naroda da obore revidiranu strategiju Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koju su poslanici ove stranke u Predstavničkom domu podržali. Ista sjednica obilježena je i odbijanjem delegata iz RS-a da usvoje državni zakon o fiskalnim kasama.

Zauzimanje ključnih pozicija    

Opstrukcije iz RS-a posebno su došle do izražaja kada je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić mjesto direktora Direkcije za evropske integracije (DEI) rezervirao za kandidata iz reda srpskog naroda (Nevenka Savić).

Kako Bošnjaci nisu pristali da Špirić nauštrb bošnjačkog naroda zauzme još jednu ključnu državnu poziciju kako bi još više blokirao evropski put BiH, nastupio je pravni vakuum zbog kojeg će se sigurno još dugo čekati na izbor novog direktora DEI-ja.

Primjer reforme policije

Ni reforma policije, barem kada se radi o imenovanju nezavisnih tijela policijske strukture u BiH, nije bolje prošla. Iako je lista kandidata bila utvrđena, a oni čekali samo još formalno imenovanje, srpski delegati iz Doma naroda Dušanka Majkić, Drago Ljubičić, Zoran Koprivica i do samog kraja neodlučni SDS-ovac Slobodan Šaraba potrudili su se da utrošeno vrijeme, novac i trud budu bačeni u vodu.

Izvor: Avaz