Silajdžić: Suverenitet i integritet BiH nikada neće biti ‘na stolu’!

Na početku je izjavio da je PIC odlučio da državna imovina bude “podijeljena” po funkcionalno-teritorijalnom principu koji bi, formulisan kroz Prudski sporazum, dozvolio državi da zadrži samo imovinu potrebnu da vrši svoje nadležnosti, dok bi entiteti postali vlasnici sve ostale državne imovine.

Silajdžić je dodao da ovaj plan ima ozbiljne propuste – pravno je pogrešan jer ignoriše činjenicu da je BiH već vlasnike ove imovine, a politički jer podstiče korupciju i ugrožava opstanak države.

“Uvijek smo tvrdili da je po Članu I Daytonskog Ustava Bosna i Hercegovina pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SRBiH) te da kao takva ostaje vlasnik sve imovine uknjižene na ove prethodnice. Pravna debata je sada završena.

Dana 3. oktobra 2008. godine, Sud Bosne i Hercegovine, sud čije su osnivanje pomogle vlade vaših zemalja, presudio je u slučaju u kojem je država Bosna i Hercegovina tužila entitet Federaciju BiH u vezi s pravom na određenu imovinu uknjiženu na SRBiH koja je bila u posjedu Federacije.

Sud je presudio da ‘iz navedene odredbe Ustava proizilazi da je pravni sljednik Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Republika Bosna i Hercegovina koja nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao Država Bosna i Hercegovina unutar njezinih međunarodno priznatih granica, što potvrđuje pravni kontinuitet pravnog poretka države’.

Sud je stoga odlučio da je ‘tužena povrijedila integritet i pravni kontinuitet imovine tužitelja kao pravnog sljednika RBiH’ te naredio Federaciji da preda u posjed predmetnu imovinu. Od prošlog petka, ova presuda više nije predmet žalbe i ta presuda je sada konačna.

Državni pravobranilac koji je zastupao Bosnu i Hercegovinu u ovom predmetu je pripadnik srpskog naroda, a sudija koji je donio ovu presudu je pripadnik hrvatskog naroda. Niko se u ovom slučaju ne može žaliti na ‘muslimanske sudije i tužioce koji rade protiv Republike Srpske‘.

Ova presuda je ponukala pismo bivšeg visokog predstavnika Lajčaka Špiriću. Gosp. Lajčak je istakao da iako Prudski sporazum ‘koristi pristup ‘odozdo prema gore’ utvrđujući da entiteti, Distrikt Brčko i niži nivoi vlasti posjeduju svu imovinu koja Državi nije potrebna za vršenje njenih nadležnosti…nedavna presuda Suda BiH sugeriše suprotan pristup’.

Gosp. Lajčak je potom informisao g. Špirića o onom što sam vam upravo rekao: da ‘Presuda…indicira da BiH posjeduje većinu državne imovine kao pravni sljedbenik RBiH’.

Dana 23. juna, NATO Štab Sarajevo je uputio pismo Ministarstvu odbrane BiH u vezi s nacrtom sporazuma o prenosu vlasništva nad nepokretnom vojnom imovinom – istoj vrsti sporazuma na kojoj PIC insistira u vezi s ostatkom državne imovine.

NATO Štab je istakao: ‘Utvrdili smo da neke imovine nisu vlasništvo entiteta tako da ne bi bilo moguće da entiteti potpišu sporazum u vezi s tim imovinama’.

Pismo dalje navodi: ‘Ovo su ozbiljni propusti u nacrtu Sporazuma te NATO Štab Sarajevo stoga ne može podržati trenutni nacrt pogotovo u vezi povezanog cilja Vijeća za implementaciju mira za zatvaranje OHR-a‘.

Mi konstatno govorimo istu stvar – da je po Sporazumu o sukcesiji Bosna i Hercegovina vlasnik sve imovine bivše Jugoslavije koja se nalazi na njenoj teritoriji, uključujući i nepokretnu vojnu imovinu. Entiteti nemaju bilo kakvih prava vlasništva nad ovom imovinom. Ovo su pravne činjenice, dame i gospodo, i one su nepobitne”, rekao je Silajdžić.

Prema njegovim daljnjim navodima, stoga postoji samo jedan pravni put. Treba sačiniti kompletan popis cjelokupne državne imovine i Vijeće ministara BiH treba naložiti državnom pravobraniocu da uknjiži svu tu imovinu na Bosnu i Hercegovinu u zemljišno-knjižnim uredima.

“Ukoliko Vijeće ministara odbije da izda takav nalog, pozivam visokog predstavnika da nametne takvu odluku kako bi se proveo Član I Ustava i konačna presuda Suda Bosne i Hercegovine. Ovo je jedino rješenje takozvanog pitanja državne imovine koje je u skladu s postojećim zakonima i pravnim presedanima”, dodao je.

-Neprihvatljivo je tražiti “konsenzus” da bi se implementirali postojeći zakoni i tražiti politički “kompromis” s onima koji blokiraju te tehničke korake, smatra Haris Silajdžić.

“Slažem se da je entitetima potrebna određena državna imovina da bi mogli vršiti svoje nadležnosti. Spreman sam da podržim odluku Parlamentarne skupštine BiH da se entitetima dozvoli besplatno i neograničeno korištenje te imovine.

Ova takozvana ‘perspektivna’ imovina – ono što je potrebno raznim birokratijama da smjeste svoje kancelarije – nikada nije bila predmet rasprave. Ono što je stvarno predmet rasprave je takozvana ‘neperspektivna’ državna imovina – ono što nijednom nivou vlasti nije potrebno za vršenje nadležnosti.

Ovo je zapravo istinski perspektivna imovina – imovina koja se može prodavati, iznajmljivati ili kapitalizovati na mnogo različitih načina. Jedno je sigurno: Ako Država ostane vlasnik samo one državne imovine koja joj je potrebna i prenese vlasništvo nad ostatkom na entitete, Država će još više oslabiti, a entiteti još više ojačati. Takvo rješenje bi etničkim elitama dalo pokriće za sve ilegalne radnje koje su godinama poduzimane u vezi državne imovine. Takvo rješenje bi im omogućilo da nastave takve radnje te da finansiraju nastavak svoje vladavine, kao što su to učinili i kroz entitetsku privatizaciju. Takvo rješenje bi neizbježno pretvorilo Državu u besmislenu državnu zajednicu njena dva entiteta”, riječi su Harisa Silajdžića.

Nijedna država koja je primijenila teritorijalno-funkcionalni princip raspodjele državne imovine nije opstala, dodao je, a državna zajednica Srbija i Crna Gora je najskoriji takav primjer.

Državna imovina je neizmjeran ekonomski potencijal koji država Bosna i Hercegovina može dobro iskoristiti. On je posebno potreban u aktuelnoj ekonomskoj krizi da omogući ubrzani ekonomski razvoj od kojeg mogu imati koristi svi građani Bosne i Hercegovine. On također može pospješiti provođenje Aneksa 7.

Također može biti iskorišten da Bosnu i Hercegovinu pretvori u korisnog partnera koji ima nešto da ponudi i NATO-u i Evropskoj uniji, smatra Silajdžić.

“S obzirom da sam kao član Predsjednistva BiH položio zakletvu da ću štititi Ustav BiH i vladavinu prava, ja ne mogu ignorisati Član I Ustava BiH i Sporazum o sukcesiji, ne mogu ignorisati konačnu presudu Suda Bosne i Hercegovine te istu presudu ostaviti samo ‘u sudskim arhivama’.

Ne mogu pomagati u podjeli nepokretne vojne imovine na način koji čak ni NATO Štab Sarajevo ‘ne može podržati’.

Konačno, ne želim i ne mogu kršiti vaš cilj broj 5 – učvršćivanje vladavine prava, kako bi se ekspeditivno provela prva dva cilja, a sve s ciljem da se ispuni glavni zahtjev Republike Srpske – zatvaranje OHR-a koje mi nikada nismo ni tražili.

Što je najvažnije, ako od nas zahtjevate da uradimo sve to, onda u biti tražite da ponovo pregovaramo o jednom od centralnih stubova Dejtonskog sporazuma.

Jedan od Miloševićevih prvih zahtjeva u Dejtonu je bila podjela državne imovine po funkcionalno-teritorijalnom principu. Nije to dobio. Dobio je dvoentitesku strukturu ali Član I Dejtonskog Ustava je također očuvao pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine, uključujući i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom.

Ovo je bio jedan od ključnih balansirajućih faktora koji su uopšte omogućili potpisivanje Dejtonskog sporazuma ali je istovremeno poslužio i kao primarni kohezivni faktor između ta dva entiteta.

Državna imovina je ključni dio Dejtona u istoj mjeri kao i dvoentitetska struktura. Stoga, ako je ijedan ključni dio Dejtona na stolu, onda moraju biti i svi drugi.

Međutim, nemojte se zavaravati: suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine nisu elementi Dejtona – oni prethode Dejtonu i garantovani su Poveljom UN-a. Oni nikada neće biti na stolu”, rekao je Silajdžić učesnicima sastanka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira jučer u Sarajevu.

Izvor: Fena