Propada oduzeta imovina vrijedna 50 miliona KM!
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH već mjesecima pokušava riješiti problem s velikim količinama zaplijenjene robe čija je vrijednost oko 50 miliona maraka, a za čije skladištenje mjesečno bude izdvojeno na desetine hiljada KM.
Kako u BiH ne postoje precizni propisi o tome u koje će svrhe država usmjeriti stvari i imovinu oduzetu zbog njihovog nezakonitog prometovanja, roba u skladištima stoji čak i godinama. Dok joj tamo vrijednost rapidno opada, na kraju bude skuplja pita od tepsije.
Ogromni gubici
To potvrđuje i direktor UIOBiH Kemal Čaušević, koji za naš list najavljuje da će pokrenuti incijativu o izmjeni zakona kako bi se brže rješavao status robe čije skladištenje mnogo košta, a vrijednost joj se vremenom smanjuje.
– Treba nam omogućiti da se brže rješavamo, prodajemo ili doniramo robu onima koji je mogu iskoristiti. Država gubi ogroman novac plaćajući skladišta u kojima ta roba propada – kaže Čaušević.
Pomoćnik direktora UIOBiH za poslovne usluge Hajrudin Lagumdžija pojašnjava da među zaplijenjenom robom ima automobila, tekstila, namještaja, građevinskog materijala, tehničkih uređaja. Ukupna vrijednost robe, koja je zaplijenjena u prekršajnim postupcima i trenutno je čuva Uprava za indirektno oporezivanje, iznosi 9.660.284 KM, a u prosjeku, godišnje, UIO zaplijeni više od deset miliona maraka robe.
Osim toga, UIOBiH trenutno raspolaže i imovinom koja je zaplijenjena zbog različitih carinskih i finansijskih krivičnih djela, a odnosi se na robu i nekretnine. Njena procijenjena vrijednost veća je od 40 miliona KM. Riječ je o imovini koja još ne može biti prodata, jer su krivični postupci u toku. Uprkos tome, njena vrijednost pada, a troškovi čuvanja rastu.
– Veliki problem predstavljaju automobili oduzeti zbog raznih carinskih prekršaja za koje su sudovi već donijeli pravosnažne presude. Imamo 910 takvih vozila, a starija su od sedam godina. Prema sadašnjem zakonu, ne možemo ih prodati. Više puta tražili smo od Vijeća ministara BiH i Upravnog odbora UIO da nam dozvoli da ih prodamo makar kao staro željezo, jer mi plaćamo skladištenje i čuvanje, a imamo i česte krađe. Odgovor, međutim, nikada nismo dobili – ističe Lagumdžija.
Podjela entitetima
Prema njegovim riječima, dio robe od prošle godine je, u skladu s ranijom odlukom Vijeća ministara, podijeljen entitetima koji su je trebali dati u humanitarne svrhe. No, čini se da iz FBiH nisu bili zainteresirani za preuzimanje robe.
– Predstavnici RS i Brčko Distrikta odmah su došli i odvezli robu, a Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica poslali smo šest urgencija da preuzmu robu vrijednu više od 300 hiljada KM. Robu bi mogli podijeliti humanitarnim organizacijama, narodnim kuhinjama, ali niko ne dolazi po nju – iznosi Lagumdžija.
UIO troši novac i resurse
Čaušević ističe kako postoji ideja i da se od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zatraži da sudovi preuzmu odgovornost za čuvanje oduzete robe, jer se ona onda i definitivno oduzima na osnovu sudskog naloga.
– Uprava gubi novac i troši ljudske resurse na čuvanje i rješavanje statusa te robe – kaže Čaušević.
Izvor: Avaz