Krajišniku odobrena posjeta Palama

Odluka je donesena, kako je saopšteno, iz humanitarnih razloga, a garancije da će svi uslovi koje je postavio Tribunal biti ispunjeni, dala je Vlada Republike Srpske, a ne Bosne i Hercegovine.

Specijalno sudijsko vijeće je, kako je saopšteno, prihvatilo Krajišnikovu molbu, imajući na umu da će on uskoro iz pritvora u Hagu biti prebačen u zatvor neke od evropskih zemalja, odakle neće imati pravo ni na kakvu posjetu dok ne okonča izdržavanje kazne. Bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske pravosnažno je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad nesrbima u ratu u BiH. Prvostepenom presudom osuđen je na 27 godina, ali mu je Žalbeno vijeće umanjilo kaznu.

Posebni „pritvorski“ uslovi

Krajišniku je odobrena trodnevna posjeta pod posebnim, “pritvorskim” uslovima, što podrazumijeva 24-časovni nadzor. Preko dana će moći da posjećuje majku, ali će uveče morati da se vrati u lokalni zatvor na Palama i tu prenoći. Da će ti i ostali uslovi Tribunala biti ispunjeni garantovala je vlada Republike Srpske. U dokumentima s tim u vezi Bosna i Hercegovina se i ne pominje. Kako je Tribunal prihvatio da ovo pitanje rješava sa Republikom Srpskom, a ne sa državom Bosnom i Hercegovinom, upitali smo glasnogovornicu Haškog tribunala Nermu Jelačić.

“Po istom principu po kojem komunicira sa Vladom Federacije. Recimo kad je Rasim Delić pušten na dopust, pušten je uz garancije Sarajeva, zapravo Federacije Bosne i Hercegovine. Pitanje zašto država Bosna i Hercegovina ne daje podjednake garancije za sve svoje građane koji su ovdje u pritvoru, morate postaviti, ne ovom sudu, nego državi. A obzirom na to da oba njena entiteta, zapravo – više od dva entiteta – svaki od tri naroda ima svog oficira za vezu u Hagu, to prije govori o stavu vlade i države Bosne i Hercegovine prema suradnji sa Tribunalom, nego o načinu na koji Tribunal radi.”

Ne može Tribunal raspravljati o nadležnostima

Haški tribunal ne može rješavati pitanja razgraničenja nadležnosti između državnih i entitetskih institucija, o čemu se u Bosni i Hercegovini u posljednje tri sedmice rasplamsala debata. Garancije za ispunjavanje uslova pod kojima se haški optuženici privremeno puštaju na slobodu davale su i do sada entitetske vlade. Sva ostala pitanja Tribunal rješava sa državom Bosnom i Hercegovinom. O tome svjedoči i nedavna trodnevna posjeta novog predsjednika Haškog tribunala Patricka Robinsona Sarajevu. U razgovorima sa članovima državnog Predsjedništva i visokim predstavnikom Valentinom Inzkom najvažnija tema bila je funkcionisanje Vijeća za ratne zločine pri Sudu Bosne i Hercegovine. U nadležnost Vijeća Tribunal je već prenio deset postupaka. Procesuiranjem tih i podizanjem novih optužnica za ratne zločine, Državni sud u Sarajevu će na izvjestan način naslijediti Haški tribunal.

Izvor: DW