Šta je sve Inzko napisao o Dodiku: ‘Glavni kočničar svih reformskih procesa’
Vlasti Republike Srpske (RS) i premijer tog entiteta glavni su krivci za zastoj Bosne i Hercegovine na evropskom putu i glavni su kočničari svih reformskih procesa. To je, u najkraćem, ocjena koju je u svom izvještaju o stanju u BiH u posljednjih šest mjeseci iznio visoki predstavnik Valentin Inzko.
On je izvještaj poslao generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonu i predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a Vitaliju Ćurkinu. Do ovog izvještaja došla je beogradska štampa kojoj je predsjednik DP-a Dragan Čavić kazao da je upoznat sa njim.
Izvještaj visokog predstavnika je katastrofalan po RS jer je ona označena kao generator svih problema u BiH. Za to je najodgovornija vlast u RS koja je sastavljanju takvog izvještaja doprinijela svojom iracionalnom, nerealnom i konfliktnom politikom, izjavio je Čavić.
“Od 1. novembra 2008. do 30. aprila 2009. u BiH je nastavljeno urušavanje autoriteta visokog predstavnika i Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, a posebno su nastavljeni napadi Vlade RS usmjereni protiv državnih institucija, njihovih ovlaštenja i zakona. Tokom ovog perioda, zvaničnici i institucije RS su preduzeli korake i davali izjave za vezane za ideju o eventualnoj secesiji od BiH. Ti koraci uključuju službenu platformu RS za ustavne promjene, u kojoj se BiH vidi kao unija nezavisnih država i aludira na mogućnost da se građani na referendumu izjasne o pitanjima “državne strukture” i “ustavnog uređenja””, stoji u Inzkovom izvještaju.
On naglašava da je u februaru ove godine Dodikova stranka usvojila zaključke u kojima poziva građane da izraze svoju volju o tome “da li su za postojanje RS u dejtonskom teritorijalnom i političkom okviru”, a istog mjeseca Dodik je u medijima predstavio prijedlog svoje partije za ustavnu reformu.
Ta platforma sadrži niz ultimatuma, uključujući i pravo da se održi referendum o nezavisnosti u periodu od tri godine. Dodik je u aprilu radiju “Slobodna Evropa” izjavio da će se jednog dana steći pravi uslovi da RS pođe putem Kosova i odvoji se od BiH. Političku situaciju su dodatno komplikovali vlasti i vladajuće partije u RS, osporavajući legalitet i validnost odluka visokog predstavnika. U te korake spada i pismo koje je Vlada RS, zaobilazeći državne institucije, poslala Vijeću sigurnosti UN u kojem se kaže da “nema legalne baze za odluke OHR-a kojim se narušava Ustav BiH, Dejtonski ugovor, međunarodni sporazumi i principi međunarodnog prava”. U još jednom pokušaju da skrene pažnju sa aktuelnih političkih i procesa reformi, Dodik je na aprilskoj sjednici Narodne skupštine RS izjavio da “stabilnost BiH najviše ugrožavaju ilegalne aktivnosti OHR-a”, stoji u izvještaju visokog predstavnika Valentina Inzka. On naglašava da je “napredak u tekućoj istrazi državnog tužioca BiH I SIPA-e u vezi sa kriminalom Dodika i ostalih, izazvao snažan otpor zvaničnika RS protiv državnih institucija, uključujući prijetnje jednostranim povlačenjem iz bh. institucija. Ta neprihvatljiva reakcija pokrenuta je pošto je SIPA predala Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika i ostalih.
Kada je u Sarajevu šefica protokola američkog potpredsjednika Josepha Bidena, oslovila specijalnog izaslanika EU za vanjsku politiku Javiera Solanu sa: “Dobrodošli, gospodine visoki predstavniče”, bilo je jasno da Amerikanci evropsku pratnju tokom ove posjete prije doživljavaju kao opterećenje. Takva zamjena Solane sa stvarnim visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, Austrijancem Valentinom Inzkom, bila je vrlo neprijatna. Američki potpredsjednik zapravo Solanu uopšte nije pozvao u Sarajevo. On ga takođe nije poveo sa sobom u posjetu Srbiji i Kosovu, piše berlinski list “Tageszeitung” u analizi posjete američkog potpredsjednika, Josepha Bidena BiH, Srbiji i Kosovu i ističe:
Na taj način zajedničko djelovanje SAD i EU u Sarajevu nije uspjelo, a to upućuje na razlike između Washingtona i Brisela kada je riječ o Balkanu. Doduše adminstracija američkog predsjednika Baracka Obame još ima obzira prema EU, jer je odluku o imenovanju posebnog izaslanika za Balkan, što je prošle sedmice zahtijevao američki Kongres, odgodila. Demokrate sada, kao i ranije, polaze od toga da je nakon proglašenja nezavisnosti Kosova u prvi plan ponovo izbila budućnost BiH. Može se čuti kako je situacija na Kosovu stabilizirana. Nasuprot tome, previše mekano držanje Evrope u BiH dovelo je do zamršene situacije u kojoj je nacionalistička retorika uzela maha, kao u periodu prije rata. Bidenova posjeta pokazuje da SAD namjeravaju politici EU na Balkanu suprotstaviti svoje vlastite zamisli, zaključuje “Tageszeitung”.
Izvor:San
