Naime, 31. maja istječe rok koji je srbijanska vlada dala preduzećima iz BiH, Slovenije i Hrvatske da reguliraju status svoje imovine u Srbiji, odnosno da se pokušaju dogovoriti sa menadžmentima firmi koje su ovu imovinu prisvojile nakon raspada Jugoslavije ili će u protivnom biti prodata.
Plijen mešetara
– Sporna uredba predviđa da, ako matične firme dokažu na sudu da je to bila njihova imovina, tim novcem bude isplaćena odšteta. To je nevjerovatno. Ne zna se ko prodaje imovinu i u čije ime. Lani su prodati neki objekti i to po deset puta nižoj cijeni. Naravno, kada se prodaje tuđa imovina, onda tu postoji dogovor raznih mešetara i tajkuna da to bude bagatelna cijena – navodi Hasić.
Nekoliko preduzeća iz BiH pokušalo je vratiti imovinu putem srbijanskih sudova, ali su sva odbijena, što je još jedna prepreka koju je postavila Vlada Srbije da bi onemogućila povrat imovine BiH.
Hasić smatra da je jedino moguće i pravedno rješenje da se sporna uredba stavi van snage, “jer o implementaciji Međunarodnog sporazuma o sukcesiji, odnosno aneksa G, ne može biti nagodbe i uvjetovanja”. On podsjeća da je i Zakonodavno-pravna komisija dala preporuku Vladi Srbije da odustane od te uredbe.
– Međutim, rok istječe. Sada je pitanje šta će se dešavati u narednom periodu ako ne bude brzih reakcija. Ako bude ispoštovana uredba, onda će to biti katastrofa za BiH i njena preduzeća – kaže Hasić.
Propust bh. vlasti
On podsjeća da je srbijanski ministar Mlađan Dinkić nedavno u Sarajevu rekao da BiH u Srbiji ima tek 20-30 poslovnih prostora, ali su odmah reagirali iz VTK dostavljajući spisak od čak 1.000 objekata. Radi se o izuzetno vrijednoj imovini, koja obuhvata zgrade, poslovne prostore, skladišta ili zemljišta u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Čačak, Kraljevo. Njena vrijednost procijenjena je na više od dvije milijarde eura.
Hasić smatra da su vlasti BiH morale uraditi više u proteklom periodu.
– Morala je biti aktivirana agencija za pasivni podbilans koja bi napravila popis i vodila računa o povratku imovine van BiH. Osim toga, resorno državno ministarstvo trebalo je potpisati sporazum o imovinskopravnoj zaštiti sa Srbijom. To, nažalost, nije urađeno i na taj način je ostavljen prostor Srbiji da radi ovo što radi – ističe Hasić.
Srbiji sve vraćeno
– Srbijanske vlasti su se izuzetno nekorektno ponijele imajući na umu da je bh. strana u potpunosti ispoštovala međunarodni sporazum o sukcesiji i vratila svu imovinu srbijanskim preduzećima. Većinu toga su prodali i iznijeli novac iz BiH – podsjeća Hasić.
Slovenci ne sjede skrštenih ruku
I Slovenija i Hrvatska imaju puno manje imovine u Srbiji od BiH, ali su slovenski mediji i vlada već reagirali tražeći prolongiranje roka za vraćanje preduzeća. Od bh. vlasti nije bilo reakcija, a ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj nije odgovarao na naše pozive da prokomentira moguću sudbinu milionski vrijedne imovine BiH.
Izvor: Dnevni avaz