Ne želimo policijsku državu!

IslamBosna.ba – Zakon koji omogućava uklanjanje nepodobnih i neistomišljenika na sasvim legalan način se zove Zakon o zaštiti tajnih podataka i donesen je na nivou BiH 2005. god, s izmjenama u februaru 2009. godine.

Najprije da odgovorimo na pitanje: šta je po ovom Zakonu tajni podatak?

“Tajni podatak je činjenica ili sredstvo koje se odnosi na javnu bezbjednost, odbranu, spoljne poslove ili obavještajnu i bezbjednosnu djelatnost BiH, koji je potrebno, u skladu s odredbama Zakona, zaštititi od neovlašcenih lica i koji je ovlašceno lice označilo oznakom tajnosti.” (član 4)

Ko sve može odrediti da neki podatak bude tajan?

Zapanjujući podatak, koji nam otkriva mogućnost velikog broja ljudi iz vlasti da spriječe pravedno suđenje onima koji su im trn u oku!

Član 13 Zakona kaže:

Stepen tajnosti INTERNO, POVJERLjIVO i TAJNO mogu odrediti samo sljedeća ovlašćena lica:
a) guverner Centralne banke BiH,
b) predsjedavajući komisija Parlamentarne skušptine BiH,
c) predsjednik Suda BiH i predsjednik Ustavnog suda BiH,
d) državni tužilac Bosne i Hercegovine,
e) državni pravobranilac Bosne i Hercegovine,
f) premijer FBiH i premijer RS,
g) predsjedavajući zakonodavnih tijela FBiH, RS i Brčko Distrikta,
h) predsjednici svih sudova na području FBiH, RS i Brčko Distrikta,
i) tužioci na svim nivoima u FBiH, RS i Brčko Distriktu,
j) pravobranioci na svim nivoima u FBiH, RS i Brčko Distriktu,
k) gradonačelnik Brcko Distrikta,
l) predsjedavajući Skupštine Brčko Distrikta,
m) premijeri kantona u FBiH,
n) predsjedavajući zakonodavnih organa kantona u FBiH,
o) funkcioneri iz člana 6. stav (1) tačka a) alineja 5) i stava (1) tačka b) alineja 4) ovog Zakona,
p) izabrani ili imenovani funkcioner koji je za određivanje, pristup, korišćenje, čuvanje i zaštitu tajnih podataka ovlašćen Zakonom, podzakonskim propisima izdatim na osnovu Zakona ili ga je za to pismeno odredilo ovlašćeno lice, i
lj) lice koje je kao zaposlenika tog organa, institucije ili organizacije za to pismeno odredilo ovlašćeno lice.

Član 14:

(1) Stepen VRLO TAJNO mogu odrediti samo sljedeca ovlašcena lica:
a) članovi Predsjedništva BiH,
b) predsjedavajući i ministri u Savjetu ministara BiH,
c) generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH,
d) direktor Državne agencije za istrage i zaštitu,
e) direktor Državne granične službe,
f) predsjedavajući Predstavničkog doma i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH,
g) predsjedavajući komisija Parlamentarne skupštine BiH nadležnih za obavještajna i pitanja odbrane i bezbjednosti,
h) nadležni vojni komandanti koje odredi ministar odbrane BiH,
i) predsjednik i potpredsjednici FBiH i RS.

Također zabrinjava član 16: Ko sve može dati prijedlog za odredivanje tajnosti podataka:
“Svaki funkcioner, zaposlenik i lice angažovano u BiH, entitetskom ili organu, instituciji i organizaciji na ostalim nivoima državne organizacije BiH obavezni su da, u okviru svojih ovlašćenja, procijene bezbjednosni značaj podataka i predlože ovlašćenim licima određivanje tajnosti tih podataka, ako to ocijene potrebnim.”

Nadalje, zabrinjava “postupak” za određivanje tajnosti (postupak je pod navodnicima jer se ne radi ni o kakvom postupku nego o samovolji), pa član 17 kaže: “Dužnost ovlašćenog lica pri određivanju stepena tajnosti je da donese ocjenu o mogućoj štetnosti za bezbjednost BiH, odnosno odgovarajuće institucije i organa, ako bi taj podatak bio dostupan neovlašćenom licu.”

Ta “ocjena” ovlaštenog lica mora samo biti pismena, to je jedini uslov da se nešto proglasi tajnim.

Kakve su prve praktične posljedice zloupotrebe ovog zakona?

Desilo se konkretno s nekim naturalizovanim Arapima (dakle, onim koji su državljanstvo BiH stekli po zakonskom osnovu, naprimjer na osnovu braka s bh. državljankom), koji su pritvoreni, da su nadležni organi donijeli Rješenje o stavljanju pod nadzor u kojem stoji da je “utvrđeno da imenovani predstavlja prijetnju za javni poredak, javni redi i mir ili sigurnosti BiH”. U Rješenju nema nikakvo objašnjenje zašto predstavlja prijetnju, nego samo u obrazloženju kaže “Informacijom Obavještajno-sigurnosne agencije, upoznati smo da imenovani predstavlja prijetnju…”

Zašto predstavlja prijetnju? Ne možemo znati jer su podaci “tajni”! 

Treba napomenuti da je ovaj Zakon u suprotnosti s principima Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja propisuje da svako ima pravo na slobodu i sigurnost ličnosti (član 5), te garantuje fer i korektan postupak vlasti prema svojim građanima.

Danas oni, sutra mi. Idealan način da se bilo ko, ko smeta nečijim političkim, ekonomskim i inim interesima, sasvim legalno pritvori, odstrani, ušutka.

Organizacija “Vaša prava” poslala je Ministarstvu sigurnosti BiH zahtjev da im se da uvid u spis predmeta na osnovu kojih je doneseno Rješenje o stavljanju pod nadzor.

Ministarstvo sigurnosti je odgovorilo sljedeće: “Na temelju odredbi iz clana 64.,65.,66.,i 67. Zakona o zastiti tajnih podataka ,podacima dostavljenim od strane nadlezne bezbjedonosne agencije raspolaze iskljucivo organ koji je trazio informaciju, te je u izuzetnim slucajevima moze dostaviti drugom organu ili nadleznom Sudu na uvid ali uz prethodnu saglasnost bezbjedonosne agencije koja je dostavila podatak.
Lice na koje se odnosi podatak oznacen za nekim od stepena tajnosti nema pravo pristupa tajnim podacima, a analogno tome ni pravni zastupnik ovlasten da postupa u ime stranke.”

Zaključak:

Zakon propisuje da veliki broj ljudi može odrediti da se neki podaci klasifikuju kao tajni, a jedini osnov za to je njihova “ocjena”. Kada bilo ko traži takav podatak (novinari, itd), dobiju automatsku odbijenicu.

Zašto se ovaj Zakon krši sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama? Jer Zakon o slobodi pristupa informacijama kaže da je svaka informacija slobodna (ugrubo rečeno) i da ako će se nekom odbiti pristup toj informaciji, onda se mora dati objašnjenje i utvrditi da postoji javni interes da taj podatak bude tajan.

Dakle, Zakon o slobodi pristupa informacijama rješava sve od slučaja do slučaja, na osnovu sadržaja informacije, a ne dozvoljava da se nekom odbije pristup samo radi klasifikacije te informacije. Kao što smo vidjeli, Zakon o zaštiti tajnih podataka uopšte nema to rješavanje “od slučaja do slučaja” nego je sve tajno i tačka!

Iz navedenih razloga je jasno da je potrebno što prije i što ekstenzivnije alarmirati javnost svim mogućim dostupnim i legalnim sredstvima da se Zakon koji omogućava represiju i vansudske procese, nalik na one u Guantanamu, što prije odstrani. Stoga apelujemo na sve ljude koji su zainteresovani za održavanje države prava i ljudskih prava, da se uključe u proces informisanja ljudi o ovome zakonu te pristupe potpisivanju peticije koja od nadležnih institucija zahtijeva ukidanje ovoga zakona!

Online peticiju potpišite na:
www.peticija.com.ba

IslamBosna