Human Rights Watch: Bh. vlasti krše ljudska prava pritvorenika u Imigracionom centru!

Potpredsjednik SAD-a ne smije ignorisati situaciju u kojoj su se našli stranci koji su došli u BiH da se bore rame uz rame s Armijom BiH u ratu 1992., a koji su sada suočeni s pritvaranjem i deportacijom.

BiH vlasti su oduzeli državljanstvo oko 300 ljudi u posljednjim godinama, od kojih je većina porijeklom s Bliskog Istoka. Mnogi su dobili državljanstvo nakon što su došli u BiH da se bore u ratu, a sada su neki od njih proglašeni prijetnjom za nacionalnu sigurnost. Vlasti su nedavno pritvorile 6 muškaraca Arapa u imigracioni centar u Lukavici da čekaju deportaciju u neke zemlje uključujući Siriju, gdje se oni suočavaju s rizikom od ozbiljnih povreda ljudskih prava, uključujući torturu.

Iako se tvrdi da su oduzimanja državljanstva i deportacije motivirane isključivo brigom o neregularnosti procesa izdavanja državljanstava, čini se da su ove inicijative povezane s brigom o prisustvu navodnih islamskih radikalista u BiH za koje se tvrdi da su ili članovi radikalnih organizacija ili da su u komunikaciji s njima. Ove mjere uživaju podršku zapadnih vlada koje i sada šute o rizicima od torture po povratku u zemlje porijekla.

Jedan od muškaraca u Lukavici, Imad al Husin (Abu Hamza), je pritvoren dok čeka odgovor na žalbu, iako je Ustavni sud BiH donio odluku o zabrani njegove deportacije i naveo da on ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti ove zemlje. Drugi pritvorenik, Benkir Isa, dobio je dvije smrtne presude u Alžiru za učešće u navodnoj terorističkoj zavjeri.

BiH vlasti su izazvale mnogo kontraverzije zbog prisilne deportacije grupe Alžiraca prije 7 godina, uključujući Lahdara Bumedina, uprkos odluci bh. suda o njihovom puštanju na slobodu. Bumedin je konačno prošle sedmice iz Guantanama pušten na slobodu bez ikakvih optužbi, nakon sedam godina zatvora. Ova spremnost da se ignorišu sudovi kada je u pitanju nacionalna sigurnost ozbiljno dovodi u pitanje transparentnu pravednost za pritvorenike.

Nadalje, državna komisija nadležna za revidiranje državljanstava stečenih nakon rata ne funkcioniše transparentno i uskraćuje licima čija se državljanstva oduzimaju pravo na fer saslušanje. Procedura revidiranja državljanstva se odvija iza zatvorenih vrata i uključenim osobama nije dozvoljeno da prisustvuju na saslušanjima o njihovom slučaju. Konačne odluke ne sadrže detaljna obrazloženja.

Nedavno hapšenje predsjednika ove komisije u Hrvatskoj, Vjekoslava Vukovića, zbog sumnji o uključenosti u organizovani kriminal, također dovodi u pitanju kredibilitet ove komisije.

Gospodin Bajden i gospodin Solana, s njihovim dugogodišnjim iskustvom u određivanju politike Balkana, treba da razumiju potrebu za podržavanjem snažnih institucija koje će štititi vladavinu zakona i ljudska prava.

BiH se oslanja na liderstvo SAD-a i EU. Ali kada je u pitanju deportacija Arapa koji su osumnjičeni za povezanost s terorizmom, Zapad u najboljem slučaju šuti a u najgorem slučaju je saučesnik u zlostavljanju. Reforme će se dogoditi samo uz pomoć Washingtona i Brisela.

Bajden i Solana bi trebali iskoristiti svoju posjetu da pošalju jasan signal BiH da Zapad želi vidjeti sljedeće osnovne korake u usklađivanju bh. sigurnosne politike s propisima o ljudskim pravima:

1. Kao prvo, BiH treba da suspenduje rad državne komisije za oduzimanje državljanstava i da provede transparentnu i nezavisnu reviziju rada ove komisije, kao i da osigura onima kojima su državljanstva oduzeta pravo na fer žalbu pred nezavisnim sudom.

2. Kao drugo, stranci koji su uložili žalbu protiv deportacije treba da ostanu u zemlji dok se ne donesu odluke o njihovom slučaju. Ovo je potrebno da se osigura da BiH poštuje svoju obavezu da ne izručuje nikoga u mjesto gdje će se ta osoba suočiti s rizikom od torture.

3. Kao treće, bh. vlasti treba da prestanu koristiti svoju imigracionu politiku kako bi protjerali ljude koji su samo osumnjičeni za povezanost s nasilnim grupama.

Bosanski krivični sudovi su sudili u slučajevima i terorizma i ratnih zločina, te stoga imaju kompetencije da preuzmu rješavanje ovakvih slučajeva. Korištenje zakona o državljanstvu i imigraciji pokazuje da su dokazi protiv ovih ljudi nedovoljni i da država želi izbjeći opravdavanje svojih odluka pred nezavisnim sudovima.

Obamina administracija je obznanila svoju volju da ne ide Bushovim stopama podržavanja i toleriranja kršenja ljudskih prava u ime borbe protiv terorizma. Pritvorenicima u Lukavici i stotinama drugih pojedinaca koji su suočeni s rizikom od deportacije treba više od riječi da bi se zaštitila njihova ljudska prava – njima treba akcija.

Napisala: Wanda Troszczynska-van Genderen, organizacija Human Rights Watch, 24. 05. 2009.
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba