Bit će posla i za radnike iz BiH

U ljetnoj turističkoj sezoni, crnogorskom ugostiteljskom sektoru bit će potrebno oko 15.000 sezonskih radnika, od čega će 9.500 radnika obezbijediti sa strane. Poslodavcima u Crnoj Gori najviše nedostaje konobara, kuhara, pomoćne radne snage, sobarica, recepcionera, poslastičara i građevinskih radnika.

“U ovoj državi obezbijeđene su investicije za radove i za narednu godinu, pa posla neće nedostajati i za naše radnike”, kaže Sanela Zeljković, glasnogovornica Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Ističe da ni izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca u Crnoj Gori, a prema kojem je skuplje zaposliti stranca nego domaćeg radnika, neće bitnije uticati na zapošljavanje bh. građana u toj državi.

“Crna Gora i u uslovima krize bilježi smanjenje stope nezaposlenosti, a na evidencijima nema značajan broj nezaposlenih sa znanjima i kvalifikacijama koje poslodavci traže”, objašnjava Zeljković.

Dodaje da u dosadašnjoj saradnji sa crnogorskim zavodom nije zabilježen nijedan slučaj zloupotrebe položaja radnika, poslodavca ili neke uključene institucije. Agencija za rad i zapošljavanje BiH, međutim, nema uvida koliko se u ovoj zemlji zapošljava bh. radnika na crno, ali se pretpostavlja da je njihov broj veliki.

Zvanično, u Crnoj Gori je lani angažovano 14.698 bh. radnika, i to u građevinarstvu i zanatstvu, ugostiteljstvu i turizmu, trgovini, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, pišu Nezavisne novine.

Uprkos velikim problemima s kojima se susreće hrvatska privreda, broj radnih dozvola koje ova zemlja izdaje za strance nije ove godine smanjen. Objašnjenje za to je, kako ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, što za radnicima specifičnih znanja posla uvijek ima. U prošloj godini Hrvatska je državljanima BiH izdala ukupno 7.420 radnih i 377 poslovnih dozvola. Naši radnici u ovoj zemlji najviše se zapošljavaju u oblasti građevinarstva i brodogradnje.

U djelatnosti građevinarstva posao dobijaju zidari, tesari, te nešto manje betonirci i armirači. U brodogradnji se zapošljavaju na radnim mjestima elektrozavarivača, brodomontera te brusača.

Dokaz velike zainteresovanosti za bh. radnike je primjer brodogradilišta “Uljanik” Pula.

“Na osnovu protokola o saradnji koji smo mi i Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona potpisali sa brodogradilištem ‘Uljanik’, predviđeno je zapošljavanje 50 naših varilaca u toj kompaniji”, kaže Sanela Zeljković i dodaje da se razmatra mogućnost da protokol bude proširen i na i radnike iz drugih bh. gradova.

Mehmed Hasanović iz Udruženja nezaposlenih u BiH tvrdi da će radna mjesta sezonaca u turizmu i izgradnji objekata uvijek postojati, ali i Hrvatska, na primjer, ima povećan broj nezaposlenih zbog krize, te vjeruje da će radije zaposliti svoje nego bh. građane.

“Radnici iz BiH su jeftiniji i šta smo dobili tim zapošljavanjem u Hrvatskoj i Crnoj Gori? Ali našem čovjeku to godi. Imaće posao, neku naknadu”, dodao je Hasanović.

Istakao je da su proteklih godina bh. radnici dolazili do “finijih poslova” u zemljama okruženja, jer je lokalno stanovništvo bilo manje zainteresovano i imalo je mogućnost drugog zaposlenja.

Napomenuo je da je udruženje trenutno blokirano, jer su zatajili izvori finansiranja tako da ne mogu raditi na zapošljavanju, pišu Nezavisne novine.

Na pitanje, da li sarađuju s Agencijom za rad i zapošljavanje BiH i službama za zapošljavanje, odgovorio je da od njih mogu dobiti samo podatke.

Manje zarade

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da su zarade bh. radnika u Crnoj Gori i Hrvatskoj različite i da zavise od politike poslodavaca.

“Moramo biti svjesni da je visina zarada u sadašnjim uslovima, pa čak i u javnom sektoru svake države, kategorija preko koje se ostvaruju značajne finansijske uštede, a na taj način i očuvanje radnih mjesta. Stoga možemo očekivati smanjenje prosjeka plaća u svim segmentima privrede”, naglašava Sanela Zeljković, pišu Nezavisne novine.

Izvor: Svevijesti.ba