NATO hoće veći nadzor nad BiH, Srbijom i Kosovom

koji treba da utvrdi izazove i prijetnje 21. vijeka, uključujući energetsku bezbjednost, smanjenje štete od klimatskih promjena i zaštitu od napada na Internet mrežu Zapada.

To je najavio generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer, naglasivši da NATO mora biti mjesto gdje su Amerika u Evropa zajedno, zajednički se savjetuju i djeluju u zaštiti zajedničke bezbjednosti, ali i da izgrade istinsko partnerstvo s Rusijom.

Američki analitičari, poput instituta Stratfor, vide, iako ne baš globalne, ono lokalne moguće prijetnje i na Balkanu, i smatraju da će zato ulazak Hrvatske i Albanije u NATO omogućiti da Alijansa ima nadzor nad mogućim žarištima u BiH, kao i na Kosovu i oko njega.

NATO će time zaokružiti Srbiju, Bosnu i Kosovo – tri tačke, gdje su najveće mogućnosti za izbijanje sukoba u Evropi, ocjenjuje Stratfor.

U analizi se dodaje da je Srbija i dalje glavna sila na zapadnom Balkanu s kapacitetom stanovništva i industrije za nezavisan vojni napor.

Prema toj američkoj analizi, pitanje je hoće li Srbija ostati izvan (Sjevernoatlantskog) saveza i igrati opasnu igru ravnoteže između ruskih u zapadnih interesa u regionu.

Lideri NATO će u zaključcima zasjedanja predočiti kako u globalnim odnosima vide i razvoj na Balkanu.

Oni će ukazati na to kako sagledavaju taj novi strateški koncept, a rasprava o tome u evropskim i američkim krugovima ukazuje na vidne razlike u gledanju na budućnost Atlantskog saveza.

Mark Mediš, član Nacionalnog savjeta za bezbjednost u vrijeme administracije američkog predsjednika Billa Clintona, ocijenio je da NATO ne smije više da traži način opstanka u stalnom proširivanju. Indije i Japana.

Mediš traži korjenitu unutrašnju promjenu, između ostalog, i da se više ne bi izazivala Rusija.

Donedavni francuski premijer i prethodno šef diplomatije Dominik de Vilpen je, s druge strane, ocijenio da ulazak Francuske u vojnu strukturu NATO ne doprinosi težnji Evrope da stekne veću odbrambenu i političku protivtežu Americi.

De Vilpen, štaviše, smatra da NATO poprima razmjere drugih Ujedinjenih nacija, bez ikakvih granica i bez jasne vizije, s iskušenjem da se proširi na sve demokratije naše planete i preuzme na sebe rješavanje međunarodnih kriza.

Shefer i drugi čelnici NATO su u više navrata predočavali da Alijansa nikako ne želi da postane žandarm cijelog svijeta.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je povratak Francuske u vojnu strukturu NATO obrazložio time da Pariz želi da ima uticaja i u političkom odlučivanju i vojnom planiranju unutar struktura Atlantskog saveza, kad već učestvuje u vojnim operacijama te alijanse.

Tu je Pariz dobio važnu podršku Berlina, čiji vladajući vrh traži da se unutar NATO ravnopravno razmatraju i donose odluke.

Izvor: Onasa