Posljedice medijske uzbune su krajnje uspješne: svinjska gripa se smatra uzrokom 103 smrti, a očekuje se mnogo više takvih slučajeva. Ministarstvo zdravlja u Meksiku je objavilo da je dokumentovano dodatnih 1.614 slučajeva ove “nove” bolesti.1
Aerodromi širom svijeta su ugradili uređaje za mjerenje temperature putnika da bi se identifikovali svi putnici sa povišenom temperaturom. Putovanja u Meksiko su otkazana. Prodaja vakcina protiv ove gripe, prije svega vakcine Tamiflu proizvođača Roche Inc., je procvala. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila “vanredno stanje javnog zdravlja međunarodnog nivoa”, koje oni definišu kao “pojavu ili veliku prijetnju bolesti ili zdravstvenih poremećaja uzrokovanu bioterorizmom, epidemijom ili pandemijom, ili fatalno infekcioznim noksama ili otrovima koji predstavljaju ozbiljan rizik značajnom broju ljudi”.2
Koji su simptomi ove proglašene svinjske gripe? To nije sasvim jasno, kako kažu stručnjaci. Oni kažu da su simptomi relativno opći i nespecifični. “Tako mnogo bolesti može uzrokovati ove simptome. To je dilema”, rekao je jedan ljekar za CNN.
Koliko samo puta su mediji posegli za naslovom “Mogući slučaj svinjske gripe” posljednjih dana bez da najprije s lokalnim institucijama provjere neka osnovna pitanja?! Npr. koliko je potvrđenih slučajeva infekcije H1N1 (uzročnika svinjske gripe) u njihovom okrugu? Broj potvrđenih smrtnih slučajeva kao rezultat ove infekcije? Datumi oboljenja? Broj sumnjivih infekcija i sumnjivih smrti kao posljedice svinjske gripe?
Kako je sve počelo
Kako navodi Biosurveillance, koji je dio Veratecta, Epidemijskog statističkog centra pri Pentagonu i Vladi SAD-a, 6. aprila 2009. su lokalni zdravstveni službenici objavili zdravstvenu uzbunu zbog izbijanja bolesti disajnih puteva u La Gloriji, okrug Perote, država Verakruz, Meksiko.
Oni izvještavaju: “Izvori su označili događaj kao ‘čudno’ izbijanje akutne respiratorne infekcije, koja je u nekim pedijatrijskim slučajevima dovela do bronhijalne upale pluća. Prema navodima stanovništva, simptomi obuhvataju povišenu tjelesnu temperaturu, težak kašalj i velike količine ispljuvka.
Zdravstveni službenici su zabilježili 400 slučajeva ljudi koji su zatražili medicinsku pomoć protekle sedmice u La Gloriji, koja broji 3.000 stanovnika; 60% populacije (oko 1.800 slučajeva) je pogođeno bolešću. Nije naveden nikakav precizan vremenski tok događaja, ali izvori spominju da su ljudi tražili zdravstvenu pomoć još od februara.
Ono što je “čudno” u svemu, nije oblik bolesti, nego vrijeme u godini, jer većina gripalnih oboljenja u Meksiku nastupa u periodu između oktobra i februara.
Izvještaj dalje kaže: “Stanovnici tvrde da su tri pedijatrijska slučaja, svi ispod dvije godine starosti, preminula zbog oboljenja. Međutim, zdravstveni zvaničnici navode da nije bilo nikakve direktne povezanosti između ovih slučajeva i izbijanja gripe.”
A zatim, najzanimljiviji aspekt ove priče (kojeg mediji uglavnom ignorišu), u izvještaju stoji: “Stanovnici vjeruju da je izbijanje bolesti povezano s kontaminacijom koja potiče iz farmi za uzgoj svinja, koje se nalaze u tom području. Oni vjeruju da su farme, koje vodi Granjas Carroll, kontaminirale vazduh i lokalne izvore vode, što je dovelo do izbijanja bolesti.3
Kako navode stanovnici, kompanija je porekla odgovornost za izbijanje bolesti i pripisala ga “gripi”. Međutim, okružni zdravstveni službenici kažu da preliminarne istrage pokazuju da su prenosioci bolesti jedna vrsta muhe koja se razmnožava u svinjećem đubretu i da je izbijanje bolesti povezano sa farmama svinja.
Još od praskozorja američkog agrikulturnog biznisa, u jednom projeku koji je iniciran kroz finansiranje od Rockefellerove fondacije pedesetih godina, koji je trebao da se okrene u čisti biznis za maksimizaciju profita, američka proizvodnja svinja je transformisana u visoko efikasnu, masovnu proizvodnu industriju od kočenja do klanja.
Svinje su držane u kavezima tzv. “tvorničkih farmi”. One su oplođivane vještačkom oplodnjom i nakon rođenja su im redovno bile ubrizgavane injekcije antibiotika, ne zbog bolesti kojima ovi pretrpani kavezi obiluju, nego da bi brže rasle i dobijale na težini. Vrijeme potrebno do klanja je najprioritetniji faktor profita. Čitava operacija je vertikalno integrisana od začeća do klanja do transporta i distribucije na tržište.
Desilo se da je Granjas Carroll de Mexico (GCM) jedna takva “tvornička farma” za svinje. U 2008. oni su proizveli skoro jedan milion tvorničkih svinja, prema njihovoj vlastitoj statistici. Pedeset-postotni vlasnik GCM-a je najveći proizvođač svinjskog mesa u svijetu, Smithfield Foods iz Virdžinije.4
Svinje se uzgajaju u malenoj seoskoj oblasti u Meksiku, koji je član Sjevernoameričkog sporazuma za slobodnu trgovinu, i pretežno se odvoze u supermarkete u SAD-u, sa etiketama Smithfieldove porodice proizvoda. Većina američkih potrošača nema pojma gdje su svinje uzgajane.
A sada priča postaje interesantna.
Lagune đeriza i druga igrališta
Londonski “The Times” je intervjuisao majku 5-godišnjeg Edgara Hernandeza iz La Glorije u Verakruzu, mjesta gdje Smithfield ima svoju ogromnu fabriku. Njihovi lokalni reporteri bilježe: “Edgar Hernandez se igra među psima i kozama koji trčkaraju kroz ulice, čini se nesvjestan da je svinjska gripa, od koje obolio- prvi poznati slučaj- skoro umrtvila njegovu zemlju, a ostatak svijeta podigla u alarmantno stanje. “Osjećam se super”, kaže petogodišnji dječak. “Ali imam glavobolju i suho grlo i temperaturu ponekad. Moram leći u krevet.”
Reporteri dodaju: “Potvrđeno je u ponedjeljak (27. aprila) da je Edgar prvi za kojeg se zna da pati od svinjske gripe, otkriće koje je La Gloriju, te farmu svinja i “lagune đeriza” iz okoline postavilo u centar globalne trke da se otkrije kako je ovaj novi i smrtonosni virusni soj nastao.5
To je poprilično interesantno. Oni govore o “La Gloriji i okolnim tvorničkim farmama svinja” i “lagunama đeriza”. Vjerovatno su “lagune đeriza” oko Smithfieldove tvorničke farme svinja u La Gloriji mjesta gdje se nakuplja izmet i mokraća od najmanje 950.000 svinja godišnje, koliko prođe kroz ovu farmu.
Također je značajno da se stanovništvo La Glorije, kako izvještava “The Times”, još od marta žali da smrad koji dolazi od svinjskog đubreta Granjasa Carolla uzrokuje teške respiratorne infekcije. Ovog mjeseca su održali i demonstracije na kojima su nosili znakove svinja prekriženim sa X i sa ispisanim “peligro” (opasnost).
Neki su pozivali na to da se ekshumiraju tijela umrle djece da bi se mogla testirati. Državna legislatura Veracruza je zatražila da Smithfieldov Granjas Caroll dostavi dokumente o svojoj praksi uklanjanja đubreta. Navodi se da je Smithfield Foods odbio da komentariše zahtjev rekavši da neće “odgovoarati na tračeve”.7
Časopis iz Veracruza, “La Marcha”, optužuje Smithfieldov Granjos Caroll za izbijanje bolesti, ističući neadekvatan tretman ogromnih količina svinjskog izmeta.8
Razumljivo, kompanija se osjeća malo više nego neugodno sa privučenom novom pažnjom. Ova kompanija, koja opskrbljuje i McDonald’s i Subway, je 1997. godine bila kažnjena sa 12,3 miliona dolara kazne zbog kršenja Zakona o čistoj vodi. Možda u udaljenom malom meksičkom području oni uživaju u relativnom odsustvu regulatornih normativa i ne moraju da se brinu da će ih neko spominjati po kršenju Zakona o čistoj vodi.
Industrijske farme kao koncentracije otrova
Na kraju krajeva, pokretačka snaga za industrijske poljoprivredne dgigante da prebacuju svoja postrojenja u gradove trećih zemalja, kao što su Veracruz i Meksiko, više je povezana sa reduciranjem troškova i manjkom zdravstvene i sigurnosne zaštite, nego sa poboljšanjem kvaliteta prehrambenih proizvoda. Opširno je dokumentovano, što je i tema izvještaja Američkog kongresa, da su velike farme zatvorenog tipa, poput onog u Granjos Carroll, ozloglašena mjesta za razvoj otrovnih patogena.
Skorašnji izvještaj US Pew fondacije u saradnji sa John Hopkins School of Public Health, primjećuje da se “metoda proizvodnje životinjske hrane u SAD-u promijenila, od ekstenzivnog sistema malih i srednje velikih farmi u vlasništvu jedne porodice, u sistem velikih poljoprivrednih giganata, gdje je veliki broj životinja zatvoren u velikim objektima koji više podsjećaju na industrijske zgrade nego na tradicionalne štale i ambare. Ta promjena se desila mimo pogleda potrošača, ali se negativno odrazila na okolinu, javno zdravlje, seoske zajednice, kao i zdravlje i blagostanje samih životinja.”9
U izvještaju se dalje kaže: “Raznolike, nezavisne porodične farme od prije 40 godina, koje su proizvodile razne žitarice i po nekoliko životinja, nestaju kao privredni subjekti, zamijenjeni mnogo većim, i često veoma moćnim industrijskim farmama. Životinje koje većina ovih farmi proizvodi su u vlasništvu kompanija koje pakuju meso još od trenutka kad se otele ili izlegu, preko dolaska u prerađivačka postrojenja pa sve do dolaska na tržište.”10
Studija naglašava da “primjena neobrađenog životinjskog otpada na usjeve može doprinijeti prekomjernoj kontaminaciji žitarica, zatrovati površinske vode, te stimulisati rast bakterija i algi, usljed čega opada koncentracija slobodnog kisika u površinskim vodama.”11
Tu prava istraga treba da počne, sa zdravstvenim i sanitarnim opasnostima industrijskih farmi svinja poput one kod Perote u Verakruzu. Medijski raširena panika, sa izvještajima da je svaka osoba u svijetu koja ima simptome slične gripi potencijalno zaražena svinjskom gripom, te tvrdnje zvaničnih institucija, kao što su WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i CDC, su daleko od toga da doprinose ozbiljnoj naučnoj istrazi.
Tamiflu i Rummy
U oktobru 2005. Pentagon je naredio vakcinaciju cjelokupnog osoblja američke vojske širom svijeta protiv, kako se smatra, Ptičje gripe (H5N1). Horor priče su preplavile svjetske medije. Tada je sekretar odbrane Donald Rumsfeld objavio da je pripremio više od 1 milijardu dolara za zalihe vakcine Oseltamivir, prodavane pod imenom Tamiflu. Predsjednik Bush je pozvao kongres da pripremi dodatne 2 milijarde za zalihe Tamiflua.
Ono što je Rumsfeld zaboravio da spomene jeste kolosalan sukob interesa. Prije svog dolaska u Washington u januaru 2001., Rumsfeld je bio predsjedavajući kalifornijske farmaceutske kompanije “Gilead Sciences”. Ona posjeduje ekskluzivni patent na Tamiflu na svjetskoj razini, lijek koji je razvio i čija je prava na distribuciju i reklamiranje prodao švicarskom farmaceutskom gigantu Rocheu. Rumsfeld je navodno najveći dioničar u Gileadu i dobiva 10% od svake Tamiflu doze koju Roche proda.12 Kada je to procurilo, Pentagon je dao šturu izjavu kako je sekretar Rumsfeld odlučio da zadrži, umjesto da proda svoje dionice, jer bi prodaja značila da ima nešto da krije. “Ta požrtvovana odluka donijela mu je milione, kada su Gileadove dionice skočile za preko 700% u narednim sedmicama.”
Tamiflu nije neki slatkiš koji se treba uzeti olako. Ima velike nuspojave. Sadrži sastojke koji mogu imati potencijalno smrtonosne posljedice kada je u pitanju disanje i često dovodi do mučnine, vrtoglavice i drugih simptoma sličnih gripi.
Od izbijanja Panike svinjske gripe (ne Svinjske gripe, već Panike svinjske gripe), prodaja Tamiflua kao i svakog drugog lijeka protiv gripe su naprosto eksplodirali. Firme sa Wall Streeta su požurile da preporuče „kupuj“ za kompaniju. “Daj mi dozu doktore, baš me briga šta je u pitanju… Ne želim da umrem…”
Bushova administracija je vješto iskoristila paniku i strah od smrti kako bi se izvela prevara zvana Ptičja gripa. Sa zloslutnim ehom trenutnog straha od Svinjske gripe, Ptičjoj gripi se ušlo u trag u velikim farmama pilića na Tajlandu i drugim dijelovima Azije čiji su proizvodi transportovani diljem svijeta. Umejsto ozbiljne istrage o sanitarnim uslovima u tim farmama, Bushova administracija i WHO su okrivili “slobodno-trčkarajuće piliće” na malim porodičnim farmama, potez koji je imao razorne ekonomske posljedice na farmere čiji su pilići uzgajani na najprirodniji način. Tyson Foods iz Arkanzasa i CG Group iz Tailanda su se smijali cijelim putem do banke.
Sada ostaje da se vidi da li će Obamina administracija koristiti isti scenario straha oko navodne Svinjske gripe, ovaj put sa “letećim svinjama” umjesto letećim pticama. Meksičke vlasti su već objavile da je broj smrtnih slučajeva od Svinjske gripe 7, a ne 150 i više kako javljaju mediji, a da je kod većine ostalih slučajeva u pitanju obična gripa.
(Nastavit će se)
F. William Engdahl je autor “Sjemena destrukcije: Skriveni cilj genetske manipulacije” (Global Research, 2007, pogledati ispod) i “Stoljeća rata: Anglo-američka naftna politika i novi svjetski poredak” (Pluto Press). Njegova nova knjiga, “Potpuna dominacija: Totalitarna demokratija i novi svjetski poredak” (Third Millennium Press) izlazi krajem maja. Možete ga kontaktirati preko njegove web-stranice: www.engdahl.oilgeopolitics.net.
Izvori:
1 Health Advisory, accessed in http://www.swine-flu-vaccine.info/.
2 Ibid.
3 Biosurveillance, Swine Flu in Mexico- Timeline of Events, April 24, 2009, accessed in
http://biosurveillance.typepad.com/biosurveillance/2009/04/swine-flu-in-mexico-timeline-of-events.html.
4 Smithfield Foods website, accessed in
http://www.smithfieldfoods.com/our_company/our_family/Norson.aspx.
5 Ruth Maclean in La Gloria and Chris Ayres in Mexico City, I had a headache and fever’ says boy who survived, London Times, April 28, 2009.
6 Ibid.
7 Ibid.
8 Ed Harris, Bloggers Examine Environmental Role in Mexico Swine Flu Outbreak, April 27, 2009, accessed in
http://www.planetthoughts.org/?pg=pt/Whole&qid=2870.
9 The Pew Commission on Industrial Farm Animal Production, Putting Meat on the Table: Industrial Farm
Animal Production in America, accessed in http://www.ncifap.org/_images/PCIFAPFin.pdf.
10 Ibid.
11 Ibid.
12 F. William Engdahl, Is Avian Flu another Pentagon Hoax?, GlobalResearch, October 30, 2005.
Prijevod i obrada: IslamBosna