Izgubljeni gradovi
IslamBosna.ba – Petra, grad koji ostavlja bez daha, bila je živopisni trgovački centar koji je nestao sa većine mapa u sedmom stoljeću nove ere.
Ležao je hiljadu godina ispod prašine i krhotina, kada je 181. godine švicarski naučnik, prerušen kao beduinski trgovac, identificirao drevne ruševine kao glavni nabatejski grad.
Raširena kroz niz udaljenih pustinjskih kanjona u južnom Jordanu, Petra se uzdigla prije više od 2.000 godina na raskršću glavnih karavanskih puteva između Arabije, Sirije, Palestine i Egipta. Nabatejci su u litice visokog crvenog pješčara uklesali većinu razbacanih gradskih građevina, uključujići hramove, grobnice i teatre. Na slici beduin vodi svoju kamilu pored Petrine najpoznatije građevine, El-Khazneh, ili Riznice.
Iako se arheološko otkriće Machu Picchu desilo prije skoro stotinu godina, historičari još uvijek nisu sigurni šta je bila funkcija ove drevne citadele Inka. Inke nisu imale sistem pisanja i nisu ostavile nikakve pisane zapise, te su arheolozi morali sastavljati djeliće dokaza da bi shvatili zašto je Machu Picchu sagrađen, koju je svrhu imao, i zašto je tako brzo napušten.
Prve Maje su počele da naseljavaju guste kišne šume jugozapadnog Meksika i Gvatemale prije nekih 3.000 godina. Skoro 1.400 godina, naselja su rasla širom regije, od kojih su neka, poput Tikal i Palenque (prikazan na slici) prerasli u velike i dominantne gradove/države.
Mit, folklor, misterija i intige okružuju drevni grad Troju kao nijednu drugu ruševinu na Zemlji. Nekada vjerovano da je nosilac homerove epske poeme Ilijada puka imaginacija, no iskopavanja u sjeverozapadnoj Turskoj 1871. godine su dokazala da je grad doista postojao.
Njemački avanturista Heinrich Schliemann je 1871. godine započeo iskopavanja u Hisarlik u Turskoj (na slici) u potrazi za legendarnim gradom. Njegova nemarna iskopavanja su napravila haos na nalazištu, ali su otkrila devet drevnih gradova od kojih je svaki izgrađen na prethodnom, i koji datiraju unazad 5.000 godina. U to vrijeme, mnogi arheolozi su bili skeptični da je Troja među tim ruševinama, ali dokazi pronađeni od tada sugerišu da se glavni grad Troje zaista nalazi na tom mjestu.
Civilizacija Doline Inda je bila potpuno nepoznata do 1921, kada su istraživanja, u onome što će kasnije postati Pakistan, otkrila gradove Harappa i Mohenjo Daro (na slici). Ova misteriozna kultura se pojavila prije skoro 4.500 godina i bujala je hiljadu godina, profitirajući od jako plodne zemlje u plavnom području rijeke Ind i trgovine sa civilizacijama obližnje Mezopotamije.
Postoje dokazi da je antički grad Palmyra, također poznat kao Tadmor, postojao čak daleko u 19-om stoljeću prije nove ere. Njegova važnost je narasla oko 300. godine prije nove ere nakon što su ga karavane počele koristiti kao usputnu stanicu između Mezopotamije i Perzije. Strateška lokacija Palmyre i njen prosperitet su privukle interes Rimljana, koji su preuzeli kontrolu nad gradom u prvom stoljeću n.e.
Grad Tanis je relativno nepoznat mođu egipatskim arheološkim bogatstvom, uprkos tome što je u njemu otkriveno jedno od najvećih arheoloških bogatstava ikada pronađenih. Nekada glavni grad cijelog Egipta, Tanisove kraljevske grobnice su podarile arheološke artefakte uporedive sa blagom Tutankamona.
Nekada pogrešno vjerovano da je grad Kraljice od Sabe, Veliki Zimbabve slovi za najvažnije arheološko nalazište ikada pronađeno u sub-saharskoj Africi. Iako historičari i dalje traže odgovore o porijeklu i svrsi grada, dokazi ukazuju na to da su Shona, preci modernih Bantu, počeli sa njegovom izgradnjom počevši oko 1250. pr.n.e., te da je služio kao duhovni centar.
Nimrud u sjevernom Iraku je nekada bio prijestolnica Asirskog carstva. Od njih strahovano da su žedni krvi i izopačeni, Asirci su se pojavili oko 14. stoljeća pr.n.e. i dominirali su Bliskim istokom hiljadu godina. Nimrud i Asirsko carstvo je naglo oslabilo oko 612. godine pr.n.e., nakon što je grad nimrudove sestre, Nineva, pao u ruke Babilonaca.
Antički grad Persepolis, u današnjem Iranu, je bio jedan od četiri prijestolnice Perzijskog carstva. Izgrađen, počevši od oko 520. godine pr.n.e., grad je bio ogledalo nevjerovatnog bogatstva carstva, sa veličanstvenom arhitekturom, ekstravagantnim djelima od srebra i zlata, te prostranim ispupčenim skulpturama poput onih koje prikazuju izaslanike sa poklonima za kralja.
Perzijska vladavina je trajala od oko 550. godine pr.n.e. do 330. godine n.e. kada je Aleksandar Veliki svrgnuo vladajuću dinastiju Ahemenida i spalio Persepolis do temelja.
Tokom stoljeća istraživanja, arheolozi su otkrili mnoge istine o famoznom Stounhendž spomeniku u južnoj Engleskoj. Ali uprkos ovim napretcima, osnovna pitanja, ko je sagradio ovu simboličnu strukturu i zašto, su ostala neodgovorena.
Više od 600 kuća u stijeni napravljenih od predaka Pueblo naroda, koji je također poznat kao Anasazi, su razbacani širom Mesa Verde nacionalnog parka u Koloradu (prikazano na slici).
Anasazi su došli u ovaj region oko 550. godine pr.n.e., sagradili svoje domove i kultivisali rastinje na vrhovima mese. Oko 1150. su počeli da premiještaju svoje domove u rupe na zidovima kanjona. Većina kuća je bila prilično mala, ali ih je nekoliko doseglo ogromne proporcije tako da je u njih moglo stati do 250 ljudi.
Izvor: nationalgeographic.com
Prijevod: IslamBosna