Zločini nad ‘srpskim civilima’

Prijave protiv nekoliko hiljada Bošnjaka i Hrvata osumnjičenih za navodne ratne zločine nad srpskim civilima u BiH, koje su članovi udruženja SPONA (Srpski pokret nezavisnih udruženja) dostavili tužilaštvima u BiH i Srbiji, prema informacijama do kojih je došao "Dnevni avaz", mogle bi biti korištene za potrebe političkih pritisaka Banje Luke i Beograda prema Sarajevu.

Upitna nadležnost

Avazovi izvori bliski istražnim organima BiH tvrde kako imaju podatke da je trenutno u RS u obradi više od hiljadu imena osoba koje se sumnjiče za ratne zločine za koje je upitno da li za vođenje postupka protiv njih lokalna tužilaštva imaju potrebnu saglasnost Tužilaštva BiH o osjetljivosti predmeta.

Od nekoliko hiljada ljudi koje je svojevremeno prijavila SPONA, izvučeno je, prema našim saznanjima, oko 1.200 imena protiv kojih je pokrenuta istraga za ratni zločin.

– Protiv jednog broja njih istragu vodi Tužilaštvo BiH, drugi su predmet istrage srbijanskog pravosuđa, a najveći broj je u lokalnim tužilaštvima u RS. Prema prvoj ocjeni, uglavnom su to osobe sa spiskova koje je 1995. i 1996. pravila služba bezbjednosti RS – kaže izvor Avaza.

Predsjednik Organizacije demobilisanih boraca iz Srebrenice Zulfo Salihović potvrdio nam je da je najveći broj osumnjičenih Bošnjaka i Hrvata pod istragom tužilaštava u RS, među kojima je skoro 400 Srebreničana, oko 200 ih je sa područja sarajevske regije, a značajan broj sa područja Tuzle, Bihaća i Goražda.

Pometnja u životima

Prema njegovim riječima, osim civilnog i vojnog vodstva BiH i Srebreničana, prijavljena su skoro sva općinska vodstva sa prostora koje je u ratu kontrolirala Armija BiH, zatim predstavnici političkih stranaka, direktori raznih institucija, pa čak i ljekari i univerzitetski profesori, umjetnici, novinari itd.

– Bit će dovoljno da se njihova imena počnu spominjati u javnosti pa da se napravi cijela pometnja u životima tih ljudi, ali i u kompletnim odnosima u BiH. Najgore je što više niko ne zna koliko su potjernica za osumnjičenima izdali u RS i na kojoj će granici neko od tih ljudi, ni kriv ni dužan, biti uhapšen, kao što se to dogodilo Jusupu Ahmetoviću iz Milića – upozorava Salihović.

Spisak iz Srbije mnogo duži

Iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije jučer nismo mogli dobiti podatke o broju pokrenutih istraga protiv državljana BiH, ali nezvanično saznajemo da je taj broj daleko veći od onog kojim se ovih dana špekulira u javnosti.

Izvor: Dnevni Avaz