Izolacija Izraela i njihov strah od lošeg imidža Izraela u svijetu

Izrael, čija je osnivačka ideja žigosana kao rasizam od strane Generalne skupštine UN-a 1975. godine i koji se suočava sa arapskim bojkotom već decenijama, nalazi se u jednoj vrsti izolacije.

Od početka rata u Gazi, dok teku pripreme za inauguraciju desničarski orijentisane vlade, Izrael se suočava sa najgorom diplomatskom krizom u posljednje 2 decenije.

Poslat ćemo po svijetu poznate pisce, pozorišne trupe, pravit ćemo izložbe, izjavio je Arye Mekel, zamjenik generalnog direktora izraelskog ministarstva vanjskih poslova za kulturna dešavanja.

Na ovaj način prikazat ćemo Izrael u ljepšem svjetlu, ne samo kroz kontekst rata.

Ministarstvo vanjskih poslova dodijelilo je dodatnih 2 miliona dolara kako bi se poboljšala slika Izraela nakon rata u Gazi, tokom kojeg su ubili više od 1.350 ljudi i ranili 4.540.

Izrael je u velikoj mjeri izolovan nakon svoje smrtonosne ofanzive na područje Gaze u trajanju od 22 dana, ofanzive na enklavu u kojoj živi 1,6 miliona Palestinaca.

Rat u  Gazi proizveo je napete odnose Izraela s Turskom, njegovim glavnim saveznikom, i primorao Mauritaniju, kao treću arapsku zemlju koja je imala veze sa Izraelom, da zatvori izraelsku ambasadu. „Izraelska sedmica aparthejda“ okupila je ovog mjeseca, kako navode organizatori, učesnike iz 54 grada širom svijeta, duplo više nego prošle godine. Čak je i američka jevrejska zajednica, iako je liberalna, potpuno zahladila odnose s Izraelom.

Rat je, također, pokrenuo val demonstracija, protesta i raznih drugih okupljanja širom svijeta u znak podrške Palestincima.

Izraelski sportski timovi su izviždani na nekoliko međunarodnih takmičenja, uključujući tu i Švedsku, Španiju i Tursku.

Međunarodne ogranizacije, tijela, pravne grupe, pravnici, suci i istražitelji, također su zahtjevali nepristrasne istrage protiv Izraela za počinjene zločine u Gazi.

Moramo znatno više učiniti kako bismo predočili ljudima u svijetu našu situaciju, izjavio je Eytan Gulboi, profesor političkih i međunarodnih odnosa na Bar Ilan Univerzitetu.

Potrebno nam je 50 miliona. Potrebno nam je 100 miliona.

Kritičari okrivljuju izraelsku politiku, a ne imidž, za njihovu izolaciju, navodeći 40-ogodišnju okupaciju Palestine, izgradnju naselja i osakaćivanje Gaze blokadom.

Musolini

Dodatak izraelskoj blokadi predstavlja i očekivana inauguracija desničarske vlade pod vođstvom šefa Likud partije Benjamina Netanyahua. Pitanje palestinske države je ključno za izraelsku reputaciju u inostranstvu, jer na osnovu toga mnoge vlade i međunarodne organizacije pokazuju naklonost prema Zapadnoj Obali, Gazi i istočnom Jerusalimu. I dok je odlazeća vlada premijera Ehuda Olmerta pregovarala o uspostavljanje takve države, tek dolazeća vlada Benjamina Netanyahua kaže kako ovo pitanje nije na trenutnom dnevnom redu.

Imenovani premijer Netanyahu potpisao je u ponedjeljak koalicioni sporazum sa ultra nacionalističkom Yisrael Beitenu partijom Avigdora Liebermana.

Lieberman, kontraverzni podstrekivač obilježen od kritičara kao rasista, nominovan je za novog  ministra vanjskih poslova u novoj vladi.

Lieberman ima nekoliko prijateljski nastrojenih osoba u Egiptu koje su, zapravo, i bile posrednici Izraelu po nekoliko pitanja.

Nekoliko mjeseci ranije Lieberman se žalio kako se predsjednik Egipta, Hosni Mubarak, nije složio sa tim da dođe u Izrael. Ukoliko ne želi da dođe, nek’ ide u pakao, dodao je on.

Zamislite da je Husein Musavi dobio na iranskim predsjedničkim izborima i da je imenovao Muhameda Katamija za ministra vanjskih poslova, izjavio je Meir Javedanfar, iranski analitičar u Izraelu.

Državni sekretar SAD-a, Hillary Clinton, već je kritikovala izraelske planove da poruši palestinske kuće u istočnom Jerusalimu, a njen kabinet je, također, kritikovao izraelsku zabranu ulaska određenih dobara u Gazu.

Odnos između SAD-a i Izraela, za razliku od Bushove ere, doživio je nagli zaokret. U internom izvještaju izraelskog ministarstva vanjskih poslova tokom rata u Gazi navodi se da, u poređenju sa drugim u Americi, “lberali i demokrate pokazuju manje entuzijazma za Izrael i njegovo vođstvo.”

Jaz između Izraela i mnogih liberalno orijentisanih američkih Jevreja mogao se primijetiti u utorak u listu Haaretz, na blogu Bradley Burstona. On je izjavio da se tokom posjete Los Angelesu suočio sa mnogim pitanjima koja su mahom formulisana u smislu: Šta je to sa ovim ljudima, tvojim prijateljima, Izraelcima?

On je citirao članak Anne Roiphe, liberalno orijentisane američke Jevrejke, koja je izjavila, budući da je svjedok popularnosti Liebermana u Izraelu, da ima osjećaj kao da je suprug vara sa Musolinijem.

Mi ovdje, u Americi, iščekujemo formiranje vlade koja treba da se uspostavi u Jerusalimu, i većina nas se nada da njen sastav neće onemogućiti mirovni proces, i da neće propasti pregovori o uspostavljanju dvije države, i da neće biti uništena nada dolaskom novog predsjednika, napisala je Anne Roiphe.

Desničarski lider je poznat po svojim pozivima na protjerivanje izraelskih Arapa, koji čine jednu petinu stanovništva Izraela.

Njegova nominacija je već izazvala šok među saveznicima Izraela u SAD-u i Evropi.

Šef EU za vanjsku politiku, Javier Solana, zaprijetio je da će preispitati odnose sa Izraelom ukoliko se ne budu zalagali za uspostavljanje palestinske države.

Egipatski ambasador u Izraelu, Jasir Rida, zaprijetio je bojkotom ceremonije obilježavanja 30 godina odnosa između dvije države, kao vidom protesta zbog Liebermanovog imenovanja.

Viši zvaničnik izraelske vlade izjavio je da su Egipćani vidno nezadovoljni Liebermanom, koji je već jednom prijetio da će bombardovati Asvan Dam, i da žele pokazati da stvari nisu kao što su bile ranije.

Egipatski ministar vanjskih poslova, Ahmed Abul-Gejt, govorio je javno o Liebermanovom naimenovanju tokom njegove posjete EU u Briselu, u ponedjeljak.

On je izjavio da bi Lieberman mogao naškoditi mirovnom procesu.

IslamBosna.ba