Šerijatsko pravo spašava svjetsku ekonomiju?
Kako je ovih dana u svom uvodnom članku napisao vatikanski list “Osservatore Romano” izlaz iz globalne recesija mogao bi se naći u – šerijatskom pravu. Etička pravila islamskog bankarstva mogla bi odigrati ključnu ulogu.
Vatikanski dnevnik «Osservatore Romano» u svom članku naglašava kako bi uz pomoć etičkih pravila islamskog bankarstva svijet mogao ponovno steći povjerenje u “propali kapitalistički financijski sistem”. Članak su napisale dvije italijanske ekonomske stručnjakinje i objavljen je u srijedu (4.3.).
Mi vjerujemo da bi islamski finansijski sistem mogao pomoći u etabliranju novih pravila za zapadnjačko financijsko poslovanje, tvrde autorice Loretta Napoleoni i Claudia Segre. Investicije koje bi se realizirale u skladu sa šerijatskim pravom, tvrde njih dvije, sprječavaju “umjetnu oplodnju novca”. U islamskom finansijskom poslovanju zabranjeno je ubiranje kamata na posuđeni novac, a zabranjeni su i neki oblici finansijskih spekulacija, odnosno tzv. “insajderskih poslova”.
Finansiranje bez kamata
Sukuk sistem (kako se naziva taj način finansijskog poslovanja, op.p.) mogao bi biti djelotvorno sredstvo protiv finansijskih kriza, kao što je sadašnja, tvrde talijanske stručnjakinje u članku objavljenom u vatikanskom listu. Posuđeni novac investira se u konkretne projekte, a zajmodavci ne dobivaju kamate već udio u dobiti na tom projektu. Zanimljivo je da Napoleoni i Segre tvrde da bi takav oblik poslovanja novcem mogao pomoći čak i automobilskim koncernima poput GM-a koji su pred stečajem, odnosno u osiguravanju finansiranja Olimpijskih igara u Londonu 2012.
Tokom ove sedmice u indonezijskoj Jakarti održan je i tzv. “islamski ekonomski susret na vrhu”. Predstavnici 36 zemalja založili su se za ekspanziju islamskog finansijskog i bankarskog sistema na globalnoj razini. Indonezijski predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono zatražio je čak i formiranje svojevrsnog finansijskog centra, u kojem bi se koncentriralo poslovanje “islamskih banaka” – kao protutežu kapitalističkom New Yorku. Kao argument u prilog svom zahtjevu predsjednik Indonezije (najveće islamske zemlje u svijetu, op.a.) naveo je da islamske banke uopće nisu pogođene aktuelnom svjetskom krizom “zbog toga što nisu investirale novac u riskantne zapadnjačke finansijske proizvode”.
Izvor: DW