Dvije agresije-tri kvislinška pokreta
Ideju o velikoj Srbiji i podjeli BiH koja datira još od čuvenog Garašaninovog “Načertanija” s polovine 19 stoljeća, u životu i dalje drži Dobrica Ćosić, glavni ideolog i učitelj balkanskog kasapina Slobodana Miloševića.
Krvavi pohod
U Ćosićevom feljtonu i kolumnama koje kontinuirano i u posljednje vrijeme sve agresivnije objavljuje beogradska “Politika” stoljetni san o srpskoj državi zapadno od Drine oživljen je baš kao i 1993. godine, kada su BiH, po zamisli upravo Ćosića, podijelili ratni zločinci Radovan Karadžić, Fikret Abdić i Mate Boban.
Pečat i potpis na ovaj plan dao je Milošević. Ćosić danas, kao i prije 21 godinu kada je započeo krvavi pohod balkanskog kasapina na prostoru bivše Jugoslavije, svojim tekstovima pokušava naći nove karadžiće koji bi se ponovo stavili u službu realizacije Memoranduma SANU.
“Dnevni avaz” ekskluzivno donosi dokument iz 1993. godine, koji je objavljen i u službenom listu tzv. autonomne pokrajine zapadna Bosna. Abdić i Boban 21. oktobra 1993. u Zagrebu su uz podršku Franje Tuđmana potpisali izjavu u kojoj su se obrušili na prvog predsjednika RBiH Aliju Izetbegovića, navodeći kako vlast pod njegovom kontrolom smatraju neustavnom, istovremeno tražeći njegovu ostavku.
Također, ovaj dvojac obavezao se da će raditi na uspostavi što tješnjih odnosa između tzv. APZB i HZHRB, u “uniji republika Bosne i Hercegovine”. Dan kasnije, u Beogradu, Abdić i Karadžić potpisali su uz Miloševićevo aminovanje deklaraciju kojom su se obavezali da “u roku od sedam dana imenuju komisiju za razgraničenje, sa zadatkom preciziranja granice između Republike Srpske i tzv. APZB”.
Indikativne stvari
Nakon toga, predsjednici vlada RS, HZHRB i APZB Vladimir Lukić, Jadranko Prlić i Zlatko Jušić 7. novembra su operacionalizirali planove svojih šefova. Njih trojica kazala su da podržavaju zajedničke izjave iz Zagreba i Beograda i pristupili radu na terenu, što je podrazumijevalo razgraničenje između “tri republike”, prestanak neprijateljstava i slobodan protok ljudi i kapitala.
Indikativno je što su se Abdić, Karadžić i Boban prilikom potpisivanja izjava uvijek pozivali na do tada održane međunarodne mirovne konferencije Ženevsku i Londonsku te Oven-Stoltenbergov mirovni plan. Nikada, međutim, niko od predstavnika međunarodne zajednice nije zvanično bio uključen u njihove dogovore, niti je takvo što bilo odobravano, što samo po sebi govori da su svi oni bili tek izvršioci plana podjele BiH sklopljenog u Karađorđevu.
Za razliku od Abdića, Karadžića i Bobana, prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović nikada ni sa jednim od njih trojice nije pristao sjediti i razgovarati o mirovnim planovima i uređenju države BiH, bez supervizije i kontrole međunarodne zajednice.
Gdje su danas potpisnici
Lukić je i danas predmetom istrage haških tužilaca. Uz njega, Prliću se trenutno za ratne zločine počinjene u Hercegovini sudi u Hagu, a Jušiću u Rijeci. Također, Abdić je osuđen na 20 godina zatvora, Karadžiću je suđenje u toku, Milošević je umro dok mu je trajalo suđenje u Hagu. Boban je također umro.
Izvor: Dnevni avaz