Američki profesori se bore protiv cionističkog kontrolisanja obrazovnih institucija
IslamBosna.ba– Američka unija za građanska prava (ACLU) je dostavila je u utorak dokaze saveznom žalbenom sudu povodom slučaja švicarskog profesora i jednog od vodećih islamskih učenjaka Tarika Ramadana, kome je zbog njegovih političkih stavova odbijena viza za ulazak u SAD.
Profesor Tarik Ramadan je pozvan da predaje na Univerzitetu Notre Dame, ali američka vlada je odbila njegov zahtjev za vizu, navodeći kao razlog odbijanja zakon koji se odnosi na one koji “podstiču ili odobravaju” terorizam. Nakon toga ACLU je zajedno sa drugim organizacijama podnijela tužbu. Vlada je odbacila svoju tvrdnju da Ramadan podupire terorizam, ali je nastavila svoju isključivost prema njemu, jer je donirao neznatnu svotu novca jednoj švicarskoj dobrotvornoj ustanovi za koju se navodi da je novac proslijedila Hamasu. ACLU tvrdi da je vladino isključivanje Ramadana motivisano ničim drugim do njegovim javnim kritikovanjem američke vanjske politike.
Odbijajući vize istaknutim stranim učenjacima i piscima zato što kritikuju američku vanjsku politiku, Bushova administracija upotrebljava imigrantske zakone kako bi ugušila političke debate unutar SAD-a, izjavio je Džamil Džafer, direktor ACLU Projekta za nacionalnu sigurnost, koji će iznijeti slučaj pred tužioca. Dok Vlada ima interes u isključivanju ljudi koji predstavljaju prijetnju zemlji, ona nema nikakve legitimne interese u isključivanju stranih državljana samo zbog njihovih političkih stavova. Bushova administracija je pogriješila oživljavanjem prakse iz Hladnog rata, i Obamina administracija ne bi trebala da ga brani.
Koalicija od 76 organizacija ljudskih prava je uputila pismo Obaminoj administraciji u kome se navodi da kao rezultat ove prakse desetine istaknutih intelektualaca nije u mogućnosti držati predavanja na univerzitetima u SAD-u i pred SAD publikom i prisustvovati akademskim konferencijama.
Mnogi od onih kojima je zabranjen ulazak u SAD jesu javni kritičari spoljnje politike SAD-a, istaknuto je u pismu.
Intelektualci širom Amerike nastavljaju da se žale na snagu cionističkog lobija na obrazovne ustanove i njihovim štetnim posljedicama na akademske slobode.
Organizacije za ljudska prava su izjavile da se nadaju preokretu nekih od politika koje je sprovodila bivša administracija SAD-a i pozvale su predsjednika Obamu da promjeni pravilo odbijanja vize strancima isključivo na osnovu njihovih političkih ideja.
Snaga cionizma
Prošlog mjeseca je vanredni američki profesor Joel Kovel, postao je najnovija anti-cionistička akademska žrtva. On je otpušten sa Bard koledža nakon 21 godine rada na istom.
Kovel, autor knjige ‘Prevladavanje cionizma’ tvrdi da je njegov prestanak radnog odnosa posljedica razlika između mojih stavova i stavova uprave Bard koledža po pitanju cionizma.
Sasvim je jasno da nemaju puno koristi od mene, jer prelazim granice onoga što se naziva odgovarajućom kritikom Izraela u SAD-u, izjavio je Kovel.
Nekoliko naučnika je ustvrdilo da snaga cionističkog lobija stvara atmosferu straha koja postaje sve jača kako svijet postaje svjestan izraelskih zločina.
Slobodniji ste da izrazite podršku izraelskim ratnim zločinima, nego da govorite o palestinskim ratnim žrtvama tokom rata u Gazi, izjavio je As’sad Ebu Halil, profesor političkih nauka na Kalifornijskom državnom univerzitetu.Postoji opći klimat koji je veoma pun saosjećanja i uvjerljivo dogmatičan u korist cionizma, nego što je to slučaj prema Palestincima i onima koji ih podržavaju, izjavio je As’sad, dodajući da kako ljudi počinju obraćati pažnju na izraelske zločine, cionisti uklanjaju svakog ko ne dijeli njihovo mišljenje vršeći grozne oblike pritiska na školske uprave.
Akademska sloboda nije jednako raspodijeljena ovdje u SAD-u, rekao je As’ad. Postoje neviđene nelogične moralne i etičke asimetrije na koledžima.
Nubar Hoysepian, vanredni profesor političkih nauka i međunarodnih studija na Univerzitetu Chapman, izjavio da iako izraelski lobi i procionisti imaju snage, oni su poprilično satjerani u ćošak.
Izraelski lobi i cionisti gube svoju intelektualnu borbu, izjavio je Hovesepian, dodajući da je razlog za to njihov pokušaj da udare na slabe karike poput Joel Kovela ili Normana Finkelsteina. A sve što cionisti imaju su manipulacije i prljava politika.
Finkelstein je podnio ostavku na De Paul Univerzitetu nakon što mu je odbijena kandidatura za redovnog profesora i nakon što je stavljen na administrativno odsustvo, i to nakon velikih napora harvardskog profesora prava Alana Dershowitza da se suprostavi njegovom učešću na konkursu za redovnog profesora.
Nakon toga Finkelstein je tvrdio da je on ‘zadovoljio standarde za redovnog profesora De Paul univerziteta, ali da to nije bilo dovoljno da nadvlada političko protivljenje mojim govorima o Izraelsko-palestinskom konfliktu.
Redovni profesori i sloboda govora
I Ebu Halil i Hovesepian su izjavii da je za mlađe (po službi) članove fakulteta znatno teže javno govoriti i da mnogi od njih čekaju da postanu redovni profesori kako bi mogli otvoreno izraziti svoja kritička stajališta.
Ebu Halil je rekao da taktika klevetanja svakoga ko kritikuje cionizam ili Izrael nije samo namjenjena određenim profesorima, već se šalje poruka o zastrašivanju i samom sijanju straha u cijeloj zemlji. On kaže da ta taktika već djeluje i da je utišala mnoge glasove.
Ali, Hamid Dabaši, redovni profesor na Univerzitetu Columbia, tvrdi čak i stariji profesori, oni koji imaju zvanje redovnih profesora, su u opasnosti jer su mete pokušaja da im se uništi ugled klevetanjem. On kaže da je akademska sloboda zabluda i da pored svega toga oni kojima je stalo do onoga što se dešava u svijetu će nastaviti da uvježbavaju akademske i intelektualne slobode sve dok akademska sloboda ne bude istina, i dok je ne počnemo koristiti, ili laž pa će onda svijet znati da ne postoji takva stvar.
Borba protiv nepravde
Za većinu profesora koji su upozoreni na svoje propalestinske poglede, poput Finkelsteina ili Josepha Massada, traženje pravde je teško, jer često je ostavljeno samim akademicima da dokažu kako su postali meta zbog svojih stajališta, a to je gotovo nemoguća misija.
Ali za Kovela je važno protestvovati zbog ovakvih stvari, čak iako je to sizifovska bitka, jer je bitno predočiti svijetu da postoji problem sa cionizmom i američkim akademskim institucijama i da to treba mijenjati.
Dabaši je izjavio da ne postoje sredstva sa kojima bi se borili protiv takve nepravde i da jedina stvar koju profesori mogu učiniti jeste da govore što je moguće glasnije.
Svi smo mi ugroženi, svako ko govori protiv cionizma ili protiv zvjerstava vanjske politike SAD, rekao je on. Ali osjećati se ugroženim ne znači da treba da budemo mirni. Naprotiv, mi smo još otvoreniji.
Za Hovsepiana činjenica da su profesori uspjeli javno izraziti svoje mišljenje je samo po sebi uspjeh.
Da, svi smo mi napadnuti, ali ukoliko želite da odbranite svoja prava ne možete se plašiti napada, morate uzvratiti, rekao je on, dodajući da u prošlosti niko od nas nije znao kako da uzvrati, ali sada znamo.
Izvor: Alarabiya
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba