Zločin pod zaštitom Srbije

Potpredsjednik Sandžačke demokratske partije Meho Omerović rekao je da će na spomen obilježju biti istaknut natpis ‘Ko u Srbiji zaboravi 27. februar 1993. godine i stanicu Štrpce odustaće od budućnosti’. Mada  je prvobitno izabran sasviim drugačiji natpis, komisija se odlučila za malo ‘neutralniji’.

Održana je i komemorativna akademija koju je organizovala  Islamska zajednica u Srbiji, na kojoj je govorio glavni muftija Muamer efendija Zukorlić.

Podsjećamo, 27. februara 1993. godine u stanici Štrpci je zaustavljen voz Lovćen koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar. Grupa od dvadesetak pripadnika Vojske Republike Srpske kojom je komandovao Milan Lukić iz Višegrada (optužen je za ratne zločine i sudi mu se u Haškom tribunalu) izvela je iz toga voza a potom likvidirala 20 građana tadašnje SR Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora. Jedan je bio hrvatske nacionalnosti, a ostali su bili Bošnjaci – Muslimani.

Za otmicu putnika,odlukom Višeg suda u Bijelom Polju, na 15 godina zatvora osuđen je samo Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je tu presudu. Aktivisti za ljudska prava su uvjereni da je osudom tek jednog od 25 počinilaca ovog zločina Crna Gora učinila pravnu lakrdiju, za razliku od Srbije gdje „slučaj Štrpci“ nikada nije ni procesuiran.

Bivši poslanik vladajuće koalicije u crnogorskom Parlamentu i član Foruma Bošnjaka-Muslimana Crne Gore (FBM CG) Ervin Spahić smatra da je nedopustivo da nakon punih 16 godina samo jedno lice bude osuđeno za ovaj veliki zločin. Šta je sa ostalima koji su pripremali teren za ovaj zločin? Šta je sa silnim političarima, književnicima, novinarima, slugama jedne zločinačke politike, šta je sa božijim slugama koji su kreirali ambijent i pripremali teren za mnoge druge zločine, pa i ovaj u Štrpcima? Svi oni treba da se nađu pred licem pravde.

Isti je stav predsjednika Savjeta FBM (Forum Bošnjaka muslimana) CG Huseina Tuzovića. On je rekao da je to udruženje pokrenulo inicijativu o podizanju spomen-obilježja žrtvama ratova u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća u Podgorici. Da smo na dobrom putu da inicijativu realizujemo nadu nam daje i izjava predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je rekao da Crna Gora podržava Evropsku Komisiju da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Većina ubijenih su bili iz Priboja, Prijepolja, Beograda i Podgorice. Još nije poznato gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.

IslamBosna