Intervju s pokretačem Ubuntu muslimanskog izdanja

IslamBosna.ba – Mnogi od nas kada upale kompjuter, sačekaju nekoliko minuta i dobiju poznati zelenoplavi idilični prizor sa start dugmetom i znakom američke korporacije Microsoft u donjem lijevom uglu. Zbog toga što nadležni organi ne osiguravaju ispunjavanje zakona o autorskim pravima kada je riječ o softveru, rijetko ko razmišlja o tome da li je softver koji ima na računaru legalan – a najčešće i nije. Mnogi imaju instaliranog softvera čija ukupna tržišna vrijednost prelazi vrijednost hardvera (opipljivih dijelova kompjutera). Da li softver koji koristimo radi ono što želimo? Poštuje li naš softver privatnost ili bez našeg znanja šalje naše privatne podatke trećim licima? Da li će naše firme imati poteškoća kada se zakon počne provoditi jer su im poslovni procesi previše ovisni o skupom softveru? Da li je naš softver siguran i ko to može provjeriti? Da li ga je moguće u potpunosti prilagoditi našim potrebama?

Cijene licenci softvera se vrlo malo razlikuju u svijetu, a razlika u standardu života je očigledna. U procesu pravljenja softvera program se nalazi u dva oblika. Programer piše niz ljudima čitljivih instrukcija koji govore kompjuteru kako riješiti određeni problem. Smislen skup tih instrukcija se naziva izvorni kod programa. Da bi kompjuteru bilo razumljivo šta programer hoće, poseban program prevodi izvorni kod u izvršni kod koji je gotovo nerazumljiv programeru, ali potpuno razumljiv kompjuteru koji ga onda, instrukciju po instrukciju, izvršava. U izvršnom obliku je vrlo teško ispravljati greške i prilagođavati softver.

Ukoliko vam nije poznata tema ovog članka onda najvjerovatnije koristite Microsoft Windows operativni sistem. Dobili ste ga instaliranog na računaru – samo izvršni kod. Izvorni kod posjeduje samo američka korporacija Microsoft i samo ona ga zakonski smije mijenjati. Ukoliko se pojavi virus, izgubite podatke i sl. greškom sistema ne možete ni platiti nekoga u okolini da tu grešku ispravi – jer zakonski ne smije, a pošto nema izvornog koda i ne može grešku ispraviti niti softver prilagoditi u potpunosti vašim potrebama a ako ste spojeni na internet, vaš operativni sistem povremeno bez vašeg znanja komunicira sa Microsoftom.

Nezadovoljni ovakvom situacijom, milioni plaćenih ljudi, kompanija ili volontera sa različitim motivima, a inspirisani primjerom Richarda Stallmana programera sa američkog univerziteta MIT razvijaju i održavaju, testiraju i koriste operativni sistem Linux i mnogo aplikativnog softvera čiji je izvorni kod svima dostupan, te ga svako može mijenjati, prilagođavati, unaprijeđivati te koristiti bez finansijskih ili bilo kojih drugih ograničenja. Vlade Brazila, Kine, uprava grada Minhena u Njemačkoj itd. koriste isključivo ovu vrstu softvera (otvorenog izvornog koda) koji je u potpunosti prilagođen njihovim potrebama. Ako ste koristili programe kao što su Mozilla Firefox, Open Office itd. onda vi već djelimično koristite programe otvorenog izvornog koda. Ovaj sistem je sigurniji i prilagodljiviji i daje vam izbor.

Od mnogih kompanija koje su Linux prilagodile za korištenje neiskusnim korisnicima izdvojila se južnoafrička kompanija Canonical koja je vrlo pametnom marketinškom kampanjom vrlo brzo isplivala na vrh tržišta za krajnje korisnike. Njihov proizvod Ubuntu Linux možete besplatno dobiti poštom na CD-u tako što CD naručite preko njihove web stranice.

Iako kompanija Canonical zarađuje na svom proizvodu pružajući plaćenu podršku, ona je zakonom obavezna objaviti izvorni kod njihovog proizvoda te kao rezultat toga Mehdi Magnon, programer iz Francuske – povratnik u Islam, napravio je Ubuntu Muslim Edition (muslimansko izdanje Ubuntu Linux operativnog sistema) koje u osnovnoj instalaciji sadrži program koji poziva na namaz, softver za zabranu pristupa nemoralnim sadržajima na internetu, Kur’an softver, bazu hadisa i ostali islamski softver. Stranica koju su preveli dobrovoljci u BiH nalazi se ovdje.

O njegovim motivima, planovima i životu možete pročitati u intervjuu koji slijedi:

IslamBosna: Recite nam nešto više o sebi.

Rođen sam 1977 u Francuskoj, živio i studirao u Parizu. Studirao sam informacijske tehnologije na fakultetu do 2001. pa sam se poslije zaposlio u maloj kompaniji kao programer na Windows platformi. Započeo sam rad na projektu Ubuntu muslimansko izdanje 2007. godine.

IslamBosna: Kada ste se vratili islamu?

Prije 10 godina, kada sam bio student.

IslamBosna: Šta je prouzrokovalo da islam uzmete kao alternativu Vašim vjerovanjima?

Naučna čuda u Kur’anu; ona su mi dokazala da ovu Knjigu nije mogao napisati čovjek. Čitao sam knjigu „Biblija, Kur’an i Nauka“ od dr. Morisa Bikaja, i onda sam bio potpuno ubijeđen da je to prava vjera za slijeđenje. Pošto sam odgajan kao kršćanin, poznavao sam priče o poslanicima koje je Allah slao, tako da slijeđenje „novog“ poslanika, poslanog nakon Isusa, nije bilo teško za mene.

IslamBosna: Da li se Vaš život mnogo promijenio nakon povratka Islamu?

Da i ne. Molitve, post, itd. jesu velike promjene, ali smatram ove radnje veoma „privatnim“, tako da moj „javni“ život i nije mnogo promijenjen. A naravno, moje viđenje života i njegovih ciljeva je znatno promijenjeno.

IslamBosna: Koja područja Vašeg života su doživljela najveću promjenu?

Ne postoje određena područja, mislim da svaki dan, u svakom aspektu svog života pokušavam da budem dobar musliman svojim djelovanjem.

IslamBosna: Koji su to problemi sa kojima se musliman konvertit susreće u Francuskoj?

U mom slučaju nema problema. Zapravo muslimani Arapi su više podložni diskriminaciji, zbog svog porijekla, imena i boje kože. Muslimani konvertiti su „skriveniji“, ako ne kažemo ljudima da smo muslimani oni ne mogu drugačije saznati.

IslamBosna: Kada ste počeli da upotrebljavate Linux?

2006. godine.

IslamBosna: Zašto?

Testirao sam Linux 2000, onda sam redovno testirao nove distribucije, ali prije Ubuntu-a zaključio sam da ga nije baš lahko upotrebljavati.
Operativni sistemi su kao drugi proizvodi, treba da imamo izbor, zašto da ljudi budu prisiljeni da kupuju Windows sa novim kompjuterom? To je nezakonita trgovačka praksa.

IslamBosna: Zašto ste pokrenuli projekat Ubuntu izdanja za muslimane i koja je ideja vodilja da tome posvetite vrijeme i svoja finansijska sredstva?

Pokrenuo sam UME kada sam vidio Ubuntu kršćansko izdanje na internetu. Tražio sam muslimansko izdanje, ali nisam ga mogao pronaći, tako da sam mislio da bi to bilo odlično započeti taj projekat, i inshaAllah bit ću nagrađen za isti na drugom svijetu.

IslamBosna: Šta očekujete da ćete postići?

Omogućiti muslimanima islamski operativni sistem sa svim softverima koji će im biti od koristi, besplatno.

IslamBosna: Upotrebljavate li Ubuntu muslimansko izdanje kod kuće za vaše svakodnevne potrebe?

Da. To je dobar način da se testira duži vremenski period.

IslamBosna: Kako je projekat Ubuntu ME organizovan? Da li imate strogu hijerarhiju?

Sve odluke se donose preko mailing liste ili IRC-om. Nema stoge hijerarhije, svi mogu učestvovati, davati savjete, iznositi probleme, itd.

IslamBosna: Da li upotrebljavate model „blagonaklonog diktatora“ ili debiansku demokratiju?

Oba. Ukoliko odluke zahtijevaju mišljenja više ljudi, organizujemo glasanje (recimo kada biramo logo), u drugim slučajevima odlučujem sam (recimo da ubacim aplikaciju za koju mislim da će biti korisna).

IslamBosna: Kako se snalazite sa fikhskim razlikama u projektu Ubuntu muslimansko izdanje i da li često imate problema te prirode?

Zavisi od softvera. Npr. sa Zekr, alatkom za učenje Kur’ana, problemi iskrsnu sa prijevodima, ili sa Minbar, problemi su sa metodama proračuna namaskih vremema. U ovim slučajevima dopuštam da korisnici odluče šta žele da upotrebljavaju. Ali do sada se nisam suočio ni sa jednim velikim problemom te vrste.

IslamBosna: Da li ste izričito definisali metode rješavanja ovih problema?

Ne, iz razloga što se još nisam suočio sa takvim problemima, ali ukoliko se dogode pitat ću preko mailing liste; imajući u vidu da želim da Ubuntu ME koriste svi muslimani.

IslamBosna: Da li ste pokušali da pronađete finansijere među vladama muslimanskih zemalja?

Ne, ali bilo bi odlično obezbijediti službu shipit (koja pruža slanje paketa Ubuntu bez ikakve naplate korisnicima) kako bismo slali besplatna DVD izdanja.

IslamBosna: Planirate li da pokušate?

Da, ali još ne znam sa kim bih trebalo stupiti u kontakt.

IslamBosna: Mislite li da muslimanske zemlje mogu imati koristi od usvajanja modela razvoja otvorenog izvornog koda?

Ne samo muslimanske zemlje; model razvoja otvorenog izvornog koda je daleko snažniji i dozvoljava lakše promjene tokom vremena.

IslamBosna: Kakvi su izgledi da će se to desiti u budućnosti?

Potrebno je vrijeme da ljudi uvide prednosti ovog modela; ali uvjeren sam da će se sve više usvajati i da će to biti dosta brzo.

IslamBosna: Koje su slabosti Ubuntu muslimanskog izdanja?

Iste kao i kod samog Ubuntu izdanja. Ozbiljnije, glavna slabost je da ljudi mogu doprinositi jedno vrijeme, ali ukoliko postanu zauzeti onda prestaju da doprinose. Npr. imali smo dva grafička dizajnera koja su pravila izvrsne slike, wallpaper, logoe, itd, ali su prestali. Ali to je slabost svih projekata u kojima saradnici rade tokom svog slobodnog vremena. Isti je slučaj sa mnom, za sada sam samo pustio u protok DVD izdanje, jer nemam dovoljno vremena da radim na CD verziji.

IslamBosna: Da li je postojeći broj saradnika dovoljan da održi korak sa razvojem drugih Ubuntu distribucija?

Izgradnja Ubuntu ME je prilično jednostavna i može je raditi samo jedna osoba, tj. ja. Ali potrebno nam je više saradnika kako bi razvili posebne aplikacije za Ubuntu ME; npr. aplikacija Hadis je na listi „za uraditi“, ali njen razvoj ide sporo.

IslamBosna:  Koliko dobro sarađujete sa zvaničnim ubuntu programerima i Canonicalom (glavnim sponzorom Ubuntu projekta)?

Ponekad samo sarađujemo sa Ubuntu MOTU (ljudima koji su zaduženi za održavanje Ubuntu softvera).

IslamBosna: Dobijate li pomoć od njih? Koje vrste?

Sarađujemo sa Ubuntu MOTU-om kako bismo „spakovali“ naše aplikacije i dostavili ih na zvaničnom Ubuntu respozitoriju.

IslamBosna: Da li ćete pokušati sa komercijalizacijom (zarađivanjem) na Ubuntu muslimanskom izdanju; ako da, onda kada?

Ne, to nije cilj. Primam malo novca od reklama na internet stranici, ali taj novac koristim kako bih poslao DVD-eve ljudima koji nemaju brzu internet konekciju i ne mogu skinuti Ubuntu ME.