Igračke

Niz pitanja nam se u tom trenutku nameće: da li će se igračka djetetu dopasti, da li mu treba, da li je prevelika, možda nije dobra, da li bih ovom znao ja da rukujem?…. Krišom gledamo u one koji zadovoljno odlaze noseći paket u ruci. I kada najzad odlučno posegnemo za onom “pravom” dovoljan je trenutak sjećanja u kojem igračke stoje po strani dok kuhinjski pribor zrači magičnom privlačnošću… i dilema je opet pred nama.

Igračka je više od običnog predmeta

Šta je, zapravo, igračka za dijete?

Svakako je više od običnog predmeta. Igračka je osnova dječje igre, njen pokretač; igračka daje ideju za igru i sadržaj igri. Dijete je u igri “oživljava” i svojom maštom preobražava. Nekad je partner, saigrač, ponekad i drug u usamljenosti, često i povod za druženje sa drugom djecom ili sredstvo za isprobavanje sopstvenih mogućnosti.

Igračka oblikuje iskustvo djeteta i usmjerava njegovo ponašanje. Zato je važno napraviti dobar izbor.

Kriterijumi za dobru igračku

U pedagoškoj literaturi se najčešće pominju pedagoški, higijensko-zdravstveni i estetski zahtjevi koje treba da ispunjava dječja igračka. Kada je riječ o pedagoškim zahtjevima igračka treba da je primjerena uzrastu djeteta kome je namijenjena (da odgovara mogućnostima ili da je za korak ispred njegovih razvojnih mogućnosti), da je urađena tako da pokreće dječije psihofizičke snage, da može da se preobražava, da budi dječiju radoznalost, imaginaciju, stvaralaštvo, da budi dobro raspoloženje i potstiče na aktivnu i radosnu igru, da potstiče na saradnju itd. Dobra igračka ne smije da šteti zdravlju djece; treba da je izrađena od kvalitetnog materijala, bez oštrih ivica ili metalnih dijelova koji mogu povrijediti dijete tokom igre, postojanih boja, da se može lako prati i dezinfikovati, da ne zadržava prašinu. Dobro je, prilikom kupovine, provjeriti da li igračka posjeduje atest o neškodljivosti materijala od kojih je napravljena. Igračka treba da bude i lijepa, vedrih boja, skladnih oblika jer ona predstavlja i sredstvo za vaspitanje estetskog ukusa.

Kako odabrati

Igračke mogu ponekad biti privlačne za roditelje a da nemaju nikakvu suštinsku vezu sa djetetovim potrebama i rastom. Zato izbor igračke, prije svega, treba da zavisi od uzrasta djeteta kome je namijenjena.Gledajući uopšteno, svaki uzrast preferira određenu vrstu igračaka mada ima i onih koje su uvijek omiljene i prisutne na svim uzrastima kao što su lopta, lutka, kocke i knjige .

Svaki period u razvoju djeteta karakteriše određeni oblik igre što, naravno, uslovljava i izbor igračke.

Igračke za bebe

Na ranom uzrastu, od rođenja do 8 meseci razvija se samo jedan oblik igre – funkcionalna igra . To je igra sa funkcijama koje kod djeteta sazrijevaju (motoričkim, perceptivnim, čulnim) i sastoji se uglavnom u višestrukom ponavljanju radnji ili angažovanju čulnih organa što pričinjava zadovoljstvo djetetu. Omiljena igračka beba je, naravno, zvečka. Raduje ih zvuk zvečke, privlači ih i boja, njom mašu, mogu da je stave u usta… Zvečka treba da je lagana i sa drškom. Za bebe ovog uzrasta pogodne su meke igračke, meke igračke sa zvončićima nježnog zvuka i slični predmeti koje može da uhvati i njima manipuliše.

Sazrijevanjem funkcija igra postepeno dobiva nova obilježja. Beba počinje da opipava, razgleda, okreće, stavlja u usta, lupka, gura predmete po podu i stolu, dodaje, baca … Ovakve igre nazivamo manipulativnim eskplorativnim igrama predmetima i , pored funkcionalnih igara, obilježavaju period do godinu dana. Sada su bebama privlačne gumene lutke, igračke-životinje koje puštaju zvuk, šuplje kocke, male lopte, igračke-sudovi sa i bez poklopaca…

Na početku simboličkih igara

U periodu od 12 do 18 mjeseci pored navedenih igara javljaju se složenije jer dijete ovladalo funkcijom uspravljanja i uspravnog hodanja, motorika šake je razvijenija; djetetu se mogu ponuditi igračke koje se vuku ili guraju (automobili, kamioni, likovi životinja na točkovima, kolica,…), zatim krupne kuglice koje se mogu nanizati ili ubacivati u kutiju, plastičnu flašu isl. Igre predmetima dobijaju karakter eksperimentalnih igara jer dijete manipulišući njima pokušava da otkrije njihova svojstva. Za dijete ovog uzrasta pogodne su raznobojne kocke, kofice, lopatice, posuđe različitog oblika, obručevi, umetaljke… Privlačno je i igranje plastelinom ili drugim sličnim materijalima

U ovom periodu javljaju se začeci simboličke (imaginativne, igre predstavljanja) igre . Sadržaj ovih igara su radnje odraslog koje dijete prati i može da razumije; najčešće dijete “hrani” druge osobe ili sebe, stavlja lutku da “spava”, “sprema” hranu itd. Zato djeci treba obezbjediti predmete- igračke koje treba što više da liče na prave predmete ili živa bića koje predstavljaju.

I tako polako rastu djetetove potrebe i želje za novim i složenijim igračkama.

Istraživanje

U trećoj godini dijete hoda, trči, penje se, dosta govori… Posjeduje veliki stepen energije ali mali obim pažnje.Već može da vozi tricikl, da gura veća kolica, da koristi pribor za crtanje (voštane boje, vodene boje, olovke, krede u boji…), da se igra krupnim bockalicama, da oblikuje plastelin u jednostavne predmete, da provlači pertlu kroz manje otvore,… Svaka nova situacija za njega je istraživačka; počinje da kombinuje predmete da bi izgradilo “kulu”, “most”, “voz”, ili “kapiju” i zato mu treba obezbjediti dovoljno konstruktivnog materijala – razne vrste kocki sa otvorima i elementima za ulaganje u odgovarajuće otvore. Pažnju će mu privući i razne jednostavne slagalice. Na ovom uzrastu simboličke igre dobijaju pravi zamah. Dijete u igri već pravi malu dramsku priču u kojoj se javljaju simbolički predmeti (ako nema odgovarajuću igračku dijete će neki predmet imenovati onim što mu je potrebno) i igre uloga što predstavlja novinu i ima poseban značaj za socio-emocionalni razvoj djeteta. Zato su djetetu privlačne igračke koje predstavljaju kućni nameštaj, majstorski alat, ljekarski pribor isl.

Kao da…

Četvrta i peta godina života obilježena je brzim razvojem motoričkih vještina i bezgranična energija. Za ovaj uzrast pogodne su igračke koje traže akciju, pokret, saigrača – tricikl ili bicikl, trotinet isl. Razvoj govornih sposobnosti, sazrijevanje perceptivnih i intelektualnih sposobnosti daju mogućnost djetetu da prihvati novi oblik igara – igre sa pravilima, igre sa zadatkom u kojima se traži da dijete slijedi unapred određeni tok igre, redoslijed igranja, sistem u igri. Često za igranje koriste različite oblike domina (sa slikovnim sadržajem), parne karte, “čovječe ne ljuti se”, slagalice – puzzle i sl. Dosta se koristi i pribor za crtanje, slikanje, makaze … Pažljivo posmatrajući slobodnu dječiju igru možemo uočiti da su u njoj veoma zastupljene dramske igre tzv. “kao da” igre, igre pretvaranja u kojima sadržaj čine obično situacije iz svakodnevnog života (rad i ponašanje odraslih, odnosi roditelj-dijete, važni događaji, pravila ponašanja…) koje dijete prorađuje, gradi, stvara nove. Pri tom su mamine cipele ili tašna “neophodni” rekviziti koji se mogu upotpuniti odgovarajućim lutkama, sudovima-igračkama, “alatom”, igračkama koje predstavljaju opremu za pojedina zanimanja itd.

Prije škole

Naredni period karakteriše veći obim pažnje, duža koncentracija, mogućnost da se usmjeri na problem i da se rješavaju problem-situacije. Društvene igre koje se mogu koristiti traže od djeteta veću sposobnost samosavladavanja, koncentracije, pamćenje sadržaja, ulaganje umnog napora kao što je npr. “Master mind” ili šah. U ovom periodu je izražena i potreba djeteta da otkriva svojstva živog svijeta i materije kroz čulno iskustvo i male eksperimente. Kako bi smo podržali te istraživačke korake, možemo djetetu obezbijediti igračku vagu sa tasovima, lupu, mikroskop,magnete. Bitno u ovom periodu je savladavanje osnovnih pravila ponašanja u saobraćaju za šta je pogodna saobraćajna mapa sa pratećim elementima (saobraćajnim znacima, automobilima, figuricama pješaka, saobraćajaca…). Ukoliko se kod djeteta javi i interesovanje za slova i brojeve treba mu omogućiti da ih kroz igru upozna a za to postoje razne vrste slovarica, slagalica sa slovima i brojevima, geometrijskim oblicima (tangram)… Mnoga djeca se u ovom periodu interesuju za sport pa im možemo ponuditi i razne sportske rekvizite, a onoj koja su naklonjena umjetnosti različite vrste boja, podloga za crtanje, materijala za oblikovanje.

Navedene igračke prema uzrastima treba shvatiti isključivo kao prijedlog i pomoć pri izboru. Ukoliko se među njima ne nalazi igračka za kojom smo posegli, možemo se zapitati: Da li ovo želim ja ili dijete? Šta dijete može ovom igračkom? Kakvu poruku ova igračka nosi?

I na kraju, izbor je Vaš. Samo ne treba zaboraviti da pokloniti igračku istovremeno znači i primiti poziv za igru. Prihvatite ga obavezno, podijelite radost sa djetetom, radost otkrivanja, stvaranja, graditeljskih poduhvata, zamišljenih putovanja… Igračka bez Vas svakako manje vrijedi!

 

 

Preuzeto iz časopisa Tragovi