Šta je hidžama?

Riječ hidžama arapskog je porijekla i potiče od korjena al-hadžm što znači sisati, isisavati, izmusti i upotrebljava se da označi dreniranje dojke za vrijeme dok djete siše. Al-hadžam je osoba koja izvodi hidžamu, a hidžama je naziv za profesiju. Mihdžam je naziv za halat koji se upotrebljava za sakupljanje krvi ili pak za nož koji se upotrebljava pri radu hidžame.

Historijat

Procedura je poznata u tradicionalnim liječenjima Babilonaca, zatim Malajaca gdje se naziva bekam, Kine pod nazivom gua-ša, te Arapa hidžama. Nakon što je preporučena od strane Poslanika Muhammeda s.a.w.s., koji je prema navodima u brojnim hadisima, ostavio preporuke za vrijeme i načine izvođenja hidžame, ona nastaje na tlu Medine kao jedna specifična i blagotvorna metoda liječenja. Na ovaj način hidžama postaje sunet.

Halat

Kao posudice za hidžamu su korišteni životinjski rogovi, zatim različite posudice u obliku šoljica, koje su bile od bambusa, metala, kasnije od stakla, a u novije vrijeme i plastike. Vakum je u ranije vrijeme dobijan isisavanjem zraka iz životinjskoga roga čiji je široki kraj bio postavljen na kožu pacijenta. Drugi način dobijanja vakuma u posudicama je sagorijevanjem komadića papira ili vate. Najsavremenija oprema postiže vakum pomoću pumpe.

Zarezivanje kože rađeno je ranije oštrim kamnom, različitim nožićima i žiletima. Danas se radi hirurškim skalpelom.

Način izvođenja hidžame

Izvodi tako da se na kožu, na raznim mjestima po tijelu, postave posudice. U njima se na različit način isisavanjem zraka dobije vakum. Na taj način se, koža i potkožne strukture, pod djelovanjem vakuma djelomično usišu u posudice, što izaziva nakupljanje krvi u tom području – tzv. hiperemiju.
Nakon što se posudice skinu, evidentira se crveni trag podkožno nakupljene krvi, koji neko vrijeme ostaje.

Ukoliko se oštrim instrumentom naprave ubodi ili plitki i mali rezovi na koži, a potom se posudice sa vakumom ponovo apliciraju, dolazi do isisavanja krvi u njih. Ona je u početku jako tamna, venska, a aplikacija vakuma se ponavlja sve dok krv ne postane svjetlija.

Prljava krv – stvarnost ili legenda?

Smatra se, da je krv koja leži pod kožom puna toksina i da to može izazvati bolnost. Oni se na pomenuti način evakuiraju iz organizma.
Savremene naučne medicinske studije, koje se provode u svijetu, pokazale su da postoji evidentna razlika u sastavu kapilarne krvi uzete iz prsta (odakle se obično uzima za analizu) i one uzete prilikom hidžame. Laboratorijski nalazi pokazuju tu razliku.

Za šta se koristi hidžama?

Metoda je korisna protiv bolova u ramenu, leđima, glavi, licu, grlu, uhu, nosu i očima, te u drugim područjima. Hidžama, prema tradiocionalnom medicinskom tumačenju, ima ulogu u zagrijavanju i regulaciji protoka energije u krvi, raspršujući hladnoću, vlagu, toksine i vjetar. Smanjuje otok i bol.
Sljedeća stanja dobro reaguju na hidžamu: oboljenja uzrokovana vlagom kao bol u krstima, lumbago, išijas, bol u rukama ramenima, bol u nogama i mišićima, stomačni bolovi sa povraćanjem, glavolje, migrene, nesanica i sl.

Ko izvodi hidžamu?

Hidžamu su tokom historije zvodili za to obučeni ljudi. U početku su to radili ljekari, a kasnije je to prešlo u ruke berberskog zanata (zajedno sa vađenjem zuba i obrezivanjem-cirkumcizijom).
U svakom periodu su postojali određeni propisi koji su regulisali rad osoba koje su puštale krv, te njihovu opremu i obrazovanje. U toku izučavanja brijačko-berberskog zanata prkatično i teoretski se učilio i obavljanje pomenutih radnji. U našim krajevima unazad 60 godina u edukaciji brijača-berbera se ne uči vađenje zuba, puštanje krvi i obrezivanje. U nekim sredinama još su se zadržali berberi koji na stari, primitivan i medicinski neispravan način sunete-obrezuju djecu, ali to je sve rjeđe..

Puštanje krvi je medicinska metoda i spada u domen male hirurgije. Pravljenje rezova na koži zahtijeva strogu primjenu principa asepse i antisepse, te korištenje jednokratnih instrumenata i sterilnog materijala. Adekvatno je može uraditi samo za to educirana i kvalificirana osoba, sa određenim certifikatom. Sve ostalo je nestručnost, laicizam, ili dunđeraj. Nestručan rad ni po svjetovnim, niti po vjerskim normama nije poželjan niti dozvoljen.

Mnogobrojni hadisi Allahovog Poslanika s.a.w.s. podstiču na činjenje hidžame. Od Džabira r.a. se prenosi da je rekao: ‘Čuo sam Allahovog Poslanika s.a.w.s. gdje kaže: Ako i u čemu od toga sa čime se liječite ima koristi, onda je to u pijenju meda, ili u rezu od hidžame, ili u žigosanju vatrom, a ja ne volim žigosanje. (Buharija)

Od Ibn Mes’uda r.a. se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik s.a.w.s. : Pored god koje skupine meleka bi naišao u noći Isra’a, rekli bi mi: O Muhammede, naredi svome ummetu da čine hidžamu! (Tirmizi)

Od Selme r.a. se prenosi da je rekla: „Ko god bi se Allahovom Poslaniku s.a.w.s. požalio na bolove u glavi, on bi mu rekao: Učini hidžamu! (Ebu Davud)

Izvor: healthbosnia.com