Falklandova ostrva

Policajci pričvršćuju 20 mm – pušku na brodu Dorada. Steve Waugh, mladi lovočuvar, radi u službi vlade Falklanda, a za pušku kaže: Ona služi da napravi veliku rupu na brodu. Staložen je i ljubazan, ostavlja profesionalan utisak. Nedavno smo pucali, ali je ´Trawler´uspio da pobjegne iz naše zone, iako je bio pogođen. Previše smo vremena potrošili na hice upozorenja! Dok Steve montira pušku, daje do znanja da će sljedeći put bolje pogoditi. Radi se o principu. I o mnogo novca – jako mnogo novca!

Skoro neprimjetno je ova bivša engleska kolonija u posljednjih godinu postala jedna od država sa najvećim primanjem po glavi stanovnika. Vlada prodaje skupe ribarske licence za vode oko ostrva: broj stanovnika je nizak  i primanja su dovoljna za sve, tako da se stanovništvo obogatilo.

Tamo gdje se krivolovci ubijaju

Dorda je jedna od dva lovočuvarska broda koju posjeduju Falklandova ostrva. Bila je 14 dana na dužnosti u hladnim, ribom bogatim vodama blizu Antarktisa, kako bi osigurala bogatstvo svoje male države. Upravo se opet tovari potrebnom opremom i puni rezerovoar, kako bi opet isplovila – sezona je ribolova; pa i krivolova. Uskoro se na radiju javlja (jednosatni program kojeg emituju britanske trupe koje su stacionirane na otocima) da je Dorada pucala i da prati jedan brod. Slijedeći dan se javlja da i dalje puca, jer je brod s krivolovcima i dalje u bijegu. Nakon par dana potjere, tajvanski krivolovci se u blizini argentinske granice predaju. Slijedeći dan oba broda pristaju na luku Falklandovih ostrva. Nakon četri dana su birokratski poslovi obavljeni, krivolovci moraju platiti kaznu od 300.000 eura. Licenca bi ih najmanje 50.000 eura manje koštala. Krivolovci luku smiju napustiti tek kada se uplati dotični iznos.

Najbogatija država svijeta?

Falklandova ostrva: dva velika i 776 malih otoka, od kojih je samo 14 naseljeno. Tačan broj otoka nije precizno utvrđen – neki geografi smatraju da se radi o 778 otoka. Ni na jednom otoku nema drveća. Ova državica, nedaleko od Antarktisa, a daleko od ostatka svijeta, je jedna od najbogatijih država na svijetu. 2478 stanovnika, koliko ih ima i par stotina gastarbajtera imaju jedno od najvećih primanja po glavi stanivništva. Novac im ne dolazi od ulja, već ribolovačke dozvole koju su dobili prije 22 godine, ubrzo nakon Falklandovog rata. Tom prilikom je dotadašnja britanska kolonija postala nezavisna država.
Ko u Španiji jede hobotnicu, jede s velikom vjerovatnoćom ribu iz Falklandove oblasti.Kao i onaj ko je jede u Japanu, Taivanu, Koreji ili Kini. Hobotnica je samo primjer: u falklandovim vodama ima raznih riba – a da bi se lovila, mora se platiti ili će se lov završiti pucnjavom – bez pardona.
John Barton je osoba koja daje zeleno svijetlo za pucanje. Osoba koja mnogo voli trgovinu ribom, ali krivolov nikako: Prošle godine nismo pogađali, mada želimo da pogodimo kada gađamo. Nadam se da će ove godine biti bolje! To je rekao jako opušteno i hladno, zbog toga i zvuči tako opasno. Godinu prije je Dorada pucala na tajvanski brod i to je objašnjenje zašto su ove godine kupili 15 licenci,  a prošle godine samo tri.

Kada država pliva u luksuzu

Iako se novac sliva u državnu kasu, vlada se trudi da ne troši novac nepromišljeno. U jedne stvari se slažu svi stanovnici ovih otoka: djeca imaju prednost. Nigdje na svijetu se više ne ulaže u školovanje djece. Za djecu koja žive na farmama se godišnje troši po 20.000 eura/po djetetu, zbog činjenice da im učitelji dolaze na kućnu adresu – avionom. Ko hoće može 10-ak godina studirati u Evropi. Školarine nisu problem, jer ih država plaća. Pored toga, đaci i studenti mjesečno dobivaju 1300 eura.
Bolnica na Falklandovim ostrvama je jedna od najmodernijih i najpraznijih na svijetu. Vrhunski ljekari iz Evrope se dosađuju na hodnicima bolnice, primajući visoke plate. Ko nema velika primanja (ispod 40.000 eura) dobiva socijalnu pomoć od države.

Ratno nasljeđe

Na Falklandovim ostrvima je bilo i rata. Velika Britanija je sedam sedmica nakon što je Argentina zauzela ostrva (2. Aprila 1982.godine) poslala svoju vojsku. Nakon kraćeg, ali i krvavog okršaja, britanske snage su natjerale Argentinu da se povuče. Tri civila, 255 britanskih i 648 argentinskih vojnika je poginulo. Ako se danas malo udaljite od sela, nailazite na travu, pijesak, kamenje i jako mnogo minskih polja. Argentinci su postavili na desetine hiljada mina, ali neprofesionalno,  jer su bili pod pritiskom  Velike Britanije. Britanci su dvije godine pokušali da uklone mine, ali su naposljetku odustali, jer su dvojica vojnika izgubili nogu. Umjesto da ih počiste, označili su 117 minskih polja. Od tada, pa do danas je par krava eksplodiralo – ovce su prelagane da bi ih aktivirale.

Šta dolazi nakon ribarskih licenci?

Na ostrvima trenutno ima više od pola miliona ovaca. Čitavo stoljeće je vuna tih ovaca hranila stanovnike. Danas se međutim ne može više mnogo zaraditi s vunom pošto joj je cijena pala. Iz tog razloga je vlada kupila kašmirove koze i podijelila ih farmerima. Pored tih koza, vlada je svoje farmere snabdjela i drugom stokom. Svi se nadaju da će ovce opet biti unosne. Travnjaci Falklandovih ostrva se nikad nisu prskali, tako da se ostrvom šeta bio – meso. Nedavno je uspostavljena i moderna klaonica. Još imaju osigurana primanja s ribarskim licencama, ali ipak žele da se osiguraju za vrijeme nakon toga, pa eksperimentišu šta je unosan posao.
Već par godina se pokušava posaditi drveće. Najveće drvo je oko 30cm visoko. To je skupa investicija, jer se sadnice uvozene iz Austrije, sa Aljaske, iz Čilea i drugih zemalja, svakodnevno njeguju. To je jedna od mnogih ideja kako da se ekonomija pripremi za budućnost. Daska je na Falklandovim ostrvima jako skupa, tako da bi domaće drvo dobro došlo.
Još je nejasna situacija s naftom. Britanske firme su ustanovile da postoje izvori u Falklandovom reviru. Uskoro bi se dakle i naftom moglo zaraditi novca.

Kako se živi u jednom od najusamljenijih zemalja svijeta?

Međutim, pored svega navedenog na Falklandovim ostrvima ima i problema. Jedan od njih je alkohol. Čak se i pabovi subvencioniraju, iako njima ne treba financijska pomoć. Prije 30 godina je bila samo jedna kafana, danas ih je osam. We love drinking se može čuti za stolovima tih kafana. I inflacija je problem, zbog velikog protoka novca. Sve se više stanovnika seli u Stanley, u grad. Jeste da taj gradić nema ni 1900 stanovnika, ali je ipak jedino mjesto sa više od 20 stanovnika. Pored čitavog bogatstva, falklandovo stanovništvo je usamljeno sa par stotina ovaca po glavi stanovnika.

Izvor: wdw 10/08