U BiH više od 350 radioaktivnih gromobrana

Radioaktivni gromobrani su se šezdesetih i sedamdesetig godina prošlog stoljeća upotrebljavali u cijelom svijetu i bili su mnogo pouzdaniji i kvalitetniji od klasičnih. Međutim, zbog štetnog djelovanja radioaktivnih gromobrana, njihova upotreba zakonom je zabranjena u cijelom svijetu pa tako i u BiH,pišu Nezavisne.

Jovan Savić, stručni savjetnik za radiološku i hemijsko-biološku zaštitu Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), rekao je da ta uprava raspolaže sa podacima o radioaktivnim gromobranima iz početka 2007. godine.

Tada je Vlada FBiH donijela odluku da napravimo informaciju o broju ovakvih gromobrana u FBiH. U prikupljanju informacija učestvovale su Federalna i kantonalne uprave civilne zaštite, općinske službe civilne zaštite i Zavod za javno zdravstvo FBiH. Došli smo do podatka da u FBiH ima 228 radioaktivnih gromobrana, istakao je Savić.

On je dodao da je Vlada FBiH zadužila Zavod za javno zdravtsvo FBiH za njihovo uklanjanje, a FUCZ da reaguje u slučaju prirodne i druge nesreće.

Naša obaveza je bila da i preventivno djelujemo, odnosno da podstičemo nadležne organe da uklone te nepravilnosti. Imamo informaciju da stručnjaci uklanjaju ovakve gromobrane, ali i da to ide jako sporo, rekao je Savić.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su saopćili da je u FBiH evidentirano 308 radioaktivnih gromobrana, od kojih je 208 u upotrebi, 56 uskladišteno ili demonitirano, dok ih je 44 nastalo usljed ratnih dejstava.

Prema podacima tog zavoda, najviše radioaktivnih gromobrana, koji su i danas u upotrebi, ima u Zeničko-dobojskom kantonu, ukupno 41.

Jedan manje ima Srednjobosanski kanton, potom Unsko-sanski 35 gromobrana, Sarajevski 29, Tuzlanski 27, Hercegovačko-neretvanski 13, Podrinjski 11. U Zapadno-hercegovačkom registrovano je šest radioaktivnih gromobrana, u Posavskom pet, a u Livanjskom jedan, naveli su u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Iz Zavoda upozoravaju da takvi gromobrani, ako se njima ne rukuje pravilno, mogu ugroziti zdravlje ljudi, ali da je mala vjerovatnoća da mogu uzrokovati trajne posljedice po zdravlje ljudi.

Mustafa Kovač, direktor Uprave civilne zaštite KS, tvrdi da su u tom kantonu svi radioaktivni gromobrani uklonjeni.

Sve gromobrane, za koje smo znali da imaju jonizirajuće zračenje, uklonili smo u saradnji sa općinskim službama civilne zaštite. Takvih gromobrana bilo je od 30 do 50, rekao je Kovač.

U Upravi civilne zaštite TK tvrde da službe koje su nadležne za rješavanje tog probelma odgovornost prebacuju jedna sa druge i da ne postoje registri izdatih dozvola za postavljanje radioaktivnih gromobrana.

Kažu da su u tom kantonu registrovana 24 radioaktivna gromobrana, od kojih se 20 i danas nalazi na objektima.

Lamija Tanović, profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, tvrdi da je ta oblast u BiH neuređena, te da jonizirajuće zračenje negativno utiče na zdravlje ljudi.

Ovakvo zračenje razara ćeliju, čiji je sastav u 80 odsto voda. Zračenjem ćelija voda se raspada i ostaje jedan dio koji se zove slobodni radikal, koji razara sve na što naiđe. A posebno DNA molekule. Razaranjem zdravog tkiva kod čovjeka javljaju se leukemija i tumori. Dodatan je problem što organizam ovakvo stanje ničim ne registruje. Ljude ništa ne boli i nemaju nikakvih simptoma, upozorila je Tanovićeva.

Milka Mrđa, portparol Instituta za zaštitu zdravlja RS, potvrdila je da u RS postoji 156 radioaktivnih gromobrana koji su u upotrebi i da je u narednom periodu u planu njihovo uklanjanje.

Ona je rekla da je do 1986. godine u RS bilo ukupno 260 radioaktivnih gromobrana i da se te godine krenulo u njihovo uklanjanje, zamjenu i ugradnju novih gromobrana.

Do 1994. godine demontirani gromobrani su skladišteni u Institutu za nuklearne nauke “Vinča” u Srbiji, a kasnije u “Čajavcu” u Banjaluci”, rekla je Mrđa.

Ona je istakla da je uklanjanje tih gromobrana u isključivoj nadležnosti vlasnika objekata, na kojima se nalaze.

Skidanje gromobrana povlači i troškove skladištenja kao i montiranje novih gromobrana, klasične gromobranske instalacije, koji ne smiju biti radioaktivni, pojasnila je Milka Mrđa.

Prema njenim riječima, ako su ispoštovani svi uslovi zaštite, radioaktvni gromobrani ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi i okolinu.

S obzirom da su instalirani prije više od 30 godina pa su i mehaničke konstrukcije koje ih drže dotrajale, uvijek postoji potencijalna opasnost od njihovog urušavanja, upozorila je Milka Mrđa.

Mirko Ćurić, načelnik Odjeljenja Republičke uprave civilne zaštite Trebinje, rekao je da se ne zna tačno koliko radioaktivnih gromobrana ima na području te opštine.

Dok ne dođe do urušavanja ili pomjeranja tih gromobrana, oni ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi jer dok su u stanju mirovanja, nema opasnosti, rekao je Ćurić.

Iz Odjeljenja Republičke uprave civilne zaštite Doboj saopšteno je da jedan takav gromobran postoji u Šamcu/Bosanskom Šamcu.

Broj gromobrana u FBiH:

Ukupno
U upotrebi
Uskladišteno (demontirano)
Nestali usljed ratnih dejstava

Federacija BiH
308
208
56
44

Broj gromobrana po kantonima u FBiH:
Hercegovačko-neretvanski
13

Livanjski
1

Podrinjski
11

Posavski
5

Sarajevski
29

Srednjobosanski
40

Tuzlanski
27

Unsko-sanski
35

Zapadno-hercegovački
6

Zeničko-dobojski
41

Ukupno
208

BiH nema odlagalište nuklearnog otpada

Bosna i Hercegovina nema odlagalište nuklearnog otpada, niti agenciju koja bi se bavila tom problematikom, upozorila je Lamija Tanović, profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Naše vlasti opstruiraju formiranje ovakve agencije. Pokušala sam to svojevremeno riješiti dok sam radila u Ministarstvu vanjskih poslova. Međutim, naši političari to godinama odlažu. A glavni razlog je taj što RS pokušava da uspostavi svoju agenciju, istakla je Tanovićeva.

Ona je dodala da je prije godinu dana usvojen Zakon za nuklearnu sigurnost i zračenje, te da su vlasti po njemu bile obavezne da oforme agenciju.

Imenovali su samo v.d. direktora koji je zaista stručnjak u toj oblasti. U tri verzije pravio je dokumente, ali su političari sve to odbili. I ovom v.d. direktoru istekao je mandat, kaže Tanovićeva.

Izvor: Svevijesti.ba