Sutra statusna konferencija u predmetu protiv Karadžića

na kojoj će biti razmotren napredak u pripremama za suđenje u ovom postupku, javio je dopisnik Srne iz Haga.
Prethodna statusna konferencija održana je 28. oktobra prošle godine.

Karadžića optužnica tereti za genocid, saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubistvo i hotimično lišavanje života u BiH, u opštinama Bijeljina, Bratunac, Bosanski Šamac, Brčko, Doboj, Foča, Ilijaš, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Višegrad, Vlasenica, Zavidovići i Zvornik, te u srebreničkoj enklavi.

Optužnica ga tereti i za progone, deportaciju, nečovječna djela, protivpravno terorisanje civila i uzimanje talaca, što je okarakterisano kao kršenje zakona i običaja ratovanja i zločin protiv čovječnosti.

Takozvanu operativnu optužnicu protiv Karadžića u maju 2000. godine potpisala je tadašnji glavni tužilac Carla Del Ponte.

Tim novog glavnog haškog tužioca Sergea Bramerca je u septembru 2008. godine predao Prijedlog za izmjenu optužnice, o kojoj sudsko vijeće tek treba da donese odluku.

Prema pravilima Tribunala, optuženi ima pravo da podnese prigovor u roku od dvije nedjelje nakon što mu se, na njegovom maternjem jeziku, preda sav materijal koji podržava optužnicu.

Tužilaštvo je u svom podnesku od 14. januara sudsko vijeće obavijestilo da je sav taj materijal optuženom predat, dok je Karadžić posebnim dopisom obaviješten da među materijalom optužbe nema nikakvih dokumenata o njegovom navodnom sporazumu sa bivšim američkim mirovnim posrednikom Richardom Holbrookeom.

Sudsko vijeće je sredinom decembra prošle godine donijelo odluku kojom je potvrdilo stav da je bilo kakav sporazum o imunitetu sa onima koji su optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nevažeći po međunarodnom pravu.

Sudsko vijeće smatra da, prema Statutu i Pravilniku Tribunala, niti ono, niti Tužilaštvo, imaju mandat na koji bi mogao da utiče navodni postupak Holbrooka.

Istovremeno je Sudsko vijeće naložilo Tužilaštvu da optuženom objelodani pisani sporazum sa sastanka u Beogradu od 18. ili 19. jula 1996. godine, za vrijeme susreta sa bivšim predsjednikom Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem, odnosno zapisnike ili snimke sa tog sastanka.

Sudije, naime, smatraju da bi takav materijal mogao da baci svjetlo na ponašanje optuženog poslije tog sastanka i mogao bi da bude uzet u razmatranje u određivanju bilo koje eventualne presude.

Karadžić je tražio da mu se odobri da podnese žalbu na tu odluku, navodeći da je Sudsko vijeće odobrilo da se objave zapisnici i snimci sa sastanka u Beogradu, ali ne i pregledanje i objavljivanje ostalih dokumenata koji bi mogli da dokažu postojanje sporazuma, kao i činjenica na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je sporazum obavezujući za Tribunal.

Karadžić je naglasio da bi, ukoliko bi bio usvojen njegov zahtjev da se optužnica odbaci na osnovu dogovora sa Holbrukom, on mogao da bude pušten na slobodu bez suđenja.

Tužilaštvo se usprotivilo ovom zahtjevu, a Sudsko vijeće o tome tek treba da donese odluku.

Prema podnescima koji su objavljeni do kraja prošle nedjelje, u ovom predmetu je ostalo da se riješi i pitanje dolaska bivšeg ministra inostranih poslova RS Alekse Buhe, koji je Karadžićev ključni svjedok i koji je prisustvovao sastanku u Beogradu u julu 1996. godine.

Haški tribunal se ne protivi da Buha bude saslušan, ali je ostalo sporno da li će pokriti troškove dolaska svjedoka u Hag.

Radovan Karadžić je uhapšen u julu prošle godine u Srbiji. Na prvom pojavljivanju pred sudom, 31. jula, odložio je izjašnjavanje o optužnici za 30 dana, a 29. avgusta je odbio da se izjasni o krivici, tako da je pretpretresni sudija Ian Bonomi u sudske spise unio da se optuženi izjasnio da se ne osjeća krivim.

Početak sutrašnje rasprave zakazan je za 14.15.

Izvor: Svevijesti.ba/Srna