Srbija će kad-tad usvojiti rezoluciju o Srebrenici

Lider LSV-a Nenad Čanak u razgovoru kaže kako je usvajanje rezolucije pravna i politička obaveza Srbije.

Osuda genocida

Uvijek ćemo insistirati na kažnjavanju zločinaca, na jasnom distanciranju od politike nacionalsocijalističkog režima Slobodana Miloševića i na distanciranju od te kompletne ideologije. Jer, to nije bila politika samo Miloševića i njegove Socijalističke partije, već i politika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, kao i velikim dijelom Vojislava Koštunice. Mi želimo da se osudi čitava jedna politika i ideologija, a ne da se to svodi na kozmetičke promjene, zamazivanje očiju i guranje istine pod tepih,  kaže Čanak.

Na upit o tome da li je u Srbiji sazrelo vrijeme za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, Čanak navodi kako, nažalost, još nije došlo do potrebne katarze u srpskom društvu i politici. Podsjećajući da su i ranije predlagane slične deklaracije, Čanak ističe kako ni ovaj put ne očekuje usvajanje takvog dokumenta.

Ali, ako ne nastavimo da insistiramo na tome, do potrebne katarze nikada neće doći. Usvajanje rezolucije i osuda genocida u Srebrenici dogodit će se kad-tad. Ima onih koji nas optužuju da iz kompletne tragedije izvlačimo samo Srebrenicu. Ja ih podsjećam na to da je svaki zločin tragedija, ali da je Srebrenica i tragedija i sramota. Tragedije su pogibije nevinih ljudi, a tragedija i sramota je pogibija nevinih ljudi izazvana suštinskom genocidnom politikom koju je vodio Miloševićev režim, iznosi naš sagovornik.

On se slaže da će u kontekstu usvajanja predložene rezolucije posebno zanimljiv biti stav Demokratske stranke čiji je predsjednik ujedno i predsjednik Srbije Boris Tadić. Ta stranka, kaže Čanak, ima vrlo širok dijapazon djelovanja i ljudi koji je podržavaju.

Tadićev stav

– Vjerujem da će oni gledati da se u ovom trenutku iz svega izvuku što bezbolnije, što je nemoguće. Ne treba, međutim, zaboraviti da je Tadić bio u Srebrenici i odao počast žrtvama, te stoga mislim da će, ipak, možda ne sada, ali u krajnjem ishodištu, i ta stranka bez kalkulacija stati na stranu osude zločina – zaključuje Čanak.

Razlika između Evrope i Srbije

Usvajanje Rezolucije Evropskog parlamenta kojom se 11. juli proglašava Danom žalosti u Evropi, Čanak smatra svojevrsnim priznavanjem grešaka u prošlosti.

– Ja sam i na Skupštini Srbije govorio o tome. U Holandiji je pala vlada zbog Srebrenice, a u Srbiji nije donesena nijedna rezolucija o tome. To najbolje govori o razlici između Srbije i Evrope – kaže Čanak.

Manipulacija žrtvama

– Zločini koji su se događali, uključujući i genocid u Srebrenici su historijske činjenice. Te historijske činjenice moraju se unijeti u nastavni plan škola u Srbiji. Time će se izbjeći manipulacija žrtvama iz naše neposredne prošlosti i stvoriti okruženje u kojima ponavljanje takvih zločina ne bi bilo moguće – smatra Čanak.

Izvor: Dnevni avaz