O aktivnostima na Dan ašure (Zehrudin Junuzović, prof.)

S obzirom na značaj Dana Ašura u islamskom kalendaru, učenjaci su popratili i pobilježili aktivnosti koje je potrebno poduzeti u ovome danu. Neke od tih aktivnosti imaju svoje uporište u vjerodostojno prenešenim hadisima od Allahova Poslanika, salallahu alejhi ve sellem. Ima i onih koje nemaju jasnu vezu sa njegovim izrekama ili praksom i čije uporište je diskutabilno, pa neke od tih aktivnosti su odbačene i osuđeno od stranane islamskih učenjaka i pobožnjaka. Neke od ovih aktivnosti spomenuo je i Ibn Redžeb el-hanbeli, rahimehullah i dao je svoje viđenje i komentar.  Evo koje aktivnosti na Dan Ašura ističe ovaj vrijedni učenjak u svome veoma korisnom djelu“lataifu-l-ma’arif“:

Post: U Dva Sahiha od ibn Abbasa, r.a., upitan o postu Ašure, te da je odgovo odgovorio: «Nisam vidio da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, toliko istraživao fadilete nekog dana kao ovoga dana –Ašure-niti nekog mjeseca kao ovog mjeseca-ramazana.»

Od Ebu Se’ida el-Hudrija, radijellahu anhu, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izjavio: «Ko posti na Dan Arefata to mu biva iskup za grijehe počinjene predhodne i naredne godine, a ko posti na Dan Ašure, to mu je iskup za grijehe prošle godine.” Različitost vrijednosti ova dva dana se komentira činjenicom da post Dana Ašura spada u Musaov, a post Dana Arefata spada u Muhammedov, sallallahu alejhi ve sellem, Šeri’at.

U Sunenu imama Tirmizije zabilježen je hadis da je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, jednome čovjeku rekao« Ukoliko budeš postio poslije ramazana onda posti muharrem, jer to je zista Allahov mjesec, u tom mjesecu je dan u kome je Allah oprostio jednom narodu u njemu i drugima oprašta.»  U ovoj izjavi vidimo Poslanikov posticaj na ponovno činenje opće tevbe, na dan Ašura. Kao što primjćujemo nada Poslanika da će takva tevba biti primljena onome ko u tome danu učini tevbu od grijeha kao što je primio tevbu predhodnih pokoljenja.

Ašura ima svoje velike fadilete i drevnu svetost. Taj post bio je poznat još kod predhodnih poslanika, alejhim selam. Taj dan su su postili i Nuh i Musa, alejhima selam, o čemu ćemo nešto kasnije detaljnije govoriti.Ibrahim el-Hedžeri  prenosi od Ebu Ejjada , a on od Ebu Hurejrea, r.a., od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao :«Dan Ašura su postili poslanici pa ga i vi postite.»   Ovo je zabilježio Bakij b. Muhelled  u svome Musnedu. Sljedbenici Kitaba-kršćani i jevreji su ga postili. Također, ovaj dan su pripadnoci knjige postili i arapi prije islama u džahilijetu. Delhem b. Salih  je upitao Ikrimu: «Šta je to Ašura?! On reče: Kurejšije su u džahilijetu neki grijeh pa im se činio veliki, pa su pitali o načinu iskupa, pa im bi rečeno: iskup je post ašura, deseti dan muharrema.

Ispravnim lancem prenosilaca, od Ebu Ishaka , od el-Esveda b. Jezida  da je rekao:“ Pitao sam Ubejde b. Umejra  o postu na Dan ašura pa mi je odgovorio: Muharrem je Allahov gluhi mjesec, u tom mjesecu je dan u kojem je Ademu oprošteno, pa ukoliko mogodneš da ti taj dan ne prođe a da ga ne postiš učini to.“

Isto se prenosi od Šu’be od Ebu ishaka. Israil  je prenio od Ebu Ishaka da je rekao:“ Neki narod koji je živio prije nas, učinio je neki grijeh pa su u se u ovome danu pokajali i bilo im je oprošteno. Zato, ako budeš u stanju da ta ovaj dan dočekaš samo u stanju posta onda tako i postupi“Od Ibn Abbasa, r.a., je preneseno: Ašura je dan u kojemu je oprošteno Ademu.
Od Vehba se prenosi da je Allah objavio Musau, alejhi-s-selam: „Neredi svome narodu da mi se približe dobrim djelima u prvih deset dana muharrema, a kada bude deseti dan neka mi izađu da im oprostim.“

Abdurrezak  je zabilježio od Ibn Džurejdža, od nekog čovjeka od Ikrime da je rekao:To je dan u kojem je Allah oprostio Ademu, dan ašura.»

Abdulvehhab i el-Haffaf, od Sei’da od Katade, da je rekao:“ Mi smo govorili da je dan u kojem je Ademu oprošteno bio ašura, i da je na zemlju sišao na dan Ašura.»
Kupanje itd…Sve predaje koje govore o potrebi kupanja na dan ašura i su meudu, apokarifne i nemaju osnove.

Sadaka na dan ašura:Prenosi se od Abdullah ibn Amra ibn Asa, r.a., da je rekao «Post ovoga dana je kao post godine, a sadaka kao sadaka za godinu. « Biljži ga Ebu Musa el-Medini.
Darežljivost –tevsie- na dan Ašure.Harb  je rekao: Pitao sam Ahmeda o hadisu «Ko bude darežljiv prena porodici na dan Ašura Allah će prema njemu biti darežljkiv tokom godine» – Imam Ahmed ga je smatro ništavnim.Ibn Mensur , je pak rekao:- Pitao sam Ahmeda o hadisu :»Ko bude darežljiv prena porodici na dan Ašura Allah će prema njemu biti darežljkiv tokom godine» On Mi reče :Da!Prenose ga Sufjan ibn Ujejne Od Džafera El-Ahmara  od Ibrahima b Muhameda El-Muntešira  koj je bio među najboljima u svom vremenu, da je čuo da ko u tom danu bude darežljiv, Allah će prema njemu biti darežljiv u ostatku godine..
Što se tiče izjave Harba da Ahmed smatra hadis ništavnim, je to se odnosi na da li takav hadis prenosi od samog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem. Takav hadis nema ispravan sened. Iako se prenosi putem više isnada, ništa od njih nije ispravno.   Oni koji ti tvrede su još o Mujhamm ibn Abdullah ibn Abd Hakem .Ibn Ujejne je rekao «Isprobali smo već pedeset godina ili šesdeset pa u toj praksi nismio vidjeli osim hajra.

Uzimanje ovoga dana kao dan žalosti: Kako to čine rafidije zbog ubistva hazreti Husejna, r.a., sina hazreti Alije, r.a., smatramo da je to posao onoga čije trud uzaludan na dunjaluku, a on misli da dobro djelo rade.
Allah, dž.š.,  niti Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, nije propisao da se uzme za dan žalosti dani muka i belaja poslanika, niti datumi njihovih smrti, pa kako onda onog ko nije na njihovoj deredži ?!

———————————————————————
1. Hadis je zabilježio Buhari, 2006, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post Dana ašura». Muslim, br. 1132, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana Ašure». Nesai, 2372, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem».
2. Hadis hasen, El-Hejsemi u Medžmai je rekao da ovaj hadis bilježi El-Bezzar i da u njegovom isnadu ima određenih slabosti, te da ga bilježi i Taberani u «El-Evsat” u skraćenoj formi i da je ta predaja hasen. Hadis je naveo i Hafiz el-Munziri u «Tregibu», 2:49. Ovaj hadis nije neveden u lataifu u redosljedu koji je prilagođen za ovaj tekst.
3. Tirmizi, br. 741., u Knjizi o postu, poglavlje: O postu u muharremu, i još je rekao: Hadis je hasen-garib. Ovome hadisu svjedoči i drugi koji je zabilježen u Muslimovom Sahihu 1163., od Ebu Hurejrea, ra. Od Allahovog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem: „Najbolji  post poslije ramazana je u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, nakon obaveznog je noćni namaz“
4. Njegovo puno ime je Ibrahim b. Muslim el-Abdi, Ebu Ishak el-Hadžeri. Nije bio jak kao prenosilac hadisa, nekada bi mevkuf predaje-(ono što se vee za ashaba)prezentirao kao mefru'(da je to sam Vjerovjesnik a.s., rekao). Ibn Adi je rekao: „Većina hadisa koje ovaj prenosilac prenosi tekstualno su uredu, njemu se najviše prigovaralo to što je naročito mnogo prenosio od Ebu el-Ahfesa, od Abdullaha. Po meni on pripada onima prenosiocima čiji se hadisi treba da bilježe.“ Vidjeti: Tehzibu-l-Kemal 2:203.
5. Amr b el-Esved el Ansi, ima nadimak Ebu Ijjad. On je iz Alepa, a dugo je stanovao u Derejji. Kao prenosilac pouzdan, pobožnjak iz reda starijih tabi’ina.Preselio je na ahiret za vrijeme vladavine Mu’avije. R.a. Vidjeti: Takrib et-Tehzib:2:65.
6. Hadis je zabilježio i Bakij ibn Muhelled u svom Musnedu.
7. Njegovo puno ime je Bakij b. Muhelled b. Jezid, Ebu Abdurahman el-Endelosi (Španac)  el-Kurtubi, (Kordovijanac) autor Tefsira i Musneda djela kojima nema premca. Bio je veliki imam i mudžtehid. Njegova djela su bila veoma raširena i čitana još za vrijeme njegova života od strane studenata, istraživča i naučnika. Bakij je bio prvi koji je proširio hadis u Endelusu-Španiji. Umro je 276. H.god. Vidjeti: Mu’džemu-l-udeba 7:75, Tezkiretu-l-Hufaz 2:629, Sijer e’alam en-nubela 13:285.
8. Delhem b. Salih el-Kindi el-Kufi. Hadise prenosi od Ikrime b. Abdullaha, štićenik Ibn Abbasa. Salbim prenosiocem ga je ocjenio Ibn Hadžer u Tekribu.
9. Ebu Ishak es-Sabi’I, Amr b. Abdullah el-Hamadani. Pouzdan prenosilac koji prenosi mnogo hadisa. Poznat kao pobožnjak. Umro 129. Godine po hidžre. Vidjeti: Et-Takrib.
10. El-Esved b. Jezid b. kajs en-Nehai. Pouzdan prenosilac koji prenosi puno hadia. Umro je 74 ili 75. Godinr po hidžri.
11. Ubejde b. Umejr b. Katade el_Lejsi. Mekenlija. Muslim tvrdio da se ovaj prenosilac rodio još u vremenu Allahovog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem. Neki  drugi su rekl da se radi o starijem Tabi’inu. Bio je poznati Mekanski pripovjedač. Postoji konsenzus oko njegove pouzdanosti. Umro je 68. Godine po hidžri. Vidjeti:Tehzib-et-Tehzib 6:77 i Et-Takrib.
12. Israil b. Junus b. Ebu Ishak el-Hamadani es-Sabi’I, ebu Jusuf el-Kufi. Hadise prenosi od svoga djeda(ebu Ishaka) i od drugih. Njegovi hadisi su zabilježeni u brojnim hadiskim djelima. Bio je pouzdan i siguran prenosilac. Umro je 160 godine po hidžri. Vidjeti : Tehzibu-l-Kemal 2:515.
13. U svome djelu El-Musannef 4:291.
14. Njegovo ime je Harb  b. Ismail el-kermani, fakih, hafiz. Prisni drugi Imama Ahmeda. Umro 280. H.god. Vidjeti: Tezkiretu-l-hiffaz 613.
15. Njegovo puno ime je Ishak b. Mesur b. Hehram el-Kevsidž. Hadis prenosi od Imama Ahmeda. On je sakupio korisno djelo u kojima su zastupljeni odgovori koje je davao Imam Ahmed“mesail“ Bio je kao prenosilaca sika-iskren i pouzdan. Jedan od zvučnijih imena i imama nauke o hadisu. Umro 251 h.god. Vidjeti: Tehzibu-l-Kemal 2:474.
16.Džafer b Zijad b. el-Ahmar, saduk, bio je pristrasan ši’izmui. Umro 167 h.god. Vidjeti Et-Takrib.
17. od Ibrahim b Muhamed El-Muntešir el-Edžda’ el-Hamadani el-Kufi. Sika-pouzdan prenosilaciz pete generacije. Takrib.
18. Hesemi u Medžma’i-z-zevaid ve menba’u-l-fevaid je sponemuo neke od takvih predaja, 3:189, od Ebu Se’da el-Hudrija, r.a., nakon hadisa kaže: „Zabilježio ga je Taberani u El-Evsat, ali u njegovom lacu prenosilaca je Muhammed b. Ismail el-Dža’feri za kojeg je Ebu Hatim rekao: Njegovi hadisi su munker. Zatim Hejsemi spominje i predaju od Ibn Mesuda, r.a., za koju kaže da ju je zabilježio Taberani u El-Kebir ali da se u lacu prenosilaca nalazi El-Hajsem b. Šedadž koji je veoma slab prenosilac.
19. Muhammed b. Abdullah b. Abdu-l-Hakem. Fakih Misra. Nesai ga je uvažavao kao argumenat. Rekao je da je on pouzdan prenosilac. Umro 286. Godine po hidžri.