Pitanja i odgovori: Zatvorenici na Guantanamu

Tako se ispituje vještački sistem koji kombinira proceduru na građanskom i vojnom sudu.Također će biti izvršen ponovni pritisak da zemlje prihvate zatvorenike koji su oslobođeni.

Kako sudovi trenutno rade?

Vojni  sudovi i komisije po zakonu iz 2006. godine imaju od prilike od 5 do 12 američkih časnika. Međutim, ako se traži smrtna kazna, najmanje 12 članova mora biti u komisiji. Saslušanje će predvoditi kvalifikovani vojni sudac. Da bi došlo do presude najmanje dvije trećine članova komisije mora biti saglasna.Za smrtnu kaznu koja može biti tražena ako se umorstvo dogodilo kao rezultat radnje optuženog, svih 12 članova komisije se moraju složiti.Konačnu odluku o izvršenju smrtne presude će donijeti američki predsjednik.

Da li su suđenja javna?

Suđenja su javna iako se ˝javnost˝ definira kao član štampe i međunarodnih organizacija sa kojima se složio sekretar odbrane. Suđenje može biti zatvoreno ako se zahtijeva zaštita pojedinaca i informacija.

Kakva prava imaju optuženi?

Odlukom od 12.juna, američki Vrhovni sud je presudio da stranci osumnjičeni na Guantanamu imaju pravo da traže ponovno suđenje na građanskim sudovima. Sud je prihvatio dokaze advokata za dva zatvorenika, Lakhdar Boumediene i Fawzi al-Odaha, da im je vojna komisija nezakonito uskratila njihovo pravo na nalog za izvođenje osobe pred sud. Izvođenje pred sud je staro pravo preuzeto iz engleskog zakona po kojem zatvorenik mora biti izveden pred sud kako bi njegovo zatvaranje bilo opravdano.
Ovo pravo je potvrđeno ranijom odlukom Vrhovnog suda, ali ga je vojna komisija odbacila.
Zatvorenici su rekli da nalog za izvođenje osobe pred sud treba biti proširen na bazu Guantanamu, iako tehnički Amerika nema suverenitet nad tom teritorijom.
U prvom takvom slučaju američki Federalni sud je naredio da se pusti pet Alžiraca sa obrazloženjem da dokazi protiv njih nisu dovoljno jaki da bi se održali. Američka vlada će se možda žaliti.

Šta kaze američka vlada o nalogu za izvođenje osobe pred sud?

Odgovor je da se ovaj nalog ne odnosi na bazu Guantanamo i da uspostavljeni sistem kao takav omogućuje adekvatna prava. A to je da se optuženi smatra nevinim a da se krivica mora dokazati. On ne može biti prisiljen da svjedoči protiv sebe. Ima vojnog advokata i jednog civilnog. Također, optuženi ima pravo da prisustvuje suđenju osim ako ne ometa, da prezentira dokaze i izvede svjedoke u svoju odbranu te da unakrsno ispituje svakog svjedoka optužbe. On ima pravo da mu se pokažu dokazi protiv njega iako je to u skraćenoj formi, ako sudija odluči da izvori treba da budu tajni radi sigurnosnih razloga.

Može li se optuženi žaliti?

Ako bude osuđen, optuženi se može žaliti Komisiji vojnog suda a zatim američkom Sudu za žalbe, što je civilni sud. Odatle bi žalba mogla ići na američki Vrhovni sud.
U pokušaju da odgodi svoje suđenje, zatvorenik Salim Hamdan je uložio žalbu američkom Okružnom sudu prije nego što je njegovo suđenje počelo.
Ali 17. jula 2008. godine, sudija James Robertson odbio je zahtjev na temelju da je žalba jedino dozvoljena nakon što se suđenje završi.

Kakve su posljedice za optužene?

Ima nekih ozbiljnijih razlika između vojnih propisa i moralnog američkog zakona. Odluka da se osudi se donosi dvotrećinskim glasanjem a ne anonimno kao u američkim porotnim sudovima.
Komisija je svakako sastavljena od vojnih oficira a ne građana. Ključna razlika je da je bilo koji dokaz, pa čak i ono što je neko čuo od nekog drugog (rekla-kazala dokaz), dozvoljen ˝ako vojni sudac smatra da dokaz ima vrijednost protiv neke osobe˝. Dokaz koji sadrži zaštićene informacije će biti zaštićen i sažet tako da optuženi neće imati potpunu sliku koja se vodi protiv njega.

Šta je sa dokazima koji su dobiveni prinudno i mučenjem?

Dokazi dobiveni mučenjem neće biti dozvoljeni, ali dokazi dobiveni pod prisilom bi mogli biti. Jedan problem je taj što ˝mučenje vodom˝ nije klasificiran kao tortura u Bušovoj administraciji.
Ako je dokaz dobiven prije 30.decembra 2005. godine (to je datum kada je stupio na snagu ZAkon o tretiranju zatvorenika koji zabranjuje okrutan, nehuman i ponižavajući odnos) vojni sudac može uzeti u obzir, ako su okolnosti opravdane i ako će interes pravde biti zadovoljen.
Ovo pokazuje da neki dokazi dobiveni u tajnim zatvorima posredstvom CIA bi mogli biti prihvaćeni ako su dokazi dobiveni nakon 30.decembra 2005. godine. Onda sudac također mora biti uvjeren da nisu korišteni nehumani i ponižavajući postupci prilikom prikupljanja dokaza.

Šta se dogodilo na saslušanju Khalida Sheikh Mohammeda koji je navodno isplanirao napad na Ameriku 11.septembra?

Khalid Sheikh Mohammed je viđen u javnosti prvi put nakon što je uhapšen u Pakistanu 2003. godine sa svojim suoptuženima Ali Abd al-Aziz Ali, Ramzi Binalshibh, Mustafa Ahmad al-Hawsawi i Walid bin Attash. Svi su se pojavili pred vojnim sudom na Guantanamu 6.juna kako bi čuli optužnicu koja je uključivala terorizam, otimanje ljudi i ubistva.
Oni su odbili advokate koje je dodijelio sud i rekli su da će se sami braniti. Khalid Sheikh Mohammed je odbio suđenje na Vojnom sudu govoreći da je na snazi ˝krstaški rat protiv islamskog svijeta˝ i da želi da ga Amerika osudi na smrt. ˝To je ono što ja želim˝, tvrdio je.

Saslušanje je odgođeno. U maju 2008. godine, Pentagon je odbacio optužnicu protiv saudijskog građanina Mohammad al-Qahtanija – čovjeka za kojeg se smatralo da je bio dvadeseti otmičar aviona u napadima 11. septembra 2001. godine.
Pored drugih pet, on je u februaru optužen za ubistva i ratne zločine.

Da li je do sada iko osuđen?

U martu 2008. godine Australijanac, David Hicks je proglašen krivim za pomaganje Talibanima i poslan je kući da odsluži devetomjesečnu kaznu.
6.augusta 2008. godine, šestočlana vojna porota je osudila bivšeg vozača Osame bin Ladena za podržavanje terorizma. Osuđen je na 66 mjeseci. Oslobođen je ozbiljnijih optužbi za zavjeru i ubistva. Pošto je proveo vrijeme prije suđenja u pritvoru, njegova kazna je istekla u novembru 2008. godine i trebao je biti vraćen u svoju matičnu zemlju Jemen.
To je bio treći pokušaj da se osudi Hamdan čije žalbe protiv zatvaranja i suđenja su stizale do Vrhovnog suda. Presuda je bila prva koja je dostavljena za ratne zločine američkom zatvoru u Kubi.

Na koga se odnose vojna suđenja?

Suđenja se primarno odnose na međunarodne osumnjičene teroriste tipa Al-Kaida.
Kaže se ˝bilo kojem stranom osumnjičenom neprijateljskom  borcu˝ može biti suđeno pred Vojnim sudom. Ovo isključuje američke građane koji potpadaju pod američke zakone.
Ipak, američki građani koji nemaju američko državljanstvo se uključuju.

Kolikom broju zatvorenika sudi Vojni sud?

Otprilike 60-80 od 300 zatvorenika Guantanama će ići na sud. Oni koji neće, zbog nedostatka dokaza se suočavaju sa boravkom u zatvoru bez suđenja.
Budućnost kampa je sumnjiva, pošto je američki sekretar odbrane Robert Gates rekao da bi volio da se kamp zatvori i suđenja prebace u Ameriku zato što je kamp ˝velika mrlja Americi.˝

Šta je sa Ženevskom konvencijom?

Optuženi nema pravo po zakonu se pozivati na Ženevsku konvenciju na bilo koju radnju suda. Međutim, zakon ispušta koje su američke obaveze ako bi se konvencija prihvatila.
Vrhovni sud je rekao da 3. član Konvencije se može odnositi na rat protiv al-Kaide. Član kaže da se prema zatvorenicima mora humano odnositi.

Koje radnje i tehnike ispitivanja zakon isključuje?

Zakon kaže da američko suglasje sa općim pravilom 3. može biti usaglašeno tako što će se definirati šta ispitivači ne mogu raditi.
Nabrojani su sljedeći ozbiljni zločini: mučenje, okrutno i nehumano postupanje, biološki eksperimenti, ubistva, nasijecanje ili osakaćivanje, izazivanje ozbiljne štete na tijelu, silovanje, seksualno zlostavljanje talaca.

Da li će CIA-u biti dozvoljeno da ispituje u tajnim zatvorima?

Da. Bijela kuća je naglasila da zakon ne zabranjuje takvo ispitivanje. ˝Ovaj program je bio jedan od najuspješnijih napora tajne službe u američkoj historiji i vojni zakon će osigurati da možemo nastaviti upotrebljavati ovo važno sredstvo kako bi se Amerikanci zaštitili u godinama koje dolaze˝, potvrđeno je.
Tehnike ispitivanja ne smiju preći u mučenja na ovim tajnim lokacijama, ali prinuda može biti korištena, koja izgleda uključuje i polijevanje vodom.

Hoće li američki ispitivači imati imunitet od tužioca?

Ispitivači mogu izbjeći tužbu za period između 11.septembra i do 30.decembra 2005. godine, kada je stupio na snagu Zakon o tretiranju zatvorenika ako su sposobni dokazati da je ono što su radili bilo u skladu sa zakonom.
Nakon ovog datuma očekuje se da prihvate nove zakone i tumačenja koja je dao Predsjednik.

Izvor: BBC
Za Islambosna.ba prevela: sestra Medina