Hrvatska tuži Srbiju u Hagu
Međunarodni sud pravde u Hagu trebalo bi danas da se izjasni da li je nadležan po tužbi kojom Hrvatska tereti Srbiju za genocid, za vrijeme rata koji je pratio raspad bivše Jugoslavije.
Sud između ostalog treba da procijeni da li Beograd može da bude tužen na osnovu konvencije UN o genocidu iako u vrijeme kada je navodni zločin genocida počinjen Savezna Republika Jugoslavija — u čijem se sastavu nalazila Srbija — nije bila članica UN i shodno tome nije bila ni potpisnica konvencije.
Stručnjaci ukazuju da je pred sudom složen zadatak, jer je do sada u vrlo sličnim postupcima donio dvije potpuno oprečne odluke.
Najprije je 1996. godine procijenio da Bosna i Hercegovina može da tuži SR Jugoslaviju, i kasnije njenu pravnu nasljednicu Srbiju, za genocid, ali je onda 2004. godine Srbiji osporio pravo da tuži zemlje članice NATOa zbog bombardovanja 1999. godine.
Dvije ranije oprečne presude
Pri donošenju prve presude 1996. godine argument da Beograd možda ne može da bude tužen jer nije član UN uopšte nije uzet u razmatranje jer na njega nije ukazala nijedna od dvije zainteresovane strane — vlada u Sarajevu to nije pominjala jer nije želela da dovede u pitanje pravnu utemeljenost svoje tužbe, dok se u Beograd režim Slobodana Miloševića na to nije pozvao jer je tvrdio da je SR Jugoslavija pravna nasljednica bivše Jugoslavije i da je kao takva članica UN.
Kada je nakon pada Slobodana Miloševića SR Jugoslavija primljena u UN, nove vlasti u Beogradu su tražile da Međunarodni sud pravde još jednom razmotri pitanje da li je Bosna mogla da tuži SR Jugoslaviju, budući da SR Jugoslavija nija bila članica UN.
Taj zahtjev je odbijen uz obrazloženje da je o tom pitanju već presuđeno.
Na drugoj strani, kada je SR Jugoslavija tužila 10 zemalja članica NATO tereteći ih za nezakonitu upotrebu sile, Međunarodni sud pravde je uvažio argument da Beograd u vreme bombardovanja 1999. godine nije bio član UN i da stoga ne može da tuži zemlje NATOa.
Ključno pitanje članstva SRJ u UN
Danas će sud donijeti treću po redu odluku koja će se oslanjati na pitanje članstva Beograda u UN izmedju 1992. i 2000. godine.
Na preliminarnoj raspravi u maju ove godine, Srbija je osporavala nadležnost Međunarodnog suda pravde, tvrdeći da SRJ u vrijeme kada je Hrvatska podnijela tužbu nije bila članica UN, niti potpisnica Statuta suda zbog čega ne može da bude ni strana u sporu pred najvišim sudskim organom UN koji rješava u sporovima između država.
Glavni pravni zastupnik Srbije Tibor Varadi tada je rekao da sama činjenica da je — nakon pada Miloševića — SR Jugoslavija 1. novembra 2000. godine primljena u UN pokazuje da članstva do tog trenutka nije bilo.
On je izrazio nadu da će Sud ostati na ranijem stanovištu da SRJ nije bila članica UN i da bi bilo neobično da "nema nadležnosti ako je Srbija tužilac, a ima ako je Srbija tužena strana".
Hrvatska je na drugoj strani tvrdila da je status Beograda u UN devedesetih godina bio nedefinisan, ali da su postojali elementi članstva u svjetskoj organizaciji.
Hrvatska inače u tužbi traži da se utvrdi da je nad Hrvatima od 1991. do 1995. godine počinjen genocid, da se Beograd obaveže da kazni sve počinioce i otkrije punu istinu o nestalima, kao i da vrati oteta kulturna dobra.
Ukoliko se sud proglasi nadležnim za tužbu Hrvatske, Srbiji će, prema očekivanjima stručnjaka biti određen rok od najmanje godinu dana da pripremi odbranu.
Izvor: BBCSerbian