Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj i predavač Historije diplomatije na Međunarodnom univerzitetu Philip Noel-Baker u Sarajevu Hajrudin Somun, u turskom listu "Todays Zaman" objavio je svoje viđenje mogućeg utjecaja Obamine vladavine Sjedinjenim Američkim Državama na razvoj događaja na Balkanu.
Somun tako podsjeća kako mnogi u ovom dijelu svijeta, koji je malen ali trajno nabijen etničkim tenzijama i mirisom baruta, s nestrpljenjem očekuju promjene koje je u Sjedinjenim Državama najavio Barack Obama.
"Ali mnogi bi mogli biti razočarani, i to iz barem dva razloga", piše Somun i nastavlja kako je jedan nedavno obrazložio hrvatski pisac Miljenko Jergović koji je istakao da su jako velike šanse da Obama razočara sve one koji od njega imaju velika očekivanja. Naime, količina nade koja se postavlja u jednu osobu obrnuto je proporcionalna količini razočaranja koja slijedi nakon toga, pojasnio je Jergović.
Somun dalje pak navodi da su borba za vlast iz opozicije i suočavanje s bolnom stvarnošću nakon osvajanja vlasti, dvije potpuno različite stvari. Dugi prijelazni period omogućuje američkim predsjednicima da što lakše prođu kroz psihološku barijeru koja nastaje nakon borbe za prevlast i ulaska u Bijelu kuću.
S druge pak strane Barack Obama zbog globalne financijske krize koju je uzrokovala njegova zemlja, nema mogućnost da lagano preuzme dužnost u Bijeloj kući. To će ga samo natjerati na ispunjavanje obećanja danih tijekom predizborne kampanje, a njegovu će administraciju natjerati da se u većoj mjeri posveti internim problemima umjesto onima koji se tiču problema u svijetu.
(Zasad) nedefiniran odnos prema Balkanu
Hajrudin Somun smatra da Sjedinjene Države u preoblikovanju svoje uloge u svijetu pod upravom Baracka Obame, zasigurno neće Balkan staviti na listu svojih prioriteta, a suprotno onome kakav je status Balkan imao u Clintonovoj pa čak i Bushevoj administraciji. Na kraju krajeva Obama se jedva i "dotakao" Balkana tijekom svoje kampanje, ističe Somun. Dodaje da je Balkan dio Europe te je logično da se problemi rješavaju u okviru Europske unije i ostalih europskih mehanizama.
Što se tiče stava prema državama nastalim na području bivše Jugoslavije, Somun ističe da je Obama obećao da će razmjer promjena prema tim državama ovisiti o mnogim faktorima. Prije svega ovisit će o budućem razvoju, odnosno o pogoršanju ili ekonomskoj stabilizaciji na globalnoj razini. Također ne treba zaboraviti niti utjecaj Obaminih vodećih savjetnika. Obama je, smatra Somun, izborom Joea Bidena za potpredsjednika SAD-a, pokazao da nema kompleksa manje vrijednosti, jer je Biden mudar i iskusan političar.
U pogledu Kosova, aktuelan je plan Europske unije pod nazivom Eulex kojem se protiv aktualna kosovska administracija koja smatra da će plan uzrokovati etničku podijeljenost Kosova, sličnu onoj kakva postoji u Bosni i Hercegovini. U BiH pak s odobravanjem su prihvatili pobjedu Baracka Obame jer je njegov zamjenik Biden nekoliko puta direktno podržavao Bošnjake te se zalagao za provođenje NATO-ve vojne kampanje 1999. godine u Srbiji koja s razlogom skeptično gleda prema Bidenu kao budućem američkom potpredsjedniku i bliskom Obaminom suradniku.
Iako u Srbiji nisu presretni izborom Bidena za potpredsjednika, činjenica je da politička promjena u SAD-u Srbiji ostavlja malu šansu da od buduće demokratske administracije pokuša ishoditi podršku u poništenju kosovske neovisnosti. Međutim, jedan je Obamin saradnik tijekom predizborne kampanje rekao da je Obama podržao nezavisnost Kosova i demokratske procese prema punoj suverenosti Kosova. To je bilo dovoljno da se na Kosovu nedavno slavi Obamina pobjeda na izborima.
Na kraju svoje analize Somun piše da su Obaminu pobjedu s oduševljenjem dočekali Grci, jer je Obama kao senator podržao njihovu inicijativu oko redefiniranja imena Bivše jugoslavenske republike Makedonije. Makedonci su pak s razlogom priželjkivali pobjedu McCaina koji je zaslužan za to da se Makedoncima prizna ime Republika Makedonija, čemu se Grčka žestoko protivi.
Index