Enigme i rješenja (Edin Tule)

Radoznali umovi su od pamtivijeka pokazivali interesovanje za zagonetke i enigme naprežući vlastite sive ćelije kroz labirinte nepoznanica, tragajući za smislenim odgovorima koji bi ih dovodili do najvećeg užitka – umnog ushićenja.

Nerijetko bi neriješene matematičke zagonetke, poput Goldbachove teoreme, postajale inspiracija za književnike koji bi nam predočavali predane ljude koji su sve svoje vrijeme  podređivali rješavanju «nerješivih» enigmi.

Poznati mađarski matematičar Paul Erdos govorio je kako je matematičar mašina koja pretvara kahvu u teoreme, slikajući nam na taj način nešto od svojih navika: borbu protiv neumoljivog sna u cilju uvećanja vremena posvećenog matematici, podređenost digestivnih navika, metabolizma, te cjelokupne organizacione strukture života jednoj konkretnoj umnoj strasti, itd.
Najsimpatičnije što je u vezi s enigmama je činjenica da se trenutno našom planetom kreće preko šest milijardi enigmi koje, iako potpuno identične anatomske strukture i identičnih osnovnih životnih potreba, sve više podsjećaju na jednačine s više nepoznatih. Poznajući vrstu fizičkog materijala od kojeg je stvoren čovjek, te znajući da je njegov omjer identičan omjeru materijala od kojeg je sazdana naša planeta, možemo s pravom reći: ko shvati jednog čovjeka kao da je shvatio cio svijet.

 

                                                              Ženski um

Jedna od vječitih enigmi koja je zaokupljala muškarce tokom historije je i podrobno shvatanje suprotnog spola, tj. pronicanje u način razmišljanja ženskog uma.
I naravno, kao što je to gotovo uvijek slučaj, rješenje i te enigme krije se u genijalnoj jednostavnosti.

Stvoritelj muškarca i žene u svoj njihovoj posebnosti slika nam njihove načine razmišljanja u sljedećem primjeru:
Bi joj rečeno: “Uđi u dvoranu!” Pa pošto je vidje, pomisli to je pučina, i odgoli potkoljenice svoje. Reče (Sulejman): “Uistinu, to je dvorana staklima popločana.” Reče (ona): “Gospodaru moj! Uistinu, ja sam učinila zulm duši svojoj i predajem se sa Sulejmanom Allahu, Gospodaru svjetova.” (En-Neml: 44)

                             

U prethodnom citatu imamo naveden nam je primjer susreta muškarca i žene koji naviklih na visok životni standard i raspolaganje svim materijalnim dobrima. On, Sulejman(1) , a.s., bio je Allahov poslanik kome su bila potčinjena čak i bića iz paralelnih svjetova, životinje, vjetar, itd. Ona, Belkisa, bila je kraljica kojoj je bio potčinjen cio jedan narod. Sulejman saznaje za nju preko jednog od svojih izviđača (2) i odlučuje da upriliči s njom impresivan susret zbog više razloga, od kojih je glavni – otvaranje kraljičinih očiju u pogledu ideološke zablude u kojoj živi.(3)
Klasični komentatori bilježe da je Sulejman, a.s., izgradio za tu priliku cio dvorac od posebnog stakla, dok je dvoranu njihovog susreta popločao uglačanim staklom ispod kojeg je ugradio posebne akvarije s egzotičnom florom i faunom iz svjetskih mora i okeana.(4)

Na ovo impresivno arhitektonsko zdanje ili, bolje rečeno, ukus jednog muškarca za arhitekturu, tj. dekorativne detalje interijera jedne građevine, uslijedila je snažna ženska reakcija:
Reče (ona): “Gospodaru moj! Uistinu, ja sam učinila zulm duši svojoj i predajem se sa Sulejmanom Allahu, Gospodaru svjetova.”
Ono što je neposredno prethodilo toj senzacionalnoj izjavi bilo je Belkisino bojažljivo spuštanje noge, nakon blagog zadizanja suknje, na popločano staklo od kojeg je mislila da je voda.
…i ogoli potkoljenice svoje…

Postoje zanimljive izjave nekih klasičnih komentatora Kur’ana koji navode kako je do Sulejmana, a.s, stigla vijest o neobičnoj dlakavosti njenih nogu pa je, navodno, dvorana popločana staklom trebalo da odagna tu dilemu?! Priznat ćete da je tu dilemu, ako je ikad i postojala, mogao puno jednostavnije i brže(5) riješiti jedan od Sulejmanovih, a.s., munjevitih i neprimjetnih izviđača, ili različite forme vjetra/vjetrića kojima je gospodario. Iako su, očito, Belkisine odgoljene potkoljenice zbunile određene komentatore, Sulejmana, a.s., sasvim izvjesno, nisu.

Njegova pažnja je bila usmjerena na rješavanje Belkisine dileme i njeno uspokojavanje nakon primijećene (ili ciljano kreirane!) doze nesigurnosti i straha:
…Reče (Sulejman): “Uistinu, to je dvorana staklima popločana…
Ono što je doprinijelo cjelokupnoj impresiji te žene u Sulejmanovom, a.s., dvorcu je i njegov dostojanstven odnos prema njenoj fizičkoj ljepoti. Primitivci reaguju na istaknute ženske ukrase zviždukom, dobacivanjem ili buljenjem. Taktičniji primitivci služe se naglašenim komplimentima, laskanjima ili pozama. U oba slučaja različiti profili žena nalaze priznanja za neke lične kvalitete, iako uručitelje tih priznanja, poslije izvjesnog vremena, redovno definišu slabićima.

 Shvatanje mikrokosmosa i makrokosmosa

Zanimljivo je primijetiti da je Sulejman, a.s., kod Belkise vješto potaknuo više misli i osjećaja. Prvo ju je impresionirao vlastitim njegovanim ukusom za interijer, tj. dekoraciju prostora za prebivanje. Istančan osjećaj za elemente arhitekture je kombinovao s elementima neizvjesnosti i iznenađenja koji se odražavaju putem vodenih akvarija s raznolikim morskim sadržajem od kojeg je, u jednom trenu, Belkisa osjetila opasnost. Taj osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti Sulejman, a.s., otklanja vješto jednom utješiteljskom rečenicom.

Ova žena je u ovom muškarcu jasno vidjela tri elementa koji ostaju zdravim ženskim kriterijima pri procjeni muškarca (6) u svakom mjestu i vremenu:

a) snažan um, tj. Um vizionara koji svoje zamisli uspješno pretače u fascinantna djela;
Bitno je primijetiti da je Sulejman, a.s., nadmašio jednu kraljicu u nečemu u čemu je ona, sasvim izvjesno, imala zavidno znanje i iskustvo – arhitektura dvoraca i dizajn njihovog interijera. Stoga je realno pretpostaviti, uzimajući u obzir intenzitet kraljičinog oduševljenja, da je Sulejman, a.s., svojim građevinskim uratkom zadovoljio najintimniju maštu ženskog uma u pogledu dekoracije.
Snaga uma se očitava i u svim originalnim radovima koji zrače ljepotom i oplemenjuju ostala čula pored vida, posebno uzimajući u obzir da su žene puno više auditivna bića u odnosu na muškarce, tj. poklanjaju enormnu pažnju izgovorenim riječima ili literarnim zdanjima koja uspijevaju svojim opisima dotaći njihove najčistije snove.
U tom kontekstu je zanimljivo obratiti pažnju na iskušanost većine majstora riječi (pjesnika, npr.) pažnjom i naklonošću suprotnog spola, te je njihova redovna poročnost (7) rezultat nesposobnosti nošenja sa slavom, ali i vid očajničkog vapaja za kakvom-takvom inspiracijom kao sredstvom za produženje beneficija spomenute slave za koju su, u kriznim momentima, spremni i dušu đavolu prodati.
Na razmišljanje o tom uzročno-posljedičnom spletu okolnosti i motiva nas navodi i citat iz Knjige o određenim majstorima riječi:
«..Zar ne znaš da oni svakom dolinom blude…» (Eš-Šu’ara’: 225)

                    

b) avanturistu koji zna da u život unese elemente nepredvidivosti i iznenađenja;
Predvidivost je drugo ime za životnu monotoniju i muškarci tokom odrastanja pod pritiskom života odbacuju elemente buntovništva i dječačke spontanosti, uklapajući se u iznuđene navike životnog okruženja, te postaju lahko predvidivi i nezanimljivi. U sumornoj bračnoj svakodnevnici žene kompenziraju nedostatke iznenađenja i spontanosti akcionim i romantičnim filmovima/romanima, zaboravljajući barem na kratke momente blijede muške siluete pokraj sebe.
Kur’an ne samo da spominje važnost faktora iznenađenja kao nezaobilaznog elementa u dugoročnom ljudskom usrećivanju, nego također ističe da je usrećivanje ljudi kroz nepredvidive i skrivene radosti lični stil samog Stvoritelja:
“…I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju.” (Sedžda :16)
U navedenom citatu Stvoritelj, dž.š., predstavlja blagodati koje čekaju stanovnike Dženneta obavijajući ih velom tajanstvenosti, te na taj način golica ljudski um, budi radoznalost, aktivira nepregledni potencijal ljudske mašte i dovodi cjelokupno ljudsko biće u stanje iščekivanja radosti koje zna da bude ljepše i od same radosti. Ta metodologija usrećivanja drugih ljudi nije rezervisana samo za onaj svijet, nego je itekako primjenjiva i potrebna u svakodnevnom ovosvjetskom bitisanju. Nju možemo s uspjehom primjenjivati samo ako istinski poznajemo osobu koju želimo obradovati skrivenim radostima, ako znamo njene najintimnije mašte, strahove i nadanja. (Ne)poznavanje detalja strahova, nadanja ili nedosanjanih snova drugih ljudi pokazuje nivo našeg zanimanja i brige za njih. Kako izgleda u mašti dragih nam ljudi jedan savršen dan, idealna šetnja, poklon iz snova, savršen odmor, misao koja obara s nogu ili neostvareni san – pitanja su na koja premalo ljudi ima odgovor.
Jedna od najvećih životnih avantura modernog čovjeka počet će onda kada on odluči da nađe odgovore na ta i slična pitanja jer je istinski uvid u strahove i nadanja ljudi jedina ispravna platforma s koje mogu krenuti nove generacije muslimana što sebi za cilj postavljaju ujedinjenje ummeta. Ujedinjenje muslimanskih masa je neizvodivo bez pronicanja u psihologiju muslimanske ulice, dok je to pronicanje uslovljeno razumijevanjem strahova i nadanja, npr. berača riže u Kelantanu na sjeveru Malezije, razumijevanjem strahova i nadanja ribara na obalama Somalije ili razumijevanjem strahova i nadanja starog kočijaša na Aleji kod Vrela Bosne koji je kao dijete skupljao kestenje između drvoreda, maštajući da jednog dana kupi sebi fijaker, bude «svoj gazda» i veliča Gospodara kad hoće.
Ako shvatimo da je muslimanu radniku bliži kršćanin radnik od muslimana kapitaliste, kao što je i kršćaninu radniku bliži musliman iz radničke klase od kršćanina kapitaliste jer pripadnici radničke klase, bez obzira na religijsku pozadinu, imaju mnogo sličnije strahove i nadanja, ambicije i apetite od kapitalista iz vlastitog religijsko-civilizacijskog kruga – shvatit ćemo i da je ekonomski standard kao faktor povezivanja i ujedinjenja snažniji od religijskog. A to je realistična osnova za ozbiljan pristup masama s idejom islama za treći milenij, jer se politička nezrelost i ekonomska neodgovornost ne mogu nadoknaditi pojačanim akcentiranjem moralnosti.(8)

c) izvor sigurnosti, tj. zaštitnika koji zna svojim glasom i pojavom odagnati sve opasnosti i dileme;
Patnja koju mogu uzrokovati određene životne dileme i nespokoj mogu biti veća od količine nesigurnosti i neizvjesnosti koja ima funkciju mehanizma za pokretanje kreativnog duhovnog potencijala. Stvoritelj bilježi određeni umni nespokoj svojih odabranika, skrećući nam pažnju na psihološki fenomen kao i potrebu redovnog uspokojavanja i mnogo krhkijih osoba:
A kada Ibrahim reče: "Gospodaru moj, pokaži mi kako mrtve oživljuješ!" – On reče: "Zar ne vjeruješ?" – "Vjerujem" – odgovori on – "ali bih da mi se srce smiri." – "Uzmi četiri ptice" – reče On – "i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne brežuljke, zatim ih pozovi, brzo će ti doći. Znaj da je Allah silan i mudar." (El-Bekare: 260)

 

Na Ibrahimov, a.s., nemir srca Allah, dž.š., reaguje nedvosmislenim otklanjanjem spomenutog nemira i to eklatantnom demonstracijom koja ne ostavlja prostor atomu sumnje !
Analogno tome, dileme, sumnje i unutarnji nemiri koje prepoznajemo kod drugih ljudi (koji su daleko od mentalne sređenosti Allahovih poslanika) iziskuju našu punu pažnju, jasnoću primjera iz životnog iskustva osoba kojima se ti primjeri navode, te uvažavanje njihove potrebe za dovoljnom količinom vremena u kojem će srediti svoje misli.(9)
Kraljica Belkisa na ovaj organizovani splet poticaja, pored ostalih(10), reaguje poput ushićene djevojčice koja se odriče svih svojih dotadašnjih igara, te prihvata nova, Sulejmanova, a.s., pravila igre. Iako još nema potpuno jasnu predstavu o Sulejmanovom, a.s., konceptu Stvoritelja, dovoljno joj je što se radi o nekome koga Sulejman, a.s., uzima za svog Gospodara jer ima povjerenja u njegov dokazano istančan ukus, pa kaže:
…i predajem se sa Sulejmanom Allahu, Gospodaru svjetova…
Na vrlo sličan način i neki drugi likovi u Knjizi, nakon što bivaju dovedeni u neku vrstu mat-pozicije, izjavljuju predanost Allahu, ističući, uz svoju predanost, i ime učitelja koji ih je fascinirao, iako tek treba da ih uvede u detalje novog svjetonazora:

“…a čarobnjaci se licem na tle baciše. Mi vjerujemo u Gospodara svjetova" – povikaše, Gospodara Musaova i Harunova!” (El-E’raf: 120-122)
I to nedvosmisleno ukazuje na važnost ostavljanja jake impresije na kreatore javnog mnijenja u svakom mjestu i vremenu, a to je preduvjet ako želimo imati njihovo pažljivo uho u pogledu detalja našeg svjetonazora jer ljudi su spremni da nas slušaju i prate tek nakon što ih dovedemo u stanje psihološkog oduševljenja. (11) 

                

 

Bilješke:

1) Sulejman, a.s., je primjer najmoćnijeg čovjeka tokom ljudske historije. Zanimljivo je da Sulejman, a.s., kad govori o blagodatima kojima ga je opskrbio Stvoritelj, dž.š., posebno ističe jednu: «I Sulejman naslijedi Davuda i reče: "O ljudi, dato nam je da razumijemo ptičije glasove i svašta nam je dato; ovo je, zaista, prava blagodat!" (En-Neml: 16). U toj blagodati, tj. sposobnosti razumijevanja govora ptica je bila njegova prednost u odnosu na njegove ostale savremenike jer je pravovremeno raspolagao pravim informacijama. Putem te startne prednosti on je vidio, čuo i znao sve ono što vide, čuju i znaju ovi zahvalni izviđači;
2) A radi se proaktivnoj ptici pupavcu: «I ne potraja dugo, a on dođe, pa reče: "Doznao sam ono što ti ne znaš, iz Sabe ti donosim pouzdanu vijest.» (En-Neml: 22)

3) O toj zabludi Sulejman, a.s., saznaje iz kljuna svog izviđača: «…vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu – šejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga puta ih odvratio, te oni ne umiju naći Pravi put.“ (En-Neml: 24)

4) To Sulejmanu, a.s., nije bilo teško imajući u vidu da je raspolagao specijalnom ronilačkom ekipom koju je slao na razne zadatke s ciljem prikupljanja podataka iz dubina najnastanjenijih ovozemaljskih staništa – mora i okeana: “… i šejtane neke da zbog njega rone, a radili su i poslove druge, i nad njima smo Mi bdjeli.” (El-Enbija’: 82);

5) Brzina je bila faktor kojem je ovaj vođa pridavao veliku pažnju i uvijek je težio bržim i efikasnijim rješenjima. Vidi ajete u poglavlju En-Neml: 38-40;
6) Jasne kriterije pri procjeni muškarca iznosi u Knjizi još jedna izuzetno učtiva i stidna žena s dosta takta i mudrosti, slikajući nam još jednom univerzalnu psihologiju mlade žene: "O, oče moj," – reče jedna od njih – "uzmi ga u najam, najbolje da unajmiš snažna i pouzdana." (El-Kasas: 26);

7) Poročnost većine majstora riječi (pjesnika, književnika) ogleda se u cigaretama, alkoholu, bludu, itd. Kur´an ističe tu profesiju imenujući cijelo poglavlje po njoj (Eš-Šu’ara’) i jasno navodi da je ta kategorija sklona bludnji. Starijim kolegama – koji su „na vrijeme“ pali na ispitu nošenja s ranom slavom – mlađe kolege su se mogle približiti i ostati u njihovom društvu jedino uz uvjet oponašanja njihovih navika. Da bi ostao uz Tina Ujevića, Musa Ćazim Ćatić je upropastio jetru. Svoju jetru, pored ostalog, nisu štedjeli ni mnogi naši stariji savremenici iste struke koji u momentima određenih književnih uspjeha znaju reći: «Završio sam roman …, sad mi treba nova žena»;

8) Stabilna ekonomija je osnova za pristojan život i ako budući reformatori ummeta ne pokažu dovoljno senzibilinosti i praktičnih projekata koji će omogućiti, npr. djeci iz radničkih porodica, jednake polazne pozicije s kojih kreću djeca bogataša – osjećaj nepravednosti i nepraktičnosti prekrit će njihovo shvatanje islamskog sistema. U Maleziji je islamska partija (PAS) bila pobijedila u dvije pokrajine (Kelantan i Terenggano), da bi na idućim izborima izgubili vlast od sekularne partije (UMNO) – jer ljudima nisu ponudili, tokom svog mandata, ništa konkretno osim šerijatske policije, obaveznog pokrivanja u institucijama i puno dersova;

9) I to u dinamičnom životu može biti npr. uspokojavanje naroda od strane vlade putem transparentnog dostavljanja finansijskih izvještaja, iskazivanja ljubavi supruzi, putem odgovarajuće kombinaciju riječi i djela, čije srce nije smireno u pogledu načina na koji je voljena ili strpljivo navođenje neoborivih dokaza u pogledu ispravnosti segmenata određenog svjetonazora, itd.;

10) Važne elemente u procesu izgradnje Belkisine cjelokupne impresije u pogledu Sulejmana, a.s., i obrnuto, igrali su i ostali faktori kao što je njihova ranija korespodencija, informacije koje su dobili jedno o drugom u međuvremenu, Belkisini testovi njegove iskrenosti i poštenja (En-Neml: 35) i Sulejmanovi, a.s., testovi njene inteligencije koje Kur’an navodi (En-Neml: 41-42), itd.;

11) Da bi čovjek doveo osobu u stanje psihološkog oduševljenja, prenerazio joj um postupcima koji ruše predrasude, šire vidike i oplemenjuju, njegova djela moraju biti mnogo više od školskog opisa «odlično» jer odlično jednostavno nije dovoljno! U prethodnoj priči određeni čovjek gradi unikatno arhitektonsko zdanje da oduševi samo jednu osobu i pridobije njenu pažnju, dok mi u našim pričama gradimo npr. neoriginalna i osrednja programerska zdanja (web-stranice), i to s ciljem pridobijanja pažnje više hiljada ljudi. Vlada (ne)ukus.