Bavarski tržišni promašaj
Do kraja proizvodnje sredinom 1959. s proizvodne trake izašla su samo 254 primjerka ovog ljepotana…
BMW 507 nastao je sredinom pedesetih godina, može se reći, prateći istu formulu kao i legendarni Mercedes 300SL. Amerikanac Maks Hofman (Max Hoffman), koji je u svoju zemlju uvozio prestižne evropske automobilske marke, uspio je uvjeriti šefove u Mercedesu da razviju ekskluzivni roadster za visoku klasu. Godinu poslije to mu je isto uspjelo i s BMW-om.
Nakon predstavljanja krajem 1955. u Frankfurtu, proizvodnja je počela tek krajem sljedeće godine.
Tehnički, 507 se bazirao na skraćenoj platformi modela 503, BMW-ove velike limuzine. Njegove prekrasne linije i detalji, poput horizontalno rastegnute maske, dugačke haube, hromiranih škrga na prednjem blatobranu i valovitih bokova, čak i danas inspiriraju BMW-ove dizajnere.
Za vrhunske performanse bio je zadužen 3,2-litarski V8 motor sa 140 konjskih snaga, što je bilo dovoljno da do 100 kilometara na sat roadster ubrza za nešto manje od deset sekundi i do maksimalnih 201 km/h. Naravno, za očuvanje frizura tu je bio platneni ili, ako je kupac htio, opcijski tvrdi krov koji je 507 pretvarao u kupe.
Iako je, u svakom slučaju, BMW 507 bio manje kompleksan od Mercedesa 300SL, uz sve kvalitete, imao je i jednu veliku manu – vrlo visoku cijenu. Nažalost, iako su Sjedinjene Američke Države bile najvažnije tržište za 507, do prvih isporuka došlo je tek 1957., a do tada je Mercedesov 300SL koštao 1.000 dolara manje i kod bogataša već izgradio kultni status.
Za BMW-ov skupi roadster u obećanoj Americi, jednostavno, više nije bilo mjesta pa su do kraja proizvodnje sredinom 1959. s proizvodne trake izašla samo 254 primjerka ovog ljepotana.
Dnevni avaz