Župljanin: Srbijanske vlasti su htjele da me likvidiraju
On je "svojoj braći" Mladiću, Karadžiću i Hadžiću "zaželio da zauvijek ostanu na slobodi".
"Pošto nisam primio optužnicu, iskoristio bih pravo da se ne izjašnjavam ovom prilikom", rekao je Župljanin, poslije čega je sudija Ole-Bjorn Stole odložio njegovo izjašnjavanje o krivici za 30 dana.
Na poziv sudije, Župljanin je potvrdio svoj identitet, ali je prethodno optužio vlasti u Srbiji da su namjeravale da ga ubiju, kao i preostale optužene koji su još na slobodi – Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Prema njegovim riječima, o tome su se dogovorili "Tadić, Koštunica, Bulatović i Vukčević" koji su na sastanku "prije četiri godine" zaključili da je "u najboljem interesu Republike Srbije i Republike Srpske da mi budemo likvidirani".
"Hvala Bogu, pa nisu znali koga hapse, srećom imao sam originalna dokumenta na ime Branislava Vukadina o kome se ovih dana toliko pričalo", rekao je Župljanin.
On je "svojoj braći" Mladiću, Karadžiću i Hadžiću "zaželio da zauvijek ostanu na slobodi".
DNK analizom je potvrđen identitet Župljanina, a rezultati analize dostavljeni su sudu 14. juna.
Župljanin (56) je optužen za progon, istrebljenje i ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, nehumana djela, deportacije, bezobzirno razaranje naselja i vjerskih i kulturnih objekata. U sedam tačaka, na teret mu se stavljaju zločini protiv čovječnosti, a u šest kršenja zakona i običaja ratovanja.
Dok mu je sudija Stole čitao sažetak optužnice, Župljanin se osmjehivao.
Župljanin, bivši načelnik Centra službi sigurnosti u Banjoj Luci, koji je u tom svojstvu imao glavnu komandu nad policijskim snagama samoproglašene Autonomne Regije Krajina i logorima uspostavljenim 1992., i bivši savjetnik nekadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, tereti se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj da se s tog područja tokom 1992. godine eliminiraju i trajno uklone Bošnjaci i Hrvati.
Tužilaštvo ga tereti za ubistvo, progon, mučenje i deportaciju nesrpskih civila, kao i za bezobzirno razaranje gradova, sela i vjerskih objekata u brojnim općinama.
U optužnici je navedeno više od 40 slučajeva ubistava koja su, kako stoji, počinile snage pod Župljaninovom kontrolom.
Haški sud je ranije proglasio krivim Radoslava Brđanina i osudio ga na 30 godina zatvora za učestvovanje u kampanji progona i drugih ratnih zločina nad nesrpskim stanovništvom u istom dijelu Bosne.
Tribunal je Župljanina optužio 1999., a optužnica je objavljena 2001. godine.
Župljanina su 11. juna u Pančevu uhapsile vlasti Srbije, a prošle subote su ga prebacile u Hag.
Vlada Srbije je, kako prenosi Tanjug, 20. juna dala saglasnost za izručenje ovoga haškog optuženika, a odluku je potpisao ministar pravde Dušan Petrović.
Autor: Redakcija Avaza
