Zagrijana rasprava o zabrani hidžaba obnovila se u Tunisu nakon što je vlada opravdala svoje stavove tvrdeći da štiti prava žena, dok se patnja studentica nastavlja s početkom nove školske godine.
“Usporit će nas napredak. Vratit ćemo se korak unazad i to će biti veliki udarac na temelj društvenog stabiliteta i blagostanja”, rekao je Hedi Mhenni, glavni sekretar vladajuće partije RCD, braneći zabranu hidžaba, prenosi Reuters.
Mhenni je rekao da zakonodavstvo mora biti poštovano u školskim ustanovama i javnim zgradama. Inače, upozorava da bi ovo pitanje moglo biti prepreka za razvojni proces države.
“Ako danas prihvatimo mahramu, sutra ćemo morati prihvatiti oduzimanje prava žene da radi, glasa, bude obrazovana i da se njezine obaveze svedu samo na reprodukciju i kućne poslove.”
Godine 1981. predsjednik Tunisa Habib Bourguiba (1956–1987) ratificirao je zakon br. 108, zabranjujući ženama u Tunisu da nose hidžab u državnim ustanovama.
Stanje se nastavilo pogoršavati, tako da je vlada tokom 1980-ih i 1990-ih godina donijela zakone o većim restrikcijama.
Hidžab je doživio povratak među mladim ženama i studenticama u ovoj sjevernoafričkoj zemlji, bez obzira na zakon br. 108, koji opisuje pokrivanje kose kao “sektaško odijevanje”.
Hidžab je prema islamu obavezan kodeks odijevanja, a ne samo vjerski simbol koji pokazuje pripadnost.
Aktivisti za ljudska prava, pravnici i intelektualci osudili su vladinu represivnu kampanju koja se pokreće početkom svake školske godine, naglašavajući da zabrana hidžaba krši osnovna prava žena u Tunisu.
“Način na koji vlasti postupaju u vezi sa zabranom hidžaba vrijeđa osnovna ljudska prava i protivi se načelima naše vjere i našeg identiteta”, izjavio je Ziad al-Dolati, bivši lider pokreta al-Nahda, za IslamOnline.
Al-Dolati je kritikovao organizacije za prava žena u Tunisu zbog njihovih dvostrukih aršina, rekavši da ne prakticiraju ono što propovijedaju kada su u pitanju djevojke s hidžabom, koje su izbačene s nastave.
“Nevjerovatno je da su uporni zagovornici prava žena na obrazovanje, ali okreću glavu kada se to osnovno pravo uskraćuje djevojkama koje nose hidžab.”
“Ove organizacije usvojile su ideologije koje negiraju sami pojam arapskog i islamskog identiteta”, rekao je Nour al-Din al-Awaidi, urednik časopisa Aqlaam.
Aktivisti za ljudska prava i zabrinuti roditelji podigli su svoj glas protiv slučajeva uznemiravanja pokrivenih studentica u školama i na univerzitetima, bilo od strane sigurnosnog osoblja ili državnih službenika.
“Pokrivene studentice nisu bile dozvoljene da pohađaju nastavu u Sfaxu, a zvaničnici lokalnog školstva odbili su sresti njihove roditelje”, rekla je jedna pokrivena studentica koja je tražila da ostane anonimna.
Dodala je da su u drugim institucijama pokrivene djevojke bile izbačene, a druge prisiljene da potpišu izjavu kojom obećavaju da će skinuti hidžab kako bi ostale u školi.
Prisiljene na težak izbor, neke djevojke morale su napustiti školovanje kako bi izbjegle stalno vrijeđanje.
Tunis pripada malom broju muslimanskih zemalja u kojima je zabranjeno nošenje hidžaba.
Turska sekularna država također zabranjuje ženama da nose hidžab na državnim univerzitetima.
U Evropi je Francuska izazvala raspravu 2004. godine donošenjem zakona koji zabranjuje hidžab i vjerske simbole u školama.
Francuski muslimani – značajan broj od oko šest miliona – zajedno s drugim manjinama i grupama za ljudska prava, oštro osuđuju ovaj zakon, navodeći da on narušava vjersku slobodu u sekularnoj Francuskoj.
Izvor: IslamOnline
Preveo Salih S. Trebinjac