Zastavino oružje u Gruziji

Rusko minsitarstvo odbrane saopštilo je da se i Srbija nalazi na spisku zemalja koje su uoči rata u Južnoj Osetiji vojno pomagale Gruziju.

U saopštenju se kaže da su vojnu pomoć Gruziji pružale Amerika, Bugarska, Velika Britanija, Mađarska, Grčka, Litvanija, Letonija, Estonija,Turska, Francuska, Česka, Izrael, Bosna, Ukrajina i Srbija.

Međutim, analitičari su jedinstveni u ocjeni da to što je Srbija prodavala oružje Gruziji neće uticati na tradicionalno dobre odnose Moskve i Beograda.

Kalašnjikovi iz Kragujevca

U saopćenju Ministarstva odbrane Ruske federacije se kaže da su kalašnjikovi proizvedeni u kragujevačkoj Zastavi korišćeni u napadu na Južnu Osetiju i ruske vojnike.

Bivši šef diplomatije Vuk Drašković je podsjetio u izjavi medijima da je u više navrata odbijao da dadne saglasnost za prodaju Zastavinog oružja Gruziji.

‘Ruske diplomate su me upozoravale da su Gruzijci njihove helikoptere obarali tzv strijelama proizvedenim u Srbiji. Tvrdio sam da je štetno prodavati oružje zemlji koja je u sukobu sa Rusijom, našim najvećim saveznikom’, rekao je Drašković.

Uloga štrajka oružara u odluci o izvozu

On je podsjetio i da je tadašnja Vlada Srbije prvo zabranila a zatim odobrila ovaj izvoz zbog višednevnog štrajka oružara iz Zastave Kragujevac.

‘Mi tu saglasnost nismo htjeli da dadnemo, ne samo za Gruziju nego i za neka druga krizna područja, u skladu sa preporukama UNa ili OEBSa, ali onda je negdje krajem 2006. ili početkom 2007. Vlada dala saglasnost za izvoz oružja usprkos protivljenju ministarstva vanjskih poslova’, kaže Vuk Drašković.

Oružari su zahtjevali ili da im se omogući izvoz ili nadoknadi pretpljena šteta, procjenjena na više miliona dolara.

Bivši ministri Zoran Stanković i Milan Parivodić – čiji su potpisi bili neophodni za realizaciju ugovora sa Gruzijom – ne vjeruju da će to što je srpsko oružje upotrijebljeno protiv Rusa ugroziti prijateljske odnose zvaničnog Beograda i Moskve.

Kako razdvojiti interese

‘Prodaja oružja je obična trgovina samo do onog momenta dok ono ne bude upotrijebljeno’, kaže za BBC vojni analitičar Ljubodrag Stojadinović – uz ocjenu da Srbija nema ‘jasne mehanizme kojima razdvaja čist ekonomski od političkih i diplomatskim interesa’.

‘Kada (jednom izvezeno) oružje bude upotrjebljeno, onda se uvijek nađu verzije koje dovode u pitanje neki nivo političkih odnosa koji su postignuti prije toga. Saznanje da smo mi prodavali oružje Gruziji i da je to oružje upotrijebljeno protiv Rusa koji slove kao srpski prijatelji u odnosu prema Kosovu, gdje svi traže neke analogije gdje ih je naravno moguće naći – me ne navode da vjerujem da će doći do nekih bitnijih zahlađenja u odnosima s Rusijom’, rekao je Stojadinović.

‘Ali, svakako će dovesti do nekih nedoumica kada je u pitanju razumijevanje političkih, diplomatskih i vojnih odnosa i trgovine. Ovdje postoji sukob između, s jedne strane – interesa, države kada je u pitanju ostvarivanje te inače vrlo unosne trgovine, i s druge strane – nečega što predstavlja priču o vječnom prijateljstvu. Dakle, ta protivriječnost dolazi do izražaja u ovoj situaciji na jedan apsurdan način. O tom slučaju smo imali ovdje u Srbiji, neka rekao bih politička i diplomatska okapanja sa tim transferom – pa ćemo ih svakako na neki način imati i u ovom slučaju’, smatra Ljubodrag Stojadinović.

Ljubodrag Stojadinović istovremeno smatra da je dobro što se srpska diplomatija ne izjašnjava po pitanju rusko-gruzijskog sukoba.

On također ističe da samo diplomatskim stavom kojim se promoviše mir može da se izbjegne šteta koja bi nastala davanjem podrške iz Beograda bilo kojoj strani u aktuelnom sporu.

 Izvor:BBCNews