Oko 800 oslovčana je prešlo na Islam. Arapsko vjersko udruženju “Det islamske forbundet” leži na vrhu liste rekrutiranja.
Elise Hoel je muslimanka već preko mjesec dana. Dvadesettridesetogodišnjakinja iz Trosteruda se polahko spušta na mekani tepih u ženskom odjelu mesdžida. Ovde u džamiji u Calmeyers ulici u centru ima običaj doći svaki dan poslije posla. Ovde ona klanja desetak minuta prije nego se uputi kući. Elise je jedna od 100 konvertita u udruženju, mnogi od njih su etnički norvežni i u svojim ranim dvadesetim godinama
U potrazi
Religija mi je uvijek puno značila. Bila sam aktivna u Frikirken (Crkvena organizacija) mnogo godina, ali sam izgubila vjeru. Zato sam bila u potrazi, i počela sam da čitam o Judeizmu, Kršćanstvu i Islamu na internetu. Vremenom sam nalazila odgovore na pitanja koja su me zanimala, i osjećala sam da su stvari dolazile na svoje mjesto. Ali sam ipak dobro razmislila, jer svijet ima jednu vrlo negativnu sliku o muslimanima, kaže ona.
Naglašava da riječ Islam znači mir, i da biti musliman znači živjeti u miru s drugim ljudima.
Najviše žena
Istraživač religija, Kari Vogt pri univerzitetu u Oslu, procjenjuje da je između 900 i 1000 etničkih norvežana prešlo na Islam, i da oko 800 živi u području Osla. U Oslu i okolini inače živi oko 60 000 muslimana.
-Konvertiti nisu jedna homogena grupa, ali je više žena nego muškaraca koji prelaze na Islam, kaže Vogt.
Upravnik “Det islamske forbundet”, Basim Ghoslan, je oženjen sa Lenom Larsen, ranijim vođom Islamskog Savjeta, te jednom od prvih konvertita. On ne zna zašto udruženje privlači toliki broj norvežana.
-Ne bavimo se nekom specifičnom formom dave. Možda izgledamo otvoreniji nego druge džamije, zato što nemamo neki oficijalni profil ili kulturu za koju smo vezani, iako je većina članova arapskog porijekla, kaže on.
Hutba na norveškom
Džumanska hutba se u džamiji pretežno održava na arapskom, ali se prevodi na norveški skoro svaki drugi put. Udruženje nema neki stalni program za one koji pređu na Islam, ali urade sve što je u njihovoj mogućnosti da im po potrebi pomognu.
Za Elisu Hoel je ulazak u udruženje bio preko njihove stranice islam.no.
–Pronašla sam mnogo informacija na stranici, i doživjela sam udruženje kao otvoreno i sa aktivnim omladinskim radom. Također mi puno znači to da tu već postoji jedan dio članova etničkih norvežana, kaže ona.
Nekoliko godišnje
Druga muslimanska udruženja također imaju konvertite. Islamic Cultural Centre na Tøyenu nam kažu da su dobilli oko 20 norvežana kao članova tokom posljednjih pet godina, pretežno mladih ljudi. Idara Minhaj-ul-Quran na Galgebergu nam kažu da u prosjeku primaju po dva norveška konvertita godišnje.
Za Elisu je sami prelazak bio kroz izgovaranje šehadeta pred imamom, tada je postala muslimanka. Ali naglašava da ide postepeno, korak po korak.
–Na primjer, koristim hidžab samo kada sam u džamiji, ne na poslu ili kada sam sa familijom. Mislim da jet to još uvijek prerano. Ali ja klanjam pet puta dnevno kada imam vremena, te sam postila čitav Ramazan, kaže ona.
–Kako su reagovali tvoji prijatelji i familija?
Mami nije bilo drago, dok mi je otac to prihvatio lakše. Moji prijatelji su reagovali pretežno pozitivno, kaže Elisa.
Izvor: Oslopuls
Preveo Refiz Duro