IslamBosna.ba-Rečeno je Ne postoje nove ideje, postoje samo novi ljudi koji ih otkrivaju. Zapravo, nevjerovatno je koliko se ‘modernih otkrića’ već nalazi u Kur’anu i hadisu.

Postoji znatan broj savjeta i prehrambenih navika Poslanika, s.a.v.s., koji imaju značajnu podršku u novijoj naučnoj literaturi. Među ovim savjetima je i onaj koji kaže da trebamo jesti zdravu hranu, koju trebamo pravilno kombinovati, svaku hranu jesti u njenim prirodnim sezonama i da ne trebamo piti tečnost tokom jela.

U Buharijinom Sahihu postoji veliki broj primjera gdje se pokazuje kako je Poslanik, s.a.v.s., pažljivo kombinovao hranu. U jednom hadisu se navodi da je Poslanik, s.a.v.s., zabranio miješanje nezrelih hurmi sa suhim hurmama, kao i miješanje grožđica i sušenih hurmi. Aiša, r.a., prenosi hadis u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., uobičavao jesti dinju sa svježim hurmama i da je uobičavao reći kako “toplota” jedne ublažava “hladnoću” druge, i da “hladnoća” jedne ublažava “toplotu” druge. Još se prenosi da Poslanik, s.a.v.s., nikada nije kombinovao ribu i mlijeko.

Moderna nauka podržava ove navike obavještavajući nas da kombinacija hrane koju jedemo, kao i sam redoslijed hrane, predstavljaju važne faktore našeg zdravlja. “Nedavno” je tek otkriveno da hrana mora proći kroz različite procese varenja u tijelu; stoga se najlakše vari kada se pravilno kombinuje.

Moderni naučnici iznose da nepravilne kombinacije hrane mogu prouzrokovati kod ljudi nepravilno varenje hrane, što može dovesti do neravnoteže u nivoima PH, nepravilne apsorpcije hranjivih sastojaka, konstipacije (zatvora) ili drugih probavnih problema. Dr. Ted Morter, u knjizi „Vaše zdravlje…Vaš izbor“, savjetuje da se svježe voće ne jede s drugom hranom, čak ni sa sušenim voćem, budući da je to predigestivna hrana koja se kreće direktno kroz želudac do crijeva. Kad se jede u kombinaciji s drugom hranom, ona sama sebe fermentiše kao i sve drugo što se nalazi u želucu.

Drugi savjet koji je dao dr. Morter u svojoj knjizi jeste da svaki obrok počinjemo s nečim sirovim.  Sirova hrana sadrži enzime koji su nam neophodni za varenje hrane. Njegovo treće pravilo kombinovanja hrane jeste da izbjegavamo miješanje proteina i skroba. Možemo jesti skrob s povrćem, ili povrće s mesom, ali moramo sve preduzeti kako bismo izbjegli kombinovanje skroba i proteina. Razlog je taj što proteini i skrob zahtijevaju potpuno različita okruženja za probavu.

Proteinima je potrebna kiselija sredina, dok se ugljikohidrati i skrob lakše vare. Kada ih kombinujemo, nijedna hrana nema svoju potrebnu “sredinu” za varenje. Štaviše, proteinskim obrocima je potrebno do pet sati za probavu pa bi zbog toga trebali biti posljednji obrok jer naše tijelo ne vari nijednu drugu hranu.

Nepravilno kombinovanje hrane neće odmah prouzrokovati bolest kod osobe, ali će spriječiti da ono što se unosi u organizam bude svareno i iskorišteno na najbolji mogući način, što znači da je potrebno unijeti znatno više hrane kako bi se postigla dodatna hranjivost.

Savremeni alergolozi također savjetuju protiv nepravilnog kombinovanja hrane i poručuju da mnoge kombinacije mogu prouzrokovati sinergijske alergijske reakcije. U knjizi „Pravi put do izliječenja od alergija i njene prevencije“, dr. Krohn nam savjetuje da ne kombinujemo mlijeko sa čokoladom, mentom ili ribom; kukuruz i banane; govedinu i kvasac; jaja i jabuke; ili kolu i čokoladu.

Hadisi nam pružaju brojne primjere koji svjedoče kako je Poslanik, s.a.v.s., poštivao čistoću i vrijednost vode, a koji nam također govore da nije pio vodu dok je jeo. U Buharijevom Sahihu nalazi se hadis u kome stoji da je Poslanik, s.a.v.s., na svom štitu nosio hurme i da ih je jeo s ashabima, a naglašeno je da nije pio, tj. dodirnuo vodu. Stručnjaci za kombinovanja hrane nam preporučuju da se voda pije pola sahata prije jela jer na taj način ubrzava proces varenja u želucu.

Kur’an nam u suri El-Bekare, 168. ajet,  savjetuje: O ljudi, jedite od onoga što ima na Zemlji, ali samo ono što je dopušteno i što je prijatno. U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., izbor hrane je bio veoma jednostavan i odnosio se na ono što je dozvoljeno ili zabranjeno. Međutim, sada, u ovo moderno vrijeme, imamo mnogo više izbora.

Većina osoba ima poteškoće u razumijevanju šta “prirodna” hrana podrazumijeva iz razloga što zapravo mali broj osoba i jede “prirodnu” hranu. Prije samo 200 godina svi su jeli “prirodnu” hranu jer nisu imali kao opciju prerađenu hranu. Tokom 1940. oko 80 posto stanovništva je jelo ‘prirodnu’ hranu.

Abram Hoffer i Morton Walker u svojoj knjizi „Nova ortomolekularna ishrana“, iznose da danas samo 25 posto ljudi zapravo jede ‘prirodnu hranu’.

‘Prirodna hrana’ je ona hrana koja je zadržala svoje prirodne sastojke. Jabuka je ‘prirodna hrana’ i sok od jabuke koji je napravljen od svježih jabuka kod kuće u blenderu je ‘prirodna hrana’.

Međutim, sok od jabuke koji je napravljen i skuhan mašinski, zatim mu dodati, zbog bolje teksture, dodaci u vidu šećera i boje, nije ‘prirodna hrana’.

Zrna pšenice su ‘prirodna hrana’; i brašno napravljeno od čistog zrnevlja koje sadrži mekinje jeste ‘prirodna hrana’.Brašno kojem su uklonjene mekinje i klice, a onda izbijeljeno da bi se dobilo bijelo brašno nije ‘prirodna hrana’.

Čak i pojedini proizvodi koji nam se prodaju kao ‘zdrava hrana’ potpadaju u kategoriju djelimično obrađene hrane. Na ovaj spisak možemo uključiti kolačiće od riže, bonžite, perece, turske i tofu hot dogove, cerealije od cijelih zrna žitarica i naravno smrznute sokove. Ova  takozvana ‘zdrava hrana’ sadrži u sebi samo malo više hranjivih tvari nego ostali obrađeni proizvodi.

Važno je jesti potpuno ‘prirodnu’ hranu (žitarice, povrće i voće) jer sadrže sve hranjive tvari u svom prirodnom obliku koje su nam potrebne kako bi se razvijali kao ljudska bića. Što im više promijenimo prirodni oblik, manje ćemo koristi imati od njih.

S novim vitaminima i mineralima koji se gotovo svakodnevno otkrivaju, sve je očitije da je Allahova ‘majka priroda’ daleko ispred nas, i da mi nismo kvalifikovani da ‘dupliciramo’ Njegovo stvaranje kroz naše  poduhvate ‘obogaćivanja’ prerađene hrane u laboratorijama. Bernand Jensen, u svojoj knjizi „Hemija čovjeka“, kaže: Prirodna hrana sadrži sve vitamine koji su i koji će biti otkriveni.

Ova očita činjenica čini očiglednim da jedini način na koji možemo jamčiti da uzimamo sve hranjive sastojke iz hrane jeste da je uzimamo iz zapravo ‘prirodne hrane’. Pokušavanje da na bilo koji drugi način budemo zdravi bazira se na pretpostavkama. Nema smisla jesti oslabljenu hranu i onda trošiti i vrijeme i novac na kupovinu vitamina i dodataka i pohađati različite zdravstvene programe.

Zapravo, prerađena hrana ima sposobnost da  ‘isisa’ hranjljive sastojke iz sistema. E. Cheraskin, u svojoj knjizi „Ishrana i bolesti“, navodi da su laboratorijski eksperimenti pokazali da obrađena hrana nema dovoljno vitamina i minerala koji bi pomogli u njihovoj asimilaciji. Tjestenina, naprimjer, nema dovoljne količine vitamina, enzima ili čak vlakana koji bi pomogli u procesu varenja.

Proizvođači tvrde da njihovi proizvodi sadrže visok nivo hranjivih vrijednosti, ali to oni mogu jedino tvrditi na zbog dodavanja sintetičkih vitamina od kojih ljudsko tijelo nema koristi. Elementi koji čine organske minerale labavo se drže skupa, tako kada ih unesemo u tijelo, oni lagano mogu biti asimilirani. Međutim, sastavni dijelovi neorganskih minerala se drže skupa vezama koje su tako jake da ih tijelo ne može tako lahko pokidati na sastavne dijelove; a također rijetko imamo koristi od konzumiranja istih.

U Kur’anu, sura Taha, 81. ajet, Allah kaže: Jedite ukusna jela kojima vas opskrbljujemo i ne budite u tome obijesni. Poznato je da je Poslanik, s.a.v.s., uvijek jeo voće i povrće iz regiona u kojem je živio i u sezoni (El-Akili, Poslanikova medicina).

Donald Lepore, nutricionist i autor knjige  „Ultimativni istem liječenja“, je pronašao u svojim terapijama liječenja alergija da „Bog nije dozvolio da hrana koja je neprijateljska prema ljudima raste u području potrošnje“.

Često možemo izbjeći većinu sopstvenih problema ukoliko jednostavno jedemo hranu koja raste u blizini i u sezoni. Bernand Jensen, u svojoj knjizi „Hemija čovjeka“ piše da nezrelim ili uvezenim proizvodima, koji se često nalaze u trgovinama, nedostaje prirodni natrijum, između ostralog.

 Štaviše, on je pronašao da hemijski sastav ječma, naprimjer, zagrijava krv i da je stoga prikladan tokom zimskih mjeseci, ali da nije preporučljiv tokom ljetnog perioda kao redovna hrana ukoliko nije riječ o prehladi.

Ono što ste pročitali u Kur’anu i hadisima uporedite s modernim naučnim „otkrićima“, i pronaći ćete uvijek iznova da kur’anske i Poslanikove, s.a.v.s., mudrosti su ‘nanovo otkrivene’. To je, možda, jedan od najboljih razloga da se odnosimo prema Kur’anu i hadisima kao početnom tačkom za sve znanje, ali i kao „provjerom“ onoga što pronalazimo u sekularnoj literaturi.

Napisala: Kristie Karema Burns
Izvor: IslamOnline.net
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba