IslamBosna.ba-„Igrač FC Bayerna ne bi trebao nositi dres Borussije Dortmund“. Tako su izgledali crkveni argumenti  u sporu jedne bolničarke koja je nakon rađanja djeteta odlučila da se vrati na posao s maramom na glavi i njenog poslodavca.  36-godišnjoj bolničarki  iz Bochuma je najprije naređeno da skine maramu. Ona je tužila ovu evangelističku bolnicu i na Radnom sudu u Bochumu 2010. godine dobila spor. Bolnica je uložila žalbu, tako da je nakon toga, 2012. godine na Pokrajinskom sudu u Hammu sudska odluka preinačena u korist bolnice.

„Samoodređenje crkava ima prednost nad pojedinačnim pravom slobode religije“, navodi  Sud. Bolničarka je nakon toga tražila reviziju, a rezultati, odnosno sudska odluka Saveznog radnog suda glasi: onaj ko radi u evangelističkoj bolnici, u osnovi  ne smije nositi maramu. Saradnice muslimanke se moraju neutralno nositi i ne smiju njihovu „odstupajuću vjersku pripadnost” javno pokazivati.
Uprkos jasnom sučeljavanju s ustavnim principom slobode vjeroispovijesti, te mnogobrojnim kompromisnim ponudama od strane bolničarke, npr. da na glavi nosi maramu koja će izgledati kao dio uniforme,da na glavu stavi bolničku kapicu, ili čak da na glavi nosi maramu tipičnu za časne sestre, sud je odlučio u korist Crkve. Ukoliko se može zaključiti da je „kršćansko pokrivanje glave ustvari samo zamjena za muslimansko pokrivanje glave“ onda je to također neprihvatljivo za crkvenjake.
Drugim riječima, izgleda da nije samo bitna vanjska forma pripadnosti islamu, ono što tim ljudima smeta je izgeda ipak ono što je u njenom srcu, odnosno njezino vjerovanje.
Sud definitivno nije izabrao loše vrijeme za objavljivanje ove odluke. U vrijeme kada ISIS-ovi barbari kolju sve živo što im se suprotstavi, tačno na dan objavljivanja vijesti o egzekuciji francuskog turiste u Alžiru od strane ISIS-ovih simpatizera, zasigurno ova vijest neće uzrokovati mnogo polemike. Pa to je tek jednoj muslimanki zabranjena marama na glavi. Muslimani kršćanima „zabranjuju glave“.
Pri tome ne treba zaboraviti da se tzv. „crkvene“ bolnice finansiraju iz državne kase (odnosno doprinosom poreskih obveznika, pa prema tome i musimana) i zdravstvenih osiguranja, a da crkve u finansiranju obično  učestvuju s udjelom obično mnogo nižim od od 10 %.
Interesantne bi bile reakcije javnosti i sudske odluke kad bi se kojim slučajem otvorila jedna „muslimanska bolnica“ koja ne bi zapošljavala nemuslimane.

IslamBosna.ba