IslamBosna.ba– Život nam neprestano  daje primjere porodica iz kojih izlaze pojedinci s potpuno drugačijim životnim ciljevima; ili bolje rečeno, polarno suprotnih ličnosti. Porodica Musa’a, a.s., je jedna od takvih primjera, jer su iz nje također potekli jedni od najvećih poslanika, Musa i Harun, a također i najgori tirani; Karun je jedan od njih ili Korah, kako je navedeno u biblijskim spisima.

Šta znamo o Karunu? Kakav je on problem imao s Allahom? I zbog čega je umro na takav način? A na kraju, kako se takva priča može primijeniti na svakog muslimana?

Sura el-Kasas detaljno bilježi sve događaje vezano za Karuna.

Allah kaže: إِنَّ قَارُونَ كَانَ مِنْ قَوْمِ مُوسَىKarun je iz Musaova naroda bio

Prvo što smo saznali jeste da je Karun bio iz Beni Israela, kao i Musa.

فَبَغَى عَلَيْهِمْ /…pa ih je tlačio…

Ovo je sklonost čovjeka. Tokom slabosti i siromaštva, srce mu je slomljeno i traži Allaha, ali u trenutku kada ga Allah ojača zdravljem, imetkom, brakom ili nečim što voli, brzo zaboravlja, mijenja i prekoračuje granice, kao što je to Allah rekao:

كَلَّا إِنَّ الْإِنْسَانَ لَيَطْغَى  أَنْ رَآهُ اسْتَغْنَى

Uistinu, čovjek se uzobijesti čim se neovisnim osjeti. (el-Alek, 6 i 7.)

I rekao je: وَإِذَا مَسَّ الْإِنْسَانَ ضُرٌّ دَعَا رَبَّهُ مُنِيبًا إِلَيْهِ ثُمَّ إِذَا خَوَّلَهُ نِعْمَةً مِنْهُ نَسِيَ مَا كَانَ يَدْعُو إِلَيْهِ مِنْ قَبْلُ

Kad čovjeka nevolja snađe, Gospodaru svome se moli, Njemu se obraća, a onda, pošto mu Allah milost svoju daruje, zaboravi Onoga kome se prije molio. (ez-Zummer, 8.)

Možete prolaziti kroz iskušenja u životu, bilo da se tiče vašeg finansijskog stanja, bračnog statusa, zdravstvenog stanja ili drugih stvari, što utječe na vas i stvara vam beskrajnu tugu, a da ne znate da bi to mogao biti jedan element na koji trebate usredotočiti svoju pažnju; da ste se ogriješili o nekoga. Poslanik, s.a.v.s., je kazao:

بابان معجلان عقوبتهما في الدنيا البغي والعقوق

Za dvoje Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: za nasilje i za neposlušnost roditeljima.

Posjetite one za koje znate da ste ih dužni posjećivati ili ih nazovite i pitajte: “Jesam li se o tebe ogriješio? Jesam li ti nasilje učinio? Jesam li bio nepravedan? Bojim se sudbine Karuna jer sam pročitao u Kur’anu da je njegov pad počeo nasiljem”.

Šta znamo o Karunom bogatstvu? Njegovo bogatstvo nije opisano, već, Kur’an opisuje ključeve njegovih riznica, ostavljajući čitaocu da zamisli koliko je ono zapravo bilo. Allah, s.v.t., nastavlja u suri el-Kasas:

وَآتَيْنَاهُ مِنَ الْكُنُوزِ مَا إِنَّ مَفَاتِحَهُ لَتَنُوءُ بِالْعُصْبَةِ أُولِي الْقُوَّةِ إِذْ قَالَ لَهُ قَوْمُهُ لَا تَفْرَحْ إِنَّ اللَّهَ لَا يُحِبُّ الْفَرِحِينَ

a bili smo mu dali toliko blaga da mu je ključeve od njega teško mogla nositi gomila snažnih ljudi. “Ne budi obijestan, jer Allah ne voli one koji su obijesni!” – govorili su mu ljudi iz naroda njegova –

وَابْتَغِ فِيمَا آتَاكَ اللَّهُ الدَّارَ الْآخِرَةَ وَلَا تَنْسَ نَصِيبَكَ مِنَ الدُّنْيَا وَأَحْسِنْ كَمَا أَحْسَنَ اللَّهُ إِلَيْكَ وَلَا تَبْغِ الْفَسَادَ فِي الْأَرْضِ إِنَّ اللَّهَ لَا يُحِبُّ الْمُفْسِدِينَ

“i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine.” (el-Kasas, 77-78.)

Značajno je kako Kur’an prenosi svaki detalj njihovih savjeta, jer ova dva ajeta sumiraju stav pravog muslimana prema bogatstvu:

  1. Koristi svoje bogatstvo kao način da stekneš Džennet

Dajte iz njega zekat, jer ta suma nije čin vaše ljubaznosti već pravo koje pripada primaocima zekata. Koristite svoje bogatstvo da ublažite iskušenja ljudi i upostavite projekte koji će vam nastaviti da donose dobra djela u vašoj knjizi dobrih djela kada budete u kaburu. Razmislite o tome koliko je ljudi rezervisalo sebi mjesto u Džennetu tako što su na ovaj način koristili svoje bogastvo, uključujući Osmana b. Affana i Ebu Bekra.

  1. Uživajte u dopuštenim stvarima na dunjaluku

Nisu ga savjetovali da se odrekne svog bogatstva i imovine, jer ako posjeduje čist imetak, onda ga ništa ne može zaustaviti u tome da u njemu uživa, pa Ebu Havas prenosi da je njegov otac rekao: Sjedio sam s Poslanikom, s.a.v.s.,i vidio je da sam obučen u svakodnevnu odjeću. Rekao mi je: “Zar ti nemaš imetka?” Rekao sam: ” Da, Allahov Poslaniče, raznog imetka. On mi reče:”Ako ti je Allah podario imetak, onda neka se njegovi tragovi vide na tebi”.

I Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Divan je dobar imetak u rukama dobrog čovjeka.

Redoslijed njihovog savjeta je dragocjen. Počeli su savjetom ‘i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet’, jer Ahiret mora biti naša glavna briga i uzrok tjeskobe u životu. Tek nakon toga rekli su ‘ a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu’. To nije naša osnovna briga. Da li naši životni stilovi, misli i prioriteti odražavaju ovaj raspored?

Poslanik, s.a.v.s., je kazao: Čija briga bude Ahiret, Allah će mu dati bogatstvo u srcu, učinit će ga smirenim i dunjaluk će mu dolaziti ponizno, a čija briga bude dunjaluk, Allah će mu dati siromaštvo pred očima, učinit će ga rastresenim i od dunjaluka mu neće doći osim onoliko koliko mu je propisano.

  1.  Čini dobro baš kao što je Allah tebi dobro učinio 

Da li ti je Allah nešto uskratio, Karune? Razmislite o Ibrahimovim riječima, koje su, nasuprot Karunu, pune osjećaja zahvalnosti na Allahovim darovima, koji nije ni na trenutak ih zaboravio kada je trebao javno ljudima obznaniti:

الَّذِي خَلَقَنِي فَهُوَ يَهْدِينِ  وَالَّذِي هُوَ يُطْعِمُنِي وَيَسْقِينِ  وَإِذَا مَرِضْتُ فَهُوَ يَشْفِينِ  وَالَّذِي يُمِيتُنِي ثُمَّ يُحْيِينِ  وَالَّذِي أَطْمَعُ أَنْ يَغْفِرَ لِي خَطِيئَتِي يَوْمَ الدِّينِ 

koji me je stvorio i na Pravi put uputio,i koji me hrani i poji, i koji me, kad se razbolim, liječi,i koji će mi život oduzeti, i koji će me poslije oživiti, i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti! (eš-Šu’ara,  78-82.)

On je Onaj koji daje, Karune, sve ovo i ono što ne možeš nabrojati i zar nije dostojan tvoje pokornosti, ljubavi, straha, žrtve, suza i pokajanja?

  1. Ne širi nered na zemlji

Ovo je upravo ono što je Karun radio. Ne samo da je uništio vlastiti Ahiret koristeći svoj imetak, već je također nastojao uništiti Ahiret i ostalih. Jedenje, pijenje ili udisanje opojnih sredstava bilo koje vrste je jedna stvar, ali kada se ona učine dostupnim drugima je generalno druga stvar. Nesposobnost da se ispuni aspekt islama, bez obzira da li se radi o odijevanju, ponašanju, odnosima prema voljenim, je jedna stvar, ali njihovo aktivno promovisanje je druga stvar, jer to je bilo ono što je Karun radio, kome je rečeno da ‘ne širi nered na zemlji’.

Druga dimenzija Karunovih nastojanja da širi nered na zemlju bilo je klevetanje i ogovaranje dobrih ljudi, a da bi to uradio, Karun je koristio jednu staru tehniku. Ibn Abbas i Es-Sudi prenose da je Karun platio jednoj ženi da javno tvrdi da je Musa imao odnose s njom, što je ona i uradila. Musa’a je to pogodilo i klanjao je dva rekata namaza. Onda joj je prišao i upitao je u ime Allaha: “Šta te je navelo da ovo uradiš?”. Ona reče “Bio je to Karun”, a onda se pokajala Allahu.

Karun, međutim, svoje postupne i ponašanje nije smatrao sijanjem nereda:

قال إِنَّمَا أُوتِيتُهُ عَلَى عِلْمٍ عِنْدِي

Ovo što imam stekao sam znanjem svojim. (el-Kasas, 78.)

U očima Karuna, to nije bio ‘nered’, to je bio posao, već je to bila mudrost u poslovanju, trgovanju. Njegov odgovor je bio toliko gnusan da Kur’an ne prenosi odgovor njegovog naroda, umjesto toga čujemo Allahov odgovor:

أَوَلَمْ يَعْلَمْ أَنَّ اللَّهَ قَدْ أَهْلَكَ مِنْ قَبْلِهِ مِنَ الْقُرُونِ مَنْ هُوَ أَشَدُّ مِنْهُ قُوَّةً وَأَكْثَرُ جَمْعًا وَلَا يُسْأَلُ عَنْ ذُنُوبِهِمُ الْمُجْرِمُونَ

A zar nije znao da je Allah prije njega uništio neke narode koji su bili od njega jači i koji su bili više nakupili – a zločinci neće o grijesima svojim ni ispitivani biti. (el-Kasas, 78.)

Allah neće grješnike na Sudnjem danu pitati da li su se ili nisu ponašali na ovaj ili onaj način, jer svaki njihov korak je zabilježen.

Uprkos tome što je ovo znao, Karun nije reagovao, jer za njega je to bio uobičajeni posao.

Allah kaže:  فَخَرَجَ عَلَى قَوْمِهِ فِي زِينَتِهِI iziđe on pred narod svoj u svom sjaju. (el-Kasas,79.)

Zamislite scenu Karunove parade.  Sve svoje bogatstvo je prikazao: konje i kočije, zlato i srebro, nakit i svilu, sve kako bi poslužilo jednom motivu- kako bi privukao pažnju na sebe. Reakcije na ovu oholu izložbu su podijelile zajednicu, kao što to uvijek i biva, na dvije grupe.

قَالَ الَّذِينَ يُرِيدُونَ الْحَيَاةَ الدُّنْيَا يَا لَيْتَ لَنَا مِثْلَ مَا أُوتِيَ قَارُونُ إِنَّهُ لَذُو حَظٍّ عَظِيمٍ

Ah, da je i nama ono što je dato Karunu!” – govorili su oni koji su čeznuli za životom na ovom svijetu – “on je, uistinu, presretan. (el-Kasas,79.)

Kao da kažu “Želimo da imamo također imetak kao i on”, “Želimo da imamo takvu vrstu slave i popularnosti”, “Želimo da privlačimo muškarce/žene poput njega”, dok potpuno zanemaruju njegovu očiglednu sudbinu.

Dok prelistavate vijesti i pregledate ažurirane objave drugih osoba, koje od ove dvije scene najviše dotaknu vaše srce? Da li je to (1) osoba koja koristi svoje vrijeme, novac i izgled u neposluhu Allahu, želeći da budete poput njega/nje? Ili je to (2) osoba koja, naprimjer, izgradi novi mesdžid ili sirotište, ili onaj koji traži znanje a čiji odnos prema Allahu raste, ili sestra čiji hidžab se popravlja uprkos iskušenjima? Koje od ove dvije scene vas više dotiču i čiji život biste voljeli da živite?

Postoji puno toga što se može postići ispravnim postavljanjem nijjeta, baš kao što postoji puno toga što možemo izgubiti pogrešnim nijjetom. Govoreći o ovome, Poslanik, s.a.v.s., je rekao:

إنَّمَا الدُّنْيَا لأرْبَعَةِ نَفَرٍ : عَبْدٍ رَزَقَهُ اللهُ مَالاً وَعِلماً ، فَهُوَ يَتَّقِي فِيهِ رَبَّهُ ، وَيَصِلُ فِيهِ رَحِمَهُ، وَيَعْلَمُ للهِ فِيهِ حَقَّاً ، فَهذا بأفضَلِ المَنَازِلِ

Postoje četiri vrste ljudi na ovom svijetu:

Prva vrsta: Čovjeka kojem je Allah, s.v.t, dao imetak i (korisno) znanje, pa se on u tome boji svoga Gospodara, pomaže bližnju rodbinu, i ne zaboravlja Allahovo pravo na to (uvakufljenje i podučavanje), i ovaj je na najboljem stepenu (kod Allaha, s.v.t.;

وَعَبْدٍ رَزَقهُ اللهُ عِلْماً، وَلَمْ يَرْزُقْهُ مَالاً ، فَهُوَ صَادِقُ النِّيَّةِ ، يَقُولُ : لَوْ أنَّ لِي مَالاً لَعَمِلتُ بِعَمَلِ فُلانٍ ، فَهُوَ بنيَّتِهِ ، فأجْرُهُمَا سَوَاءٌ

Druga vrsta: Čovjek kojem je Allah, s.v.t., dao znanje a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim nijjetom i željom govori: ‘Kad bih ja imao imetka i ja bih radio kao što taj i taj radi’, i on bit će nagraden prema svojoj namjeri, a nagrada njih dvojice (prvog i drugog) je jednaka.

(Primijetite da ova osoba nije dala ništa kao sadaku, ali je njena nagrada identična nagradi osobe koja je potrošila na hiljade, jednostavno zato što je njegov nijjet bio iskren i da bi dao kada bi imala)

وَعَبْدٍ رَزَقَهُ الله مَالاً ، وَلَمَ يَرْزُقْهُ عِلْماً ، فَهُوَ يَخبطُ في مَالِهِ بغَيرِ عِلْمٍ ، لاَ يَتَّقِي فِيهِ رَبَّهُ ، وَلاَ يَصِلُ فِيهِ رَحِمَهُ ، وَلاَ يَعْلَمُ للهِ فِيهِ حَقّاً ، فَهذَا بأَخْبَثِ المَنَازِلِ

Treća vrsta: Čovjek kojem je Allah, s.v.t., dao imetak a nije mu dao znanje, pa se on nepromišljeno razbacuje tim imetkom i u tom se ne boji svoga Gospodara, niti pomaže bližnju rodbinu, niti priznaje u tome (što posjeduje) Allahovo, s.v.t., pravo, i ovaj (čovjek) je na najgorem stepenu kod Allaha, s.v.t.

وَعَبْدٍ لَمْ يَرْزُقْهُ اللهُ مَالاً وَلاَ عِلْماً ، فَهُوَ يَقُولُ : لَوْ أنَّ لِي مَالاً لَعَمِلْتُ فِيهِ بعَمَلِ فُلاَنٍ ، فَهُوَ بنِيَّتِهِ ، فَوِزْرُهُمَا سَوَاءٌ

Četvrta vrsta: Čovjek  kojem Allah, s.v.t., nije dao ni imetak ni znanje, pa on kaže: ‘Kad bih ja imao imetka, i ja bih radio kao što taj i taj (misli na trećeg) radi!’ On će biti osuđen prema svojoj namjeri i grijeh njih dvojice (trećeg i četvrtog) je jednak.”

Ova prva kategorija Karunovih posmatrača je izgubljena jednostavno zbog svojih pogrešnih nijjeta. Međutim, to nije bila jedina reakcija koju je Karun imao, jer postojala je još jedna grupa koja je jasno vidjela Karunov imetak. To su ljudi znanja.

وَقَالَ الَّذِينَ أُوتُوا الْعِلْمَ وَيْلَكُمْ ثَوَابُ اللَّهِ خَيْرٌ لِمَنْ آمَنَ وَعَمِلَ صَالِحًا

“Teško vama!” – govorili su učeni – “onome koji vjeruje i čini dobra djela bolja je Allahova nagrada,… (el-Kasas, 80.)

Kao da su rekli: “Zar ste zaboravili Ahiret? Zar ste zaboravili blago Dženneta? Zar ste zaboravili beskrajna kraljevstva Dženneta?” Poslanik, s.a.v.s., je kazao opisujući odjeću žena Dženneta:

وَلَنَصِيفُهَا عَلَى رَأْسِهَا خَيْرٌ مِنْ الدُّنْيَا وَمَا فِيهَا

Kruna koja prekriva njenu glavu je bolja od cijelog svijeta i svega što je na njemu.

O Karune, ko si ti i koje je tvoje bogatstvo, kada samo jedan komad odjeće koji se nalazi na glavi stanovnika Dženneta je vrjedniji od svijeta kakvog danas poznajemo? No takvu nagradu nije lahko postići, pa su ti savjetnici dalje rekli:

وَلَا يُلَقَّاهَا إِلَّا الصَّابِرُونَ/a biće samo strpljivima pružena. (el-Kasas, 80.)

Nemoguće je proći dunjalučka iskušenja i uči u bašče Dženneta bez prelaska preko mosta strpljenja.

Tokom ove Karunove parade, u danu kada se najmanje za smrt pripremio, došla je Allahova naredba kao što i uvijek dođe prema onima koji oponašaju Karuna i ignorišu mnoge šanse koje im je Allah podario. Ono što se dogodilo je sve šokiralo.

Allah je naredio zemlji, i za razliku od nas, ona je odmah poslušala. Bez ikakvog prethodnog upozorenja, zemlja se počela tresti, i pred ogromnom gužvom, zemlja se otvorila i Karun, zajedno sa svom svojom imovinom i imetkom, je upao u jezgro zemlje, da nikad više nije viđen.

فَخَسَفْنَا بِهِ وَبِدَارِهِ الْأَرْضَ I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali. (el-Kasas, 81.)

Primijetite kako Allah kaže ‘i njegov dvorac’. Kada je Allahova naredba stigla, to nije samo utjecalo na Karuna, već i na one koji su stajale na njegovoj strani i nisu ga savjetovali, one koji su ga umjesto toga poticali. Slično tome, pojedini mogu biti na rubu promjena svojih izvora prihoda nabolje, ali ih njihovi prijatelji odvraćaju, govoreći: “Jesi li lud? Radio si naporno da bi ovo zaradio?” Karun je imao krug prijatelja koji ga nisu savjetovali već su ga poticali koristeći različite slogane i privlačne fraze.

Kao što je Allah rekao:

وَقَيَّضْنَا لَهُمْ قُرَنَاءَ فَزَيَّنُوا لَهُمْ مَا بَيْنَ أَيْدِيهِمْ وَمَا خَلْفَهُمْ

Mi smo im bili odredili loše drugove koji su im lijepim prikazivali ono što su uradili i ono što će uraditi. (Fussilet, 25.)

Pa, šta se dogodilo s onim njegovim prijateljima koji su ga uvjeravali s riječima poput ovih ‘Mi smo tu za tebe”, “Čuvamo ti leđa”, “Ti si jedan od nas” i “Tvoja bol je naša bol”?
Allah kaže:

فَمَا كَانَ لَهُ مِنْ فِئَةٍ يَنْصُرُونَهُ مِنْ دُونِ اللَّهِ وَمَا كَانَ مِنَ الْمُنْتَصِرِينَ

 i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoći. (el-Kasas, 81.)

U tome je Allahova mudrost ne samo da je Karun uništen, već također i sva njegova imovina, zatvarajući svaka moguća vrata koja bi mogla uzrokovati buduće povezivanje s Karunom i njegovim naslijeđem. Slično tome, onaj koji se pokaje zbog grijeha u prošlosti trebao bi također pokušati da ukoni svaki trag prošlosti, bez obzira da li se radi o stvarima ili ljudima, koji ga mogu podsjećati na takav način života. Kada se Musa suprostavio svome narodu u vezi zlatnog teleta kojeg su počeli da obožavaju u njegovom odsustvu, on je kazao:

لَنُحَرِّقَنَّهُ ثُمَّ لَنَنْسِفَنَّهُ فِي الْيَمِّ نَسْفًا

mi ćemo ga, sigurno, spaliti i po moru mu prah rasuti. (Taha, 97.)

A šta je s onima koji su željeli biti poput Karuna? Allah, s.v.t., kaže:

 وَأَصْبَحَ الَّذِينَ تَمَنَّوْا مَكَانَهُ بِالْأَمْسِ يَقُولُونَ وَيْكَأَنَّ اللَّهَ يَبْسُطُ الرِّزْقَ لِمَنْ يَشَاءُ مِنْ عِبَادِهِ وَيَقْدِرُ لَوْلَا أَنْ مَنَّ اللَّهُ عَلَيْنَا لَخَسَفَ بِنَا وَيْكَأَنَّهُ لَا يُفْلِحُ الْكَافِرُونَ

A oni koji su ranije priželjkivali da su na njegovu mjestu, stadoše govoriti: “Zar ne vidite da Allah daje obilje onome od robova Svojih kome On hoće, a i da uskraćuje? Da nam Allah nije milost Svoju ukazao, i nas bi u zemlju utjerao. Zar ne vidite da nezahvalnici nikad neće uspjeti?” (el-Kasas, 82.)

Shvatili su da je njihova ranija želja da budu poput Karuna zapravo smrtna želja, koje ih je Allaha milost spasila u posljednjem trenutku. Ponovo, čovjek sebi čini zlo, želeći nešto što nije dobro za njega i stavljajući pod upitnik Allahovo znanje i mudrost u tome što mu to nije dao.

Ibn Mes’ud je kazao: Osoba može željeti neku vrstu posla ili položaj i može biti blizu toga da ostvari svoju želju ali Allah pošalje Svoje meleke da ga odvrate od toga da postigne taj cilj jer bi ga to dovelo do Džehennema.

Nakon spominjanja priče o Karunu, Kur’an donosi zaključak koji sažima ono što bi trebalo odvratiti od ovakvog načina života, i u kojem je rečeno:

تِلْكَ الدَّارُ الْآخِرَةُ نَجْعَلُهَا لِلَّذِينَ لَا يُرِيدُونَ عُلُوًّا فِي الْأَرْضِ وَلَا فَسَادًا وَالْعَاقِبَةُ لِلْمُتَّقِينَ

Taj drugi svijet daćemo onima koji ne žele da se na Zemlji ohole i da nered čine, a one koji se Allaha boje čeka sretan kraj. (el-Kasas, 83.)

Pokušajte da ne privlačite puno pažnje kad god možete i dopustite da Allah u vašem srcu vidi istinsku poniznost gdje nećete nijednu svoju vrlinu uzdizati nad ostalim. To su ključna šejtanova vrata koja je Karun držao otvorenim, i kao ishod toga, zemlja se pod njim otvorila. Kada god osjećate da vaša duša potiče samodivljenje, uradite nešto da je ućutkate. To zahtijeva strpljenje i samodisciplinu.

Ono što je preneseno u knjigama tefsira jeste da je Karun bio rođak Musa’a, a.s., po ocu, i da, moguće je da u jednoj porodici budu dvije polarno suprotne ličnosti, i gotovo u svim porodicama će nalaze Musa i Karun. Koristeći ovu priču kao ogledalo, pogledajte se i iskreno zapitajte:  Koji od ova dva odraza vidim? Ako se bojite zaključka, razmislite o sljedećem pokazatelju: kako se osjećate nakon učinjenog grijeha.

Ovo je bio jedan od ključnih propasti Karuna, propast koju je njegov narod identifikovao i upozoravao ga govoreći: “Ne budi obijestan”. Ovo je prijevod arapskog ‘la tefrah’ kojeg Kur’an korsti, što bukvalno znači ‘ne biti sretan’. Oni mu ne zabranjuju da se nasmiješi i raduje, jer to nije sunnet Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.,  već mu govore: “Nemoj biti sretan u obijesti. Udalji se od one sreće koja dolazi kao proizvod obijesti i  neposluha Allahu”.

Ako smo dostigli razinu gdje nas naši grijesi ne rastužuju, onda stojimo na vrlo tankom ledu, jer tu je sve počelo i s Karunom. Ukbe ibn Amir je jednom pitao Poslanika, s.a.v.s.:

يَا رَسُولَ اللَّهِ مَا النَّجَاةُ

U čemu je spas?

Poslanik, s.a.v.s., mu  je odgovorio:

أَمْسِكْ عَلَيْكَ لِسَانَكَ وَلْيَسَعْكَ بَيْتُكَ وَابْكِ عَلَى خَطِيئَتِكَ

Čuvaj svoj jezik, drži se svoje kuće i plači zbog svojih grijeha.

Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!

Napisao: Ali Hammuda

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba