IslamBosna.ba –Sjećam se susreta sa jednim mladićem u časnom haremu Mekke tokom mjeseca ramazana.

Došao je u Mekku da obavi umru. Nosio je bijeli turban, a kosa mu je padala preko ramena. Haljina mu je bila kratka, vjerovatno do pola cjevanice.

Preko te haljine nosio je crnu košulju koja je pomalo podsjećala na ogrtač. Odudarao je svojim izgledom, čak i u Mekki tokom ramazana, a ljudi su ga gledali s čuđenjem.

Sjeo je pored mene, pa sam ga upitao za njegov izgled. Rekao mi je da slijedi sunnet Poslanika, s.a.v.s., u oblačenju i na način na koji održava svoju kosu. Iskoristio sam ovu priliku da mu objasnim ispravno pravilo u vezi turbana i da njegovo nošenje nije sunnet. To je samo arapski običaj koji je postojao u predislamskom periodu.

Jedini razlog zbog kojeg je Poslanik, s.a.v.s., nosio turban je zato što je to bio način odijevanja ljudi tog doba. Ne možemo reći da je nošenje turbana nešto što od nas vjera zahtjeva ili što nam zabranjuje. Jednostavno, to je pitanje kulture i običaja. Ne postoji vjerodostojan hadis po pitanju turbana. Potom sam mu rekao i najjače mišljenje koje se tiče kose da je i to pitanje običaja, a ne vjere. Dužina Poslanikove, s.a.v.s., kose nije sunnet koji trebamo slijediti.

Ono što je sunnet je ono što nam je Poslanik, s.a.v.s., naredio, a to je da osoba koja ima kosu da je njeguje, čisti i drži urednom. Pitanje frizure nije nešto ozbiljno. Onda sam mu rekao: “Obavljaš umru. Sunnet o kojem nema neslaganja je da muškarac koji obavlja umru mora obrijati svoju glavu. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., je dovio Allahu, s.v.t., tri puta kazavši: Allahu, oprosti onima koji su obrijali svoje glave, a onda nakon toga je samo jednom kazao … i onima koji su je skratili.

Na kraju sam mu rekao: “Budi oprezan po pitanju svojih nijjeta, pogotovo kad primijetiš da se razlikuješ od drugih i da skrećeš pažnju na sebe. Budi oprezan da ne usvojiš vanjsko ponašanje o kojem postoji neslaganje među učenjacima, i  da privlačiš pažnju ljudi na sebe. To je jedan od šejtanovih  suptilnih trikova. Ne zaboravi da nam je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da nosimo odjeću kojom skrećemo pretjeranu pažnju na sebe”.

Zaista, to je sunnet kojeg je taj mladić sigurno zaboravio. Ovo je primjer nerazumijevanja sunneta, gdje osoba stavlja toliku pažnju na određene običaje i navike koje su same po sebi beznačajne, što ga dovede da zanemari ono što je pouzdano da slijedimo i čemu nas je Poslanik, s.a.v.s., uputio.

Svrha sunneta nije iskušavanje ljudi u sitničavosti i zaokupljanje sićušnim detaljima. Sunnet nije tu da nametne ljudima mnoštvo pravila i teorijske pretpostavke koje ne mogu podnijeti. Ne treba trošiti vrijeme na brigu o stvarima koje su toliko nebitne da im inače ne bi ni padale na um.

Gore je kad takve stvari prime s ozbiljnom emotivnom posvećenosti da ih dovedu da prekrše granice islamskog prava u odnosu na svetost drugih ljudi, njihova prava, i na dobro ophođenje koje su obavezni prema njima. Pogrešno je kada skretanje pažnje na takve stvari dovede ljude da zanemaruju njihovu dužnost prema drugima i potrebe za jedinstvom i održavanjem džemaata.

Sunnet Poslanika, s.a.v.s., je nešto divno i smisleno. On nije ograničen na pojedinosti naših ibadeta, čak iako su ove pojedinosti dio sunneta.

On je daleko širi po obimu i daleko općenitiji u svome značaju. On obuhvata sve plemenite ideje po kojima je svrha poslaničke poruke realizovana. Sunnet Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., pruža sredstva da se postigne plemenita svrha zbog koje je Allah, s.v.t., stvorio čovjeka. Allah, s.v.t., kaže: Džinne i ljude sam stvorio samo da Mi se klanjaju. (Ez-Zarijat, 56)

Sunnet je tu da pruži  ljudima značenje njihov vjere, da nastave raditi dobra djela, i da imaju lijep ahlak. Sunnet nam također objašnjava kako da praktično obavljamo osnovne stubove vjere- naše svjedočenje islama, naše namaze, naš zekat, naš post i naš hadždž.

Zbog toga kada nam Allah, s.v.t., govori o poslanicima, On, s.v.t., nas obavještava da su najveća djela sunneta povezana s njima. On, s.v.t, kaže: i učinismo ih vjerovjesnicima da upućuju prema zapovijedi Našoj, i objavismo im da čine dobra djela, i da molitve obavljaju, i da milostinju udjeljuju, a samo su se Nama klanjali. (El-Enbija, 73)

Ovo su ciljevi koje su se svi poslanici trudili da dovedu do realizacije. Ovo je suština njihove misije i njihove Poruke. Ovo je osnova sunneta o kojem nam Allah, s.v.t., govori u Kur’anu i kojeg nam je Njegov Poslanik Muhammed, s.a.v.s., detaljno pojasnio u hadisu.

To možemo vidjeti u hadisu gdje razgovara sa melekom Džibrilom o stubovima islama, imanu i ihsanu. To vidimo u svim dobrim djelima koje je radio i kako je uspostavio principe islama i stavio ih u praksu.

Vidimo kako je učvrstio iman sa sigurnošću i poniznošću i obožavanjem iz srca, i kako je usavršavao svoj karakter i ahlak, i kako je ujedinio muslimane u obožavanju Allaha. On nikada nije nastojao da dođe do sukoba ili podjele među njima. On nikada nije učinio ništa što bi ugrozilo samilost među njima. Poslanik, s.a.v.s., je naredio svojim sljedbenicima: Obradujte, a ne rastjerujte. (sahih hadis, Buhari)

Ovo su najznačajniji aspekti sunneta. Da li ste ikada vidjeli u sunnetu Poslanika, s.a.v.s., bilo kakvo loše ponašanje ili bilo kakvo napuštanje samilosti koje je Allah, s.v..t, učinio primarnom svrhom Njegove Poruke?

U sunnetu ne vidimo nikakav razlog za potpirivanje netolerancije i mržnje, već u njemu nalazimo svaku priliku za velikodušnost i donošenje radosnih vijesti.

Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!

Autor: Selman el-Auda

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba