IslamBosna.ba- Boj se Allaha gdje god bio, a poslije lošeg djela uradi dobro čime ćeš ga izbrisati i lijepo se prema ljudima ophodi. (Tirmizi)

Ibn Redžeb kaže: Ovo je veliki vasijet (oporuka), koja obuhvata sva prava, pravo Allaha, s.v.t., i pravo Njegovih stvorenja.

Strah od Allaha

Arapska riječ za ‘strah od Allaha’ je takva. Ona dolazi iz korijena riječi koja znači “da zaštiti od nečega, da spriječi”. Zaista, osoba koja pokazuje strah od Allaha pokušava da spriječi Allahovu kaznu tako što će izvršavati ono što je Allah naredio i uzdržavati se od onoga što je Allah zabranio.

Allah je pozivao sve ljude u svakom dobu da Ga se boje.

Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovijedili da se bojite Allaha. (en-Nisa, 131)

Allahovo pravo nad Njegovim robovima jeste da Ga se boje, jer Ga se treba bojati.

O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani! (Ali Imran, 102)

Ibn Mes’ud je objasnio: Da bude pokoran, a ne nepokoran, da se sjeća, a ne da zaboravi, da zahvali, a ne da bude ne zahvalan.

Odnos između znanja i straha od Allaha

Allah kaže: A Allaha se boje od robova Njegovih – učeni. (Fatir, 28)

Postoje dva načina na koji su znanje i strah od Allaha povezani. Prvi je da se stvarni strah od Allaha pojavljuje kao ishod dobrog poznavanja Allaha i Njegovih savršenih atributa.

Ibn Abbas je kazao o ovom ajetu: Oni su ti koji znaju da je Allah u mogućnosti da uradi sve što hoće.

On je također kazao: Ovaj ajet znači: Jedini koji me se boje su oni koji znaju Moju snagu, Moju moć i Moju vlast.

Ibn Kesir komentarišući ovaj ajet kaže: Riječi Uzvišenog: Istinski Ga se boje učenjaci, koji Ga poznaju, jer, što je poznavanje Veličanstvenog, Moćnog, Sveznajućeg, Opisanog svojstvima savršenstva i lijepim imenima potpunije i znanje o Njemu veće, veće je i strahopoštovanje prema Njemu.

Drugi način kojim su strah od Allaha i znanje povezani proizlazi iz činjenice da strahom od Allaha se nastoji da se spriječi Allahova kazna izvršavanjem Allahovih zapovjedi i uzdržavanjem od Njegovih zabrana. Shodno tome, muslimani treba da imaju znanje o ovim stvarima kako bi se ispravno bojali Allaha. Musliman neznalica može imati osjećaj straha, ali on neće moći u potpunosti da izvrši ono što strah zahtjeva od njega.

Ibn Abbas je kazao: Imati znanje o Svemilosnom je biti među onima koji Mu ne pridružuju druga, koji smatraju zakonitim ono što je On učinio zakonitim, koji zabranjuju ono što je On zabranio, koji čuvaju ono što im je On naredio, i koji su sigurni da će se susresti s Njim i da će odgovarati za svoja djela.

Dobra djela brišu loša

Poslanik, s.a.v.s., kaže da uvijek nakon lošeg djela učini dobro čime ćeš izbrisati loše. Učenjaci se ne slažu da li ‘dobro djelo’ se odnosi ovdje na neko konkretno u smislu pokajanja ili da je općenito za sva dobra djela. Najjači stav je da sva dobra djela mogu izbrisati loša.

Allah kaže: I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele. (Hud, 114)

Vjernik bi se uvijek trebao kajati zbog svojih grijeha. Allah, s.v.t., kaže: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. (Ali Imran, 135)

Vjernik bi se nakon počinjenog grijeha trebao iskreno kajati i raditi dobra djela. To je ono što Allah, s.v.t., želi od nas. On, s.v.t., kaže: Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji zatim na Pravome putu istraje. (Taha, 82)

Allah, s.v.t., nam također kaže:  ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela čine, Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je (el-Furkan, 70)

Ovo naročito važi za velike grijehe. Musliman veliki grijeh  nikada ne smije ostaviti bez pokajanja, jer Allah, s.v.t., je obećao oprost onima koji se okrenu Njemu iskrenim pokajanjem. Poslanik, s.a.v.s., je kazao:  Robu koji prizna svoj grijeh i onda se pokaje, Allah će oprostiti.

Lijepo se prema ljudima ophodi

Allah, s.v.t., nam u više navrata u Kur’anu kaže da se lijepo ophodimo prema drugima. On, s.v.t., kaže:  Ti sa svakim – lijepo! I traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni! (el-A’raf, 199)

Allah, s.v.t., kaže: Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. (Fussilet, 34)

Poslanik Muhammed, s.a.v.s., je bio savršen primjer lijepog ahlaka. Allah, s.v.t., kaže opisujući ga: jer ti si, zaista, najljepše ćudi. (el-Kalem, 4)

Poslanik Muhammed, s.a.v.s., je naglasio kolikav značaj dobar ahlak ima u islamu kada je kazao: Poslan sam da usavršim moral kod ljudi.

Zaista, on, s.a.v.s., nam kaže da su dobri maniri dio vjere. On, s.a.v.s., kaže: Najpotpunijeg imana su oni vjernici koji su najljepšeg ahlaka.

Od lijepog ahlaka, kojeg trebamo njegovati, jeste da budemo obazrivi u našem ponašanju prema drugima, a ne da naglo reagujemo kada rade nešto što nam se ne sviđa.

Poslanik, s.a.v.s., je kazao Ašaj Abdul Kajsu: Imaš dvije osobine koje Allah voli: dobroćudnost i blagost.

Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!

Autor: Selman el-Auda

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba