IslamBosna.ba- Sva dešavanja na Bliskom istoku u posljednje vrijeme ukazuju da se mnogo štošta dešava iza kulisa, a što još nije obznanjeno. Ono što je očigledno, jeste da Zapad, potpisivanjem ugovora sa Iranom o nuklearnom programu, definitivno mijenja svoje saveznike na ovom području. Izgleda da je Islamski pokret otpora Hamas prva karta u rukama Saudijske Arabije u suprotstavljanju ovoj iransko-američkoj ekspanziji na Bliskom istoku. U isto vrijeme, zapadni mediji već uveliko izvještavaju da Kraljevina mobilizira sunijske snage u sukobu sa šiitskim Iranom.

Posjeta vrha Hamasa, u čijoj delegaciji je bio i predsjednik Politbiroa Halid Miš’al, zatim visokopozicionirani članovi Musa Ebu Merzuk, Salih el-Aruri i Muhammed Nezzal, kao i njihovi susreti sa kraljem Selmanom, prijestolonasljednikom Muhammedom b. Naifom i njegovim zamjenikom Muhammedom b. Selmanom imali su za cilj jačanje veza između ovog pokreta i Saudijske Arabije, kao i tretiranje brojnih palestinskih problema, od kojiih je i rješavanje spora između Hamasa i Fetha.

Mahmud Zehhar, član Hamasovog Politbiroa je još u martu naglasio da postoje kontakti između Hamasa i Saudije, kao i da je došlo do poboljšanja odnosa nakon preuzimanja vlasti od strane novog saudijskog kralja Selmana.

Samih Id, analitičar i poznavalac islamskih pokreta i njihove politike ističe da je u interesu Hamasa da nakon tri godine hladnih odnosa sa Saudijom dođe do jačanja odnosa sada, u periodu kada se SAD u svojoj politici na Bliskom istoku počinje oslanjati na Teheran.

Sa njim se slaže i ambasador Husejn Hurejdi, bivši pomoćnik Ministra vanjskih poslova, koji je kazao: “Hamas nastoji iskoristi saudijsko-katarsko pribiližavanje u svoju korist.” Prema njegovim riječima, Hamas nastoji iskoristiti ovu situaciju na jačanju svoje infrastrukture, zanemarujući tako palestinsko pitanje.

Dr. Tarik Fehmi, profesor političkih nauka na Kairskom univerzitetu, pak, smatra, da je ovaj korak Saudije, reakcija na iransko-američki sporazum gdje je Saudijska Arabija krenula okupljati sunijske snage i prvi korak u tom smjeru jeste da je “kralj po prvi put sjedio i sastao se sa predsjednikom Politbiroa Hamasa. Ovaj sastanak je odmah dao rezultate, jer je Saudijska Arabija oslobodila zarobljene pripadnike Hamasa, nastojeći time da paralizira aktivnosti Irana.” On također ističe da Saudijska Arabija nastoji oformiti sunijski front koji će u sebi uvrstiti i islamske pokrete, među kojima su i Muslimanska braća, a isto tako i pokret otpora Hamas. Pored njih, u ovaj front će se uključiti Katar i Turska. Za razliku od njih, Egipat se u svojoj vanjskoj politici suprotstavlja ovakvom ustrojstvu saveza.

Prikriveni sukob Rijada i Kaira, ističe dr. Fehmi, postaje sve očigledniji u svakodnevnim postupcima Saudijske Arabije i oni se očitavaju u odnosi prema jemenskom, sirijskom, ali i palestinkom pitanju.

Kada su Jemen i Sirija u pitanju, zvanični Egipat smatra da u političkim strukturama u tim zemljama nema mjesta za Muslimansku braću. Nasuprot tom stavu, Saudijska Arabija je jako fleksibilna i otvorena prema Muslimanskoj braći u ovim zemljama.

Novine New York Times prenijele su stavove dvojice političkih analitičara, jako bliskih saudijskoj kraljevskoj porodici, gdje stoji da je kralj Selman ustrajan u tome da okupi snažnu arapsku koaliciju u sukobu sa Iranom, koji je glavni rival Saudijske Arabije.

Mustafa el-Ani, analitičar u Zaljevskom centru za istraživanja, blizak saudijskim vlastima, izjavio je: “Posljednja stvar koju smo očekivali bila je susret kralja Selmana i Halida Miš’ala. Ali klima se mijenja i nužno je razgovarati sa saveznicima Irana u regionu” ističući da je ovaj sastanak “potpuna strategija za suzbijanje iranskog utjecaja u regionu.”

Abdulbari Atvan, bivši urednik el-Kuds el-Arebi, u svojoj kolumni je napisao: “Cilj približavanja Hamasa i Saudije jeste želja Saudijske Arabije da oformi snažan sunijski savez koji bi se suprotstavio narastajućem iransko-šiitskom utjecaju u regionu. Ovaj savez zahtjeva i palestinsku zaleđinu, a za to nema ništa bolje od Hamasa.” On je također istakao da ne bi trebalo zanemariti ni ulogu Katara i njegovog rukovodstva: “Ne treba zaboraviti da je Miš’al u Rijad doletio iz Dohe i ne smatramo nemogućim da je uloga Dohe, koja je sada postala najbliži saradnik Saudijske Arabije u Zaljevu, nakon godina hladnih odnosa, bila odlučujuća u ovom približavanju.”

Zadnjih mjeseci je također aktuelna i priča o saradnji Saudijske Arabije sa Muslimanskom braćom u Jemenu naročito nakon pokretanja akcije protiv Husa. Postoje medijski izvještaji koji govore o stalnoj komunikaciji između saudijskih vlasti i Muslimanske braće u Jemenu, a posebno s cilje formiranja široke koalicije za borbu protiv ostataka režima Ali Abdallah Saliha i Husi milicije. To je potvrdio i zamjenik predsjednika stranke et-Tedžemu’ li-l-islah, političkog krila Muslimanske braće, Adnan el-Adini, koji je kazao: “Ne postoji odbojnost prema savezu sa Kraljevinom u suprotstavljanju problemima i krizi kroz koju Jemen sada prolazi. Svaka uloga Saudijske Arabije je dobrodošla i mi ne odbacujemo saradnju.”

Džemal el-Hašugdži, saudijski analitičar blizak krugovima vlasti, saopćio je u jednom svom televizijskom obraćanju, da Saudijska Arabija se neće sustezati od saveza sa Muslimanskom braćom u Jemenu da bi savladala Huse i u ovu zemlju vratila mir i stabilnost.

IslamBosna.ba