Nakon što je svjetska finansijska kriza zadala težak udarac
sistemu slobodnog tržišta, ekonomisti su požurili da traže rješenja
pomoću kojih bi izbjegli propast kapitalizma. 

Dr. Husein Šehatah, poznati ekspert iz oblasti islamskih finansijskih transakcija, smatra da bi islamski ekonomski sistem mogao biti održivo rješenje.

Dr. Husein Šehatah je doktorirao iz administrativnog računovodstva na Univerzitetu u Bradfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Radi kao finansijski savjetnik u velikom broju finansijskih institucija u muslimanskom svijetu.


Znakovi propasti svjetskog finansijskog sistema su na pomolu, izazivajući veliku paniku kod ljudi u cijelom svijetu. Mnoge vlade su apelirale na ekonomiste i eksperte da pronađu izlaz iz krize. Finansijske institucije i njihovi predstavnici su počeli razmišljati o planovima za spašavanje.


Mnogi ljudi su pohitali da podignu svoju ušteđevinu iz banaka. U isto vrijeme, nekoliko finansijskih institucija je zamrzlo proces davanja zajmova firmama i pojedincima iz straha da će ih teško dobiti nazad.


Pad u opticaju novca između pojedinaca, kompanija i finansijskih institucija je doveo do naglog pada ekonomskih aktivnosti. Posljedica toga je da dužnici dolaze u situaciju da nisu u stanju vratiti dugove. Krah Wall Streeta je zadao težak udarac na polju razmjene novca i na berzi što je prouzrokovalo veliko kolebanje indeksa. Osim toga, postojeći kapaciteti u firmama su se smanjili zbog pada u finansijskim transakcijama i zbog nemogućnosti dobijanja zajmova od finansijskih institucija, osim uz najvišu kamatu i uz jako jamstvo.


Opadanje finansijske moći je smanjilo potrošnju određene robe, kao što su auta i nekretnine. Smanjenje potrošnje smanjuje ušteđevinu, projekte investiranja i još povećava nezaposlenost, što dovodi kompanije do bankrota i do gubitka mnogih radnih mjesta.


Uzroci krize


Maurice Allais, ekspert u svjetskoj ekonomiji i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju kaže: ˝Svjetski ekonomski sistem se bazira na nekim konceptima i pravilima koji će sami biti uzrok uništenja tog sistema osim ako se brzo nešto ne promijeni nabolje.˝ Zapravo, mnogi ekonomisti tvrde da neokapitalistički svjetski ekonomski sistem počiva na principima koji će ga uništiti.

Može se reći da je jedan od razloga koji su doveli do krize i širenje izopačenosti u ekonomiji, kao što je eksploatacija, laganje, širenje glasina i predrasuda, varanje, monopol i uključivanje u nominalne transakcije koje nemaju stvarnu vrijednost. Na ovaj način bogataši i kreditori vrše pritisak na dužnike i siromašne koji postaju kivni i nezadovoljni, jer nisu više u stanju podnijeti takav pritisak i ugnjetavanje i platiti dugove i zajmove.


Također, bogatstvo je postalo oružje kojim se dominira i kojim se kontrolira politika u svijetu. Novac je postao idol kapitalističke ekonomije.

Što se više povećava kamata na depozit, to se više povećava kamata na zajmove koji se daju pojedincima i kompanijama. Samo banke i mešetari od ovoga imaju koristi, dok dužnici koji uzimaju zajmove radi potrošnje i proizvodnje, sami podnose ovaj teški teret.


Ako je potrošačeva kreditna kartica u minusu to prouzrokuje velike troškove, a kad neko nije u stanju platiti dugove, kamata se povećava. Na kraju će potrošačevo vlasništvo biti zaplijenjeno, odnosno konfiskovano, kako bi se garantovala sigurnost. Ovo se zapravo desilo mnogim korisnicima takvih kreditnih kartica koje su prouzrokovale debalans u njihovim kućnim budžetima.


Zaista, banke nameću nove terete dužnicima koji još nisu u stanju da vrate ni prvi zajam zbog visoke kamatne stope. Ovo je slično predislamskom periodu neznanja, odnosno džahilijjeta, kada bi lihvar rekao dužniku: ˝Ili plati ili povećaj dug.˝

title

Nadalje, firme koje posreduju u trgovini varaju one kojima treba pozajmica, pošto zahtijevaju plaćanje visoke provizije ako postoje realni rizici, ostavljajući tako siromašne dužnike da sami podnose pritisak i moguće negativne posljedice.

Zapravo, neki ekonomisti smatraju da nije moguć stvarni razvoj ili pametno iskorištavanje sredstava za proizvodnju osim ako je kamatna stopa jednaka nuli. Ovo mišljenje zastupa Adam Smith, otac savremene ekonomije.


Osim toga, ekonomisti smatraju da je rješenje u učešću i u profitu i gubitku, jer to donosi stabilnost i sigurnost. Uz to, sistem zasnovan na kamati razultira u gomilanju bogatstva u rukama manjine koja na taj način ima kontrolu nad svjetskim bogatstvima. Povrh toga, svjetski finansijski sistem počiva na sistemu finansijskih derivata koji umnogome ovisi od nominalnih transakcija u kojima se ne vrši stvarna razmjena novca ili usluga. Još gore je što se većina ovih transakcija bazira na kreditima uzetih od banaka u obliku zajma i kad stvari loše krenu sve se to ruši i izaziva finansijsku krizu.


Islamska ekonomija


Trenutačna finansijska kriza raskrinkava mit o kapitalizmu, dajući mogućnost drugim ekonomskim sistemima da iziđu na scenu, a jedan od njih je i sistem islamskih finansija i ekonomije.

Osim da samo reagiraju na krizu, stručnjaci iz islamske ekonomije treba da objasne pravila i principe islamskog finansijskog i ekonomskog sistema i da ih predstave široj javnosti.

Islamski ekonomski i finansijski sistem se bazira na idealima, vrijednostima i moralnim normama kao što su: iskrenost, pouzdanost, transparentnost, jasno dokazivanje, olakšavanje, saradnja, komplementarnost i solidarnost.

Ove moralne norme i modeli su obavezni, jer osiguravaju stabilnost i sigurnost za sve one koji su uključeni u finansijsku transakciju. Osim toga, islamski zakon zabranjuje ekonomske i finansijske transakcije koje uključuju laganje, kockanje, varanje, preuzimanje rizika, neznanje, monopol, eksploataciju, pohlepu, nepoštenje i nepravedno uzimanje tuđeg novca.


Uz to, islamska ekonomija se zalaže za učešće u profitu, gubitku, razmjeni i trgovini novcem i nekretninama. U suštini mora postojati stvarna interakcija između bogatih, uposlenika, radnika i finansijskih stručnjaka. Nema strane koja stalno dobija ili stalno gubi, već se zarada i gubitak međusobno dijele.

Bazirani na pravilima šerijata, ekonomski ugovori uključuju: mudarabu, podjelu, murabahu , istisna, selem, idžaru i napoličarstvo.

Šerijat zabranjuje sve vrste investiranja baziranim na ugovorima koji uključuju zajmove uz kamatu i sve finansijske transakcije koje uključuju garar (preuzimanje rizika) i džehalu (neznanje).

Zapravo, ekonomski eksperti smatraju da sistem finansijskih derivata ne može donijeti stvarni razvoj. Finansijski derivati stvaraju samo novac bez stvarne vrijednosti, što izaziva inflaciju i rast cijena, kao i propadanje moralnih normi i načela. Na primjer, finansijski derivati su prouzrokovali brzu propast istočnoazijskih finansijskih institucija .

Što se tiče duga, šerijat zabranjuje sve vrste prodaje dugova, kao što je prodavanje čekova i vrijednosnih papira sa odgodom plaćanja.Tako je u šerijatu zabranjeno preuzimanje dugova uz najveću moguću kamatnu stopu. Poslanik Muhammed s.a.w.s. je zabranio prodaju duga. Zapravo, ekonomisti smatraju da je prodaja duga produbila finansijsku krizu.

Ustvari, islamski ekonomski i finansijski sistem olakšava dužniku otplatiti dug. Uzvišeni Allah kaže: ˝Ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao, a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.˝ (El-Beqara, 280.)

Šerijat dozvoljava sistem finansiranja i ulaganja koji se bazira na podjeli profita i gubitka gdje postoji interakcija između kapitaliste (vlasnika imovine ) i radnika.

Šerijat poziva strane uključene u transakcije da se ponašaju iskreno, pošteno i transparentno, a zabranjuje garar, dželalu i nepravedno uzimanje tuđeg novca.

Jednom riječju, jedini izlaz iz ove krize može biti pronađen u pravilima i principima islamske ekonomije.

 


Napisao: Dr. Husein Šehatah (ekspert savjetnik za islamsko finansiranje i transakcije i profesor na Univerzitetu El-Azhar)

Izvor: IslamOnline

Za IslamBosna.ba prevela: M.I.


Leave a Reply

*

captcha *