IslamBosna.ba- Prije nekoliko dana turski predsjednik Redžeb Tajjib Erdoan je objavio odluku da će Turska izaći na prijevremene izbore 24. juna. Dan prije Erdoanove odluke, predsjednik Nacionalne narodne stranke (MHP), Devlet Bahšeli je zatražio da se održe prijevremeni izbori, i dvojica vođa su se saglasila oko ovoga.  Poslije ovoga, Erdoan je izrazio da su se on i Bahčeli saglasili oko izbora. Bahčeli je govorio o 26. avgustu kao datumu izbora, ali Erdoan je najavio da će se 24. juna održati predsjednički i parlamentarni izbori. Erdoan je u svojoj političkoj karijeri poznat kako neko ko održava izbore u njihovo vrijeme. Zapravo, naglašavajući ovu činjenicu tokom svog govora i izrazivši da je do sada njegov pristup bio da se izbori održe 2019. godine, Erdoan je izjavio da je njegova stranka zbog različitih razloga odlučila o održavanju prijevremenih izbora.

Možemo reći da postoji pet osnovnih opravdanja na kojima počiva Erdoanova odluka da održi prijevremene izbore. Prvi razlog je ponuda MHP-a, s kojim je uspostavljen uspješan savez nakon pokušaja državnog udara od 15., pred masama, za prijevremene izbore. Drugi je intenziviranje finansijskih napada na tursku privredu, poremećaj koji uzrokuje domaćim i stranim investitorima, te problemi koje ovo predstavlja za ulaganje u velike razvojne projekte.

Treći je da je Turska već 22 mjeseca raspoložena za izbore. Nakon što su prije 22 mjeseca  vladajuća Stranka pravde i razvoja i MHP-a počele sarađivati – bilo namjerno ili ne -stvoreni su izgledi za prijevremene izbore i u javnosti i kod državnog aparata. Ukazivanje na novembar 2019. kao mjesec kada bi se trebali preduzeti koraci u javnom i privatnom sektoru je dovelo do stagnacije u mnogim sektorima.

Četvrti razlog je da opozicija počinje osjećati zamor pred koalicijom AKP i MHP, njenim pokušajem korištenja nedemokratskih sredstava i organiziranjem uličnih demonstracija sličnih onima u Gezi parku. Jedina zajednička tačka opozicionih stranaka je da su neprijateljski raspoloženi prema predsjedniku Erdoanu. Međutim, suprotstavljanje ovom anti-erdoanskom stavu, ustvari, samo može biti u sferi demokratskog političkog natjecanja, a da li će opozicija ostvariti dobitke još uvijek je pitanje. Zapravo, oni nisu čak objavili ni kandidata za predsjednika. Njihova stvarna očekivanja- do objavljivanja prijevremenih izbora- su bila da će se neizvjesnost nastaviti do 2019. godine i da će negativni razvoji po razvoj Turske dovesti do njihovog uspona.

Peti razlog je da je Turska izabrala predsjednički sistem 16. aprila 2017. i od tog datuma, zemlja se nalazi u prijelaznom periodu. Od tog dana počinje izrada tzv. tranzicijski zakon koji je nužan zbog ulaska u novi sistem. Ali tačke otpora i tranzicijske implikacije, naročito u državnoj birokratiji, otežale su političkim akterima donošenje odluka. Također, veoma teško je provoditi dugoročne političke projekte. Kako bi se slomila birokratska oligarhija i uvele ustavne promjene izglasane 16. aprila, Turska bi trebala održati prijevremene izbore.

Što sad? Iako je opozicija istakla pozitivne stavove o odluci o održavanju prijevremenih izbora, ona nije spremna, kao što su AKP i MHP, za izbore. Njihov predsjednički kandidat se i dalje pretpostavlja. No, ono što je pozitivno jest da su Republikanska narodna partija (CHP), Demokratska narodna partija (HDP) i ostale opozicione stranke vratile u sferu demokratskog takmičenja, a ne ilegalnih uličnih demonstracija i moraju se pripremiti za izbornu trku. Izgleda da bi, kako bi institucionalizirali političku stabilnost, zaustavili napade na Turske i potpuno zatvorili vrata vanjskim uplitanjima, cijeli svijet mora što prije shvatiti ko stvarno upravlja Turskom. Naročito zbog toga da se ne izvrši još jedan nepotrebni pokušaj promjene režima u Turskoj.

Napisao: Fahrettin Altun

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba