IslamBosna.ba- U utorak je deseti dan mjeseca muharrema, dan poznat kao dan Ašure. U pogledu ovog dana prepleću se brojna mišljenja i brojni običaji, ali veliki broj njih nije utemeljen.

Savremeni islamski učenjak, imam Jusuf el-Karadavi, na pitanje o ibadetima i običajima vezanim za dan Ašure, ističe: “Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nije prenešeno ništa vjerodostojno u pogledu ibadeta na ovaj dan, izuzev posta. Što se tiče opskrbe porodice, postoji predanje u kojem stoji: Ko opskrbi svoju porodicu u ovom danu, njega će Allah opskrbiti za cijelu godinu. Ovo predanje prenose et-Taberani i el-Bejheki, koji ističe da su svi senedi ovog hadisa slabi. Ibn Dževzi je ovaj hadis uvrstio u zbirku izmišljenih hadisa, a el-Iraki ga ocijenio hasenom. Vjerodostojnim ga ocijenio imam Sujuti, koji je imao jako lahke kriterije u vezi ovakvih hadisa.

Navode se i neke predaje o pohvaljenosti stavljanja surme na dan Ašure, ali su te predaje, kako navodi Hakim izmišljene. On još kaže: “Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nije zabilježeno da je to činio, i to je novotarija koju su uveli Husejnovi, r.a., ubice.”

Imam el-Karadavi ističe da je nužno upoznati okolnosti nastanka ovih predaja i njihovog izmišljanja kako bi se shvatila pozadina tih običaja: “Odredba je bila da Husejn, r.a., bude ubijen na dan Ašure, što je dovelo do toga da šije ovaj dan uzimaju kao dan tuge i patnje, čak i čitav mjesec obilježavaju u tom obliku i izbjegavaju svaki vid radosti i veselja. To je uzrokovalo da ekstremni protivnici šija ovaj dan uzmu za dan svoga veselja i radosti, te su u tom pogledu izmislili određene hadise, koje smo spomenuli.”

Šejhu-l-islam Ibn Tejmije, u svojim Fetvama, također ističe: “Grupa onih koji se izdaju za sunije prenijeli su izmišljene hadise na kojima temelje svoje običaje u vezi ovoga dana, suprotstavljajući se tako rafidijama. Neistinom su se suprotstavili neistini i novotarijom se suprotstavili novotariji.”

Ibn Redžeb, u svome poznatom djelu Letaifu el-me’arif (prevedeno pod naslovom Ljepote spoznaje) navodi: “Sve ono što se prenosi o kupanju, stavljanju surme ili kane na dan Ašure je izmišljeno i nema osnova.”

Poslanik, s.a.v.s., je dan Ašure postio i prije nego je učinio hidžru. Buhari bilježi hadis od Aiše, r.a., u kojem stoji da su Arapi u džahilijetu postili dan Ašure, tako da nisu ispravne neke tvrdnje orijentalista da je to običaj koji su muslimani preuzeli od Jevreja. To što su i Jevreji postili ovaj dan, a što bilježi također Buhari u svom Sahihu, ne znači da taj dan nije bio poznat i Arapima mnogobošcima. Razlozi njihovog posta ovoga dana su, najvjerovatnije. što je to ostatak ispravne Ibrahimove vjere, a Ibn Hadžer navodi još jedan od razloga: “U nekim predanjima se navodi da je Arape pogodila suša, pa je ovoga dana pala kiša i oni su ga postili iz zahvalnosti.”

Ovo je dan u kojem je Musa, a.s., spašen od faraona i faronove vojske, koji su potopljeni, a predaja o tome se nalazi u Sahihima. Imam Ahmed, također, prenosi predaju u kojoj se navodi da je ovoga dana Nuhova, a.s., lađa pristala na brdo Džudijj i da su oni, iz zahvalnosti, postili taj dan, mada u tom predanju postoje nepoznati prenosioci, što predanje čini slabim.

Također, klanjanje posebnih nafila uoči ili na dan Ašure, što se sreće u praksi nekih muslimana, nema osnove u sunnetu Allahovog Poslanika, niti u praksi prvih generacija muslimana.

Sve u svemu, prema stavovima islamskih učenjaka, kako muhadisa tako i islamskih pravnika, hadisi koji se prenose o posebnim ibadetima ovoga dana su, izuzev hadisa o postu, ili veoma slabi ili izmišljeni i uglavnom su produkt nastojanja da se odgovori šijama koji ovaj dan obilježavaju kao dan tuge i bola.

Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!

IslamBosna.ba