IslamBosna.ba- Prošlosedmični nestanak saudijskog novinara Džemala Hašugdžija i njegovo navodno ubistvo u konzulatu njegove zemlje podiglo je privuklo je prilično pažnje. Njegov nestanak, za mnoge, otkriva da saudijska vlada ne trpi kritiku svojih politika.

I dok Hašugdžijeva  sudbina je poruka da je Saudijcima zabranjeno komentarisanje politike i rata u Jemenu, onda priča o Issamu ez-Zamilu otrkiva da je u Kraljevini  čak i raspravljanje o privredi tabu. Dana 1. oktobra, dan nakon što je Hašugdži nestao, poznati saudijski ekonomista i privrednik Zamil je zvanično optužen za pridruživanje terorističkoj organizaciji, odavanje informacija stranim diplomatama o Kraljevini i podsticanje protesta.

Zamil je optužen godinu dana nakon što je uhapšen, u septembru 2017. godine, u talasu hapšenja koje je pokrenuo prijestolonasljednik Muhammed bin Selman (MbS), a među kojima su i mnogi poznati saudijski učenjaci i intelektualci.

Zamilov zločin? Komentatori kažu daje to isticanje nedostataka MbS-ovih ekonomskog programa-Vizije 2030.

Stvarnost

Vizija 2030 je izuzetno ambiciozan pokušaj da se okonča ovisnost saudijske kraljevine od nafte i modernizuje zemlja.

Od otkrića nafte 1938. godine, Saudijska Arabija je postojala kao privreda s jednim resursom. Iako su nasljedni vladari pokušavali okončati ovisnost o nafti, Rijad nije nikada uspio izgraditi značajnu industrijsku infrastrukturu.

Kako bi to ispravio, prijestolonasljednik je u aprilu 2016. godine otkrio svoj veliki plan kojim nastoji prodati javnu imovinu, ponovo uložiti sredstva i povećati prihode na druge načine. Dio ove sheme je trebala biti djelimična prodaja kompanije Aramco, nacionalne naftne kompanije i dragulja saudijske krune.

Vizija 2030 i obećanje o prodaji pet posto Aramca je odmah potaklo komentare, koji su tražili rupe u sistemu. Zamil je bio jedan od njih.

U seriji objava na društvenim medijima, Zamil je kritikovao MbS-ov prijedlog prodaje Aramca, a nakon čega je ubrzo uhapšen. On je naveo kako MbS-ova procjena vrijednosti Aramca, do dva do tri triliona dolara, nije logična osim ako se ne uzmu u obzir i naftne rezerve.

“Vrijednost Aramca, kao što je to Muhammed bin Selman objavio, je između dva i tri triliona dolara. Aramcova vrijednost nikada ne može doseći dva ili tri triliona dolara osim ako svi prihodi od nafte ne budu preuzeti od kompanije kupca”, kazao je Zamil.

“Tri triliona dolara jednako je prihodima nafte za više od 20 ili 25 godina”, dodao je on.

“Nafta je u vlasništvu naroda”, napisao je Zamil na Twitteru što je ubrzo obrisano nakon objavljivanja. “Odluka poput ove ne bi trebala da bude donesena bez svačijeg pristanka”.

Akademska strana

Ijad el-Bagdadi, predsjednik Kawaakibi fondacije, centra koji radi na promociji liberalnih vrijednosti u muslimanskom svijetu, je kazao za Middle East Eye da je Zamil jasno osjetio da ‘nije moguće obaviti nacionalni razgovor ili nacionalni referendum ako nema slobode govora’.

“Ovo je zabrinutost nekoga ko vrlo upućenog i jako zabrinutog građanina”, kazao je on.

Zamil je jedan od vrlo malo kritički nastrojenih Saudijaca koji je komentarisao prodaju.

“On je akademski govorio o nemogućnosti Vizije 2030 na društvenim medijima i u intervjuima”, kazao je Jahja Assiri, osnivač saudijske organizacije za ljudska prava ALQIST.

“Rekao je da je prodaja Aramca opasna za državu. Režim je sada prihvatio da je upravu, pa su otkazali prodaju”, kazao je Assiri, dodajući da su ‘riječi zbog kojih je uhapšen sada prihvaćene’.

Reuters je u avgustu prenio da je saudijska vlada otkazala planove inicijalne prodaje dionica i raspustila timove finansijskih savjetnika koji su radili na onome što je nazivano najvećom flotacijom u historiji.

Međutim, iako je saudijska vlada povukla svoju odluku o flotaciji, Zamil je ostao u pritvoru, suočavajući se sa optužbama koje su očigledno lažne.

Elektronski utjecaj

Zamilovo korištenje društvenih medija je možda je djelimično krivo zbog neugodnosti koje je proživio od saudijskih vlasti.

“Issam je koristio društvene medije na vrlo kreativan način”, kazao je Bagdadi.

“On je uspješan privrednik, dobio je nekoliko nagrada i visokih dužnosti od strane saudijske države u prošlosti”.

“Radi se o strahu”, kazala je Medavi er-Rašid, nezavisna saudijska naučnica sa sjedištem u Londonu za Independent.

“Režim ne zanimaju ljudi koji vrijeđaju na Twitteru, ali Issam ez-Zamil je obrazovana osoba koja predstavlja prijetnju jer pruža statistiku i dokaz koji odbacuju saudijsku propagandu”.

Bagdadi, koji je i sam bio politički zatvorenik u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, smatra Zamila utjecajnim ‘oblikovateljima mišljenja među mladim ljudima’ u Kraljevini.

“Muhammed bin Selman osjeća nesigurnost prema svim oblikovateljima javnog mišljenja”, kazao je on.

“On se obračunava s ovim ljudima. On želi da samo on bude jedini glas, on želi da država- koju sam zastupa- bude jedini oblikovatelj mišljenja. On ne želi da Saudijci čuju nijedan drugi glas osim njegovog”.

Kako Saudijci postaju sve aktivniji na društvenim medijima, naročito Twitteru, ovaj utjecaj se suočava sa sve većim pritiskom da se iskaže podrška vladarima Kraljevine, prema Bagdadiju.

“Tišina više nije dovoljna. Kako su Saudijci sve dinamičniji na Twitteru, od naroda se očekuje da pokažu podršku Vladi”.

Bagdadi dodaje da ukoliko se nešto ne dogodi, pritvori neće prestati.

“Nema unutrašnjeg moralnog standarda koji bi ih zaustavio”, kaže on.

Lažne optužbe

U srži reformističkog imidža MbS-a je očigledno popuštanje konzervativnih društvenih kontrola. Otvoreni su bioskopi, koncerti se održavaju, a ženama je konačno dozvoljeno da voze automobile.

Ali, istovremeno je došlo i slamanje aktivista za ljudska prava. Kao i sa Zamilom i ekonomijom, saudijske vlasti su dale ženama nove slobode, dok su uhapsile osobe koje su prvo i pozivale na njih.

Issam je bio poznat po svojoj podršci ljudskim pravima. Zbog toga je i privukao vladinu pažnju, naveo je Assiri. “Podržavao je pomirenje, podržavao je Arapsko proljeće”.

Optužbe protiv Zamila, među kojima je pridruživanje terorističkoj organizaciji i poticanje protesta, se najčešće koriste protiv aktivista za ljudska prava.

Prema Assiriju, Saudija većinu optužuje za povezanost sa Muslimanskom braćom. “Issam nije član Muslimanske braće, čak i da jeste on imao pravo da bude član bilo koje grupe”, kazao je on.

Treća optužba, da je da stranim diplomatama  davao ‘informacije i analize o Kraljevini’ nije ništa manje apsurdna”, kazao je Assiri. “Zločini za koje je optužen, pa bilo koji akademik i analitičar ima pravo razgovarati sa drugima i dati svoju analizu”.

Hašugdžijevo navodno ubistvo, turski izvori su naveli MEE da su novinara uhvatili, mučili i raskomadali pripadnici saudijske vojske, može utjecati da Zamilov slučaj dobije međunarodnu pažnju. Saudijski dužnosnici negiraju bilo kakvo učešće u Hašugdžijevom nestanku i kažu da je ubrzo nakon dolaska napustio konzulat. Međutim, nisu predočili nikakav dokaz kojim bi potkrijepili svoju tvrdnju te navode da sigurnosne kamere u to vrijeme nisu snimale.

Međunarodni privrednici već obustavljaju svoje učešće u projektima u Kraljevini, čime su ekonomski planovi Kraljevine već pod pritiskom.

U međuvremenu, izvorni saudijski kritičar Zamil trhune u zatvoru, a zabrinutost za njegovo mentalno zdravlje je već podignuta, jer u izvještajima je navedeno da se nalazi u samici i da prema njemu jako loše postupaju.

Izvor: Middle East Eye

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba