Flynn govori kako ljudi često zabunom upoređuju nečiju pamet sa koeficijentom inteligencije. Naime, inteligencija mjeri naučene sposobnosti, a ne one dobijene rođenjem. Rastom kvaliteta edukacije djece u školama mijenja se mnogo toga pa i djeca vremenom ostvaruju bolje rezultate na standardizovanim testovima, između ostalog i na IQ testovima.

Flynnov stav u suprotnosti je sa drugim teorijama prema kojima IQ testovi mjere prirođene umne sposobnosti na koje obrazovanje, kultura i okolina u kojoj pojedinac živi navodno ne utiču. Ipak, nova istraživanja potkrijepila su Flynnovu teoriju.

Istraživanje Ainsley Mitchum “udara” teoriju da kulturološki i edukacioni elementi ne mogu da utiču na nečije apstraktno razmišljanje. Štaviše, istraživanje je pokazalo da je i na apstraktno razmišljanje primjenjiv Flynnov efekt.

Ona tvrdi da bolji rezultati na IQ testovima ne govore da postajemo inteligentniji već da ljudi danas više uče apstraktno da razmišljaju. Naglasak na apstraktnom razmišljanju vidljiv je u školama, u tehnologiji, pa čak i u televizijskom sadržaju. Naime, mnogi ljudi koji su prije 50 godina uživali u slapstick komedijama vjerovatno danas ne bi registrovali meta-humor koji postoji u popularnim serijama.

Cdm

Leave a Reply

*

captcha *