Aktuelna pitanja i dileme

Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin:

Alejkemu selam! Teravih namaz je specifična vrsta nafila, tj. nafila koja ima svoj povod – sebeb, a to je mjesec ramazan, u kojemu se obavljaju dodatni dobrovoljni ibadeti u koje spada i teravih-namaz. Mimo ramazana, lijepo je klanjati običnu nafilu, ali ne u džematu. Poslanik, a.s., a ni ashabi, nisu prakticirali klanjanje obične, svakodnevne nafile u džematu, pa to ne činimo ni mi. Ramazan ima svoje specifičnosti, uključujući i klanjanje teravih-namaza u džematu, i ta specifičnost se ne može proširivati na drugo vrijeme, pa čak ni na one dane kada se napaštaju propušteni dani ramazana, po našim nahođenjima. Nafila u ramazanu ima vrijednost farza u drugom vremenu, a ta odlika se ne odnosi na drugo vrijeme, uključujući i dane napaštanja. (Izvor: www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori).

Način posta šesta dana ševvala

Da li je onome koji ima namjeru postiti šest dana ševvala, nakon ramazana, propisano da tih šest dana spoji ili mu je dozvoljeno da ih razdvoji i posti u bilo kojem dijelu mjeseca ševvala?

Šejh Abdullah ibn Abdurrahman ibn Džibrin, Allah mu se smilovao:

Hvala Allahu i neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Post šest dana ševvala, nakon posta mjeseca ramazana, je sunnet (pohvalan, dobrovoljan čin), a ne stroga obaveza kako bi se dalo razumjeti iz tvog pitanja. Najbolje ih je postiti odmah poslije Bajrama, spojeno (jedan za drugim), što sugeriraju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko isposti ramazan, a zatim odmah nakon toga još šest dana ševvala, tretirat će se kao da je postio cijelu godinu.” (Ovo je u skladu sa poznatim kur’anskim principom koji glasi: za svako urađeno dobro djelo, čovjek će biti nagrađen deseterostruko. Primijenimo li ovaj princip na post 36 dana – 30 dana ramazana + 6 dana ševvala – dobit ćemo 360 dana posta, što predstavlja jednu lunarnu godinu). S druge strane, postač ima slobodu izbora, da li će ovih šest dana postiti spojeno ili odvojeno, na početku, u sredini ili na kraju mjeseca. Kako god da postupi, izvršio je ono što se traži od njega, i može se nadati obećanoj nagradi. Ako iz opravdanog razloga, bolesti, putovanja, postporođajnog ciklusa (žena), ne bude u mogućnosti postiti u mjesecu ševvalu, dozvoljeno mu je da to učini poslije. A Allah najbolje zna! (Izvor: Fetāvā ramadān, 2/693.)

Potpuna i djelimična nagrada za post šesta dana ševvala

Počeo sam sa postom šest dana ševvala, ali zbog određenih okolnosti i ranije preuzetih obaveza, nisam bio u stanju ispostiti svih šest dana. Tačnije rečeno, postio sam četiri, a ispustio dva dana. Kako da postupim, da li da naknadno postim još dva dana, i da li sam grješan zbog toga?

Šejh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Bāz, Allah mu se smilovao:

Hvala Allahu i neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Post šest dana ševvala spada u red dobrovoljnih ibadeta (nafila) i nije obavezan. Za dane koje si ispostio imaš nagradu kao za bilo koji drugi dobrovoljni post, a nadati se da bi ta nagrada mogla biti i potpuna, ukoliko se prekid posta desio usljed opravdanih razloga i okolnosti, sukladno hadisu: “Kada se čovjek razboli ili ode na put (i zbog toga ne bude u mogućnosti činiti djela koja je prije toga redovno činio), Allah, dželle šanuhu, i dalje piše dobra djela koja je radio dok je bio zdrav i dok je boravio kod svoje kuće.” Hadis je zabilježio Buharija u svome Sahihu. Propuštene dane nisi dužan napostiti. (Izvor: Fetāvā ramadān, 2/694.)

Kašnjenje sa izdvajanjem zekatu-l-fitra

Da li je dozvoljeno dati zekatu-l-fitr u toku ili nakon bajramske hutbe, ukoliko je čovjek zaboravio da to učini u propisanom vremenskom roku, tj. prije hutbe?

Šejh Abdulaziz ibn Abdullah ibn Bāz, Allah mu se smilovao:

Hvala Allahu i neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Musliman je dužan udijeliti zekatu-l-fitr prije bajram-namaza. Ukoliko bi se desilo da iz zaborava (ili nekog drugog opravdanog razloga) spomenutu dužnost ne izvrši u propisanom vremenu, neće se smatrati grješnikom zbog toga, ali je obavezan da to učini odmah nakon što se sjeti. Prema ispravnijem mišljenju islamskih pravnika, nije dozvoljeno svjesno i namjerno odgađanje zekatu-l-fitra izvan propisanih vremenskih okvira, a dokaz za to su izjave ashaba u kojima se jasno naglašava da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio izdvajanje zekatu-l-fitra prije izlaska ljudi na musallu radi obavljanja bajram-namaza. (Izvor: Fetāvā ramadān, 2/932.).

Tevba (iskreno pokajanje) vraća nagradu za poništena djela

Ako je čovjek činio djela radi ljudi (rijaluk), a ne radi stjecanja Božijeg rizaluka i nagrade, a potom se pokajao, da li time može, naknadno, ostvariti ili povratiti nagradu koju je upropastio rijalukom?

Dr. Muhammed ibn Salih el-Munedžid:

Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Vjerodostojnim putem potvrđeno je da se nevjerniku koji primi islam piše nagrada za dobra djela koja je uradio u vrijeme nevjerstva, kao da ih je uradio u islamu. U tome se, između ostalog, ogleda veličina Allahove plemenitosti, dobrote, darežljivosti i dobročinstva. Prenosi se da je Hakim ibn Hizam, radijallahu anhu, pitao Poslanika: “Allahov Poslaniče, šta misliš za dobra djela koja sam činio u vrijeme džahilijjeta (neznaboštva), kao što su udjeljivanje sadake, oslobađanje roba, održavanje rodbinskih veza, hoću li imati ikakvu nagradu za to?” “Primanjem islama zadržao si dobra djela koja si činio prije toga”, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Buharija, 1436., Muslim, 123.) Rekao je Ibn Redžeb u komentaru ovog hadisa: “Ko lošim djelom poništi dobro djelo koje je uradio prije toga, a zatim se pokaje, vraća mu se nagrada za djelo koju je na taj način izgubio.” (Fethul-Bari, Ibn Redžeb, 1/146.) Rekao je Ibn Tejmijje: “Ukoliko se munafik (dvoličnjak, licemjer) i murāi (onaj koji se, čineći dobra djela, pretvara) pokaju, da li su obavezni ponoviti djela koja su poništili licemjerstvom i rijalukom, ili se pokajanjem ipak naknadno dolazi do nagrade za ta djela, ili ćemo kazati da nisu obavezni ponoviti djela, ali se nagrada za poništena djela ne može povratiti?

Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da munafik nije obavezan ponoviti djela koja je radio licemjerno, jer u Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, vrijeme, munaficima, koji su učinili tevbu, nije naređeno da ponove djela koja su im propala zbog licemjerstva. Uzvišeni, u prijevodu značenja, kaže: Licemjeri se zaklinju Allahom da nisu govorili, a sigurno su govorili nevjerničke riječi i pokazali da su nevjernici, nakon što su javno islam bili primili, i htjeli su da učine ono što nisu uspjeli. A prigovaraju samo zato što su ih Allah, iz obilja Svoga, i Poslanik Njegov imućnim učinili. Pa ako se pokaju, bit će im dobro; a ako glave okrenu, Allah će ih i na ovom i na onom svijetu na muke nesnosne staviti, a na Zemlji ni zaštitnika ni pomagača neće imati. (Et-Tevba, 74.) U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da je munafik (licemjer) u biti (u svojoj nutrini) nevjernik, i kada se pokaje, brišu mu se prethodni grijesi i nije obavezan ponavljati djela koja je, kao munafik, učinio, analogno nevjerniku koji je svoje nevjerstvo javno ispoljavao, a zatim primio islam. Što se tiče statusa djela koje je uradio licemjerno, on se ne bi trebao razlikovati od statusa djela nevjernika koji primanjem islama ostvaruje nagradu za dobra djela koja je uradio kao nevjernik, a za njega je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Primanjem islama zadržao si dobra djela koja si činio prije toga.’ S druge strane, pitanje osobe koja je radila djela iz rijaluka (pretvarajući se pred ljudima) ubijeđena da su ta djela stroga dužnost, a potom se pokajala, slično je pitanju osobe koja nije izvršavala vjerske dužnosti iako je vjerovala u njihovu obaveznost, od takve osobe ne može se tražiti ponavljanje djela (kadā), jer bi je to sigurno odvratilo od pokajanja.” (Medžmû’u-l-fetava, 22/20. – 21.) Isti učenjak je kazao: “Pokajnik od grijeha je kao onaj koji nema grijeha. Kada nestane grijeha, nestaje i njegovih posljedica, a jedna od tih posljedica svakako je poništenje djela.” (Šerhul-’umde, 1/39.) Allah najbolje zna. (Izvor: www.islam-qa.com, islam questions and answers).

Dobrovoljni post

Es-Selamu alejkum! Molim Vas da mi navedete koje je sve dane lijepo postiti osim obaveznog ramazana. Našla sam na više mjesta, a znam i od svoje majke da je lijepo postiti 6 dana ševvala, odmah poslije 3. dana Bajrama (ona uvijek posti kad može), za dan Ašure, pa 13., 14. i 15. dan u svakom mjesecu (mada mi nije jasno da li se misli na tri dana u mjesecu po hidžretskom kalendaru ili ovom gregorijanskom). Da li je novotarija da se posti za 12. rebiu-l-evvel ili i to spada u dane koje je lijepo postiti?

Alejkemu selam! Lijepo je postiti dane koje ste spomenuli, s tim da se 13, 14. i 15. dan računaju po mjesečevom, a ne po gregorijanskom kalendaru, jer su to tzv. bijeli dani kada je Mjesec pun. Post 12. rebiu-l-evvela nema vjersko utemeljenje, pa ga ne treba prakticirati. (Izvor: www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori).

Odabrao, preveo i prilagodio: Mr. Semir Imamović

Izvor: Saff