ForumIslamBosnaTražiKontaktŠuraLoginRegistruj se

Privatni kutak

IB - Dućan:

Zadnji tekstovi:

Podrži IB:

Zadnji postovi:

Poruke dana
Aferim dana:
Bezze dana:


Statistika
Poruka: 610634
Tema: 64846
Članova: 53339
Najnoviji član: acextlpd


Popularno

+  IslamBosna Forum
|-+  Forum na bosanskom jeziku
| |-+  Jezik, kultura i umjetnost (Moderatori: djulbe-secer, valentino)
| | |-+  Turcizmi, i druge strane riječi u bosanskom jeziku
0 Članova i 1 Gost citaju ovu temu. « prethodno sljedeće »
Stranica: 1 2 3 [4] 5 6 ... 10 Idi dolje Printaj
Tema: Turcizmi, i druge strane riječi u bosanskom jeziku  (Čitanja 76536 puta)
Rancher
Oflajn
Muško
4178
Vidi Profil
« Odgovori #45 u: Maj 18, 2008, 12:24:49 »


sta znaci rijec "ciferica"? ovo c od ciferica je mehko tsch.. ..kakao vi pisete mehko c,tvrdo c, z,s sa kvakama  Cry

es-selamu alejkum,
obicno u donjem desnom cosku (kod sata) imas opciju za podesavanje jezika na tastaturi. ukoliko hoces bosansku tastaturu dodas je na tu listu. onda mozes da šaltaš jezike po potrebi. ukoliko trenutno koristis njemacku tastaturu, onda bi ti dolje trebalo stajati DE. ako to promjenis na bosanski (moze i hrvatski...), onda ce ti umjesto öäü#+ biti čćžđš...
*
0
*
0
Logged

Sabur.
merima
*
Oflajn
646
Vidi Profil
« Odgovori #46 u: Maj 18, 2008, 14:53:49 »


Ćiverica je turcizam i u osnovi označava suknenu kapu, npr: "Na nogama mu opanci i tozluci od bijele čupave vune, na glavi ćiverica, preko ramena smeđe džube."

Kod nas se najčešće koristi kao podrugljivi naziv za glavu ili ćelavu glavu, npr.: Vidi mu ćiverice!

*
0
*
0
Logged

"Zaista Allah voli da onaj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)
Dzerzelez_Alija
Oflajn
Muško
308
Vidi Profil
« Odgovori #47 u: Juli 03, 2008, 04:09:28 »


selam alejk

samo da te ispravim, nisu to strane rijeci, to su nase rijeci, koje smo uzeli od turaka i prilagodili nasem jeziku a turci opet kad su se islamizirali uzeli od arapskog ili persijskog pa prilagodili svom naglasku...

neke rijeci su ostale iste i kod nas i kod turaka i kod arapa i iranaca...
to su nase rijeci...
al davno bijese dobri vakat...

*
0
*
0
Logged

”Pojavit
će se ljudi sa Istoka koji će učiti Kur’an ali njihovo učenje neće prelaziti
granicu grla. Izlazit će iz dina kao što izlazi odapeta strijela iz luka.
Njihov znak je šišanje na čelavo.” Hadisi Serif
merima
*
Oflajn
646
Vidi Profil
« Odgovori #48 u: Juli 03, 2008, 10:30:15 »


selam alejk

samo da te ispravim, nisu to strane rijeci, to su nase rijeci, koje smo uzeli od turaka i prilagodili nasem jeziku a turci opet kad su se islamizirali uzeli od arapskog ili persijskog pa prilagodili svom naglasku...

neke rijeci su ostale iste i kod nas i kod turaka i kod arapa i iranaca...
to su nase rijeci...

Polahko, smireno, pogledaj raspored igrača, pa onda ispravljaj Grin.

Sestra Saniyah je sasvim ispravno nazvala temu i tu se nema sta ispravljati.

Turcizmi, arabizmi, perzizmi, germanizmi, romanizmi, anglizmi... su tzv. tuđice ili posuđenice. Tako se zovu zato što su to strane riječi koje smo uzeli, tj. posudili iz nekog drugog jezika i prilagodili svom jeziku.

To nisu naše riječi. Naše riječi su samo one za koje znamo da su slavenskog porijekla.

Pozajmljivanje stranih riječi karakteristika je svakog postojećeg jezika. Navedimo samo primjer engleskog jezika, koji je zadržao tek oko 5.000 izvornih engleskih riječi, sve ostalo su posuđenice iz raznih drugih jezika koje su engleski učinile jednim od najbogatijih jezika svijeta.

Posuđivanjem se jezici prožimaju, miješaju i obogaćuju i riječi poput ljudi nastavljaju živjeti kroz stoljeća, mijenjajući se i prilagođavajući.
*
0
*
0
Logged

"Zaista Allah voli da onaj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)
Sabur Lee
*
Oflajn
Muško
2308
Vidi Profil WWW
« Odgovori #49 u: Juli 03, 2008, 11:30:34 »


Bosanski jezik ima 35000 turcizama? Tačno?
*
0
*
0
Logged

Aiša, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "U čemu god se nađe blagost, ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, to bude manjkavo." Rekao je imam Gazali: "Dovedite mi 100 pametnih ljudi, ubjedit cu ih, a ako mi dovete jednog ahmaka, necu ga uspjeti ubjediti."
merima
*
Oflajn
646
Vidi Profil
« Odgovori #50 u: Juli 03, 2008, 11:40:23 »


Ko ih je toliko nabrojao? Grin  Abdullah Škaljić je u rječnik uvrstio nešto više od 8.000 turcizama, a radio je rječnik Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. Neki tvrde da srpski jezik ima mnogo više turcizama od bosanskog, ali ne vjerujem da se može doći do konkretnog broja u bilo kojem jeziku.
*
0
*
0
Logged

"Zaista Allah voli da onaj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)
n00gie

« Odgovori #51 u: Juli 03, 2008, 14:17:58 »


... Navedimo samo primjer engleskog jezika, koji je zadržao tek oko 5.000 izvornih engleskih riječi, sve ostalo su posuđenice iz raznih drugih jezika koje su engleski učinile jednim od najbogatijih jezika svijeta.

Posuđivanjem se jezici prožimaju, miješaju i obogaćuju i riječi poput ljudi nastavljaju živjeti kroz stoljeća, mijenjajući se i prilagođavajući.


Ja nesto neznam da englezi te rijeci zovu tudjicama. Istina u rjecnicima se navodi porijeklo rijeci (francuski, latinski, arapski...)ali te rijeci nisu nikad oznacene kao strane rijeci - uvijek engleske. Ovo se jasno vidi i na njihovim spelling bee takmicenjima. Baska izdvajanje posebno turcizama je srpsko maslo da se jezik "ocisti" (doduse neuspjelo) od islamskog uticaja.
Nazalost i danasnji jezicari su, u uvjerenju da pomazu Bosni, uzeli srpski nespretni metod tipa "eto koristit cemo al nek se zna da nisu nase rijeci". Ovo je smjesno i zalosno u isto vrijeme, jer ili uzmes Hrvatski odnosno Turski metod da svaka rijece mora imat korijen u njihovom maternjem jeziku, ili uzmes engleski metod pa "usvojis" ono sto valja iz drugih jezika bez nekakve "politicke" segragacije nasih i tudjih rijeci.
*
0
*
0
Logged
merima
*
Oflajn
646
Vidi Profil
« Odgovori #52 u: Juli 03, 2008, 15:00:58 »


... Navedimo samo primjer engleskog jezika, koji je zadržao tek oko 5.000 izvornih engleskih riječi, sve ostalo su posuđenice iz raznih drugih jezika koje su engleski učinile jednim od najbogatijih jezika svijeta.

Posuđivanjem se jezici prožimaju, miješaju i obogaćuju i riječi poput ljudi nastavljaju živjeti kroz stoljeća, mijenjajući se i prilagođavajući.


Ja nesto neznam da englezi te rijeci zovu tudjicama. Istina u rjecnicima se navodi porijeklo rijeci (francuski, latinski, arapski...)ali te rijeci nisu nikad oznacene kao strane rijeci - uvijek engleske. Ovo se jasno vidi i na njihovim spelling bee takmicenjima. Baska izdvajanje posebno turcizama je srpsko maslo da se jezik "ocisti" (doduse neuspjelo) od islamskog uticaja.
Nazalost i danasnji jezicari su, u uvjerenju da pomazu Bosni, uzeli srpski nespretni metod tipa "eto koristit cemo al nek se zna da nisu nase rijeci". Ovo je smjesno i zalosno u isto vrijeme, jer ili uzmes Hrvatski odnosno Turski metod da svaka rijece mora imat korijen u njihovom maternjem jeziku, ili uzmes engleski metod pa "usvojis" ono sto valja iz drugih jezika bez nekakve "politicke" segragacije nasih i tudjih rijeci.

Englezi ih zovu borrowings - posuđenice, a pobliže ih objašnjavaju terminima koji se koriste u cijelom svijetu za riječi posuđene iz drugih jezika (germanisms, hispanisms, anglicisms i sl.). To nema nikakve veze sa Srbima. Prvi put je ova pojava uočavanja stranih riječi u jeziku zabilježena još kod starih Grka koji su strane riječi u svom jeziku nazivali barbarizmima. Termin barbarizam za strane riječi danas se rjeđe koristi jer ga lingvisti smatraju pogrdnim. Radije se koriste termini tuđice, posuđenice, pozajmljenice ili jednostavno strane riječi, uz bliže odrednice kao što su anglizam, germanizam i sl.

Evo malo turcizama u engleskom jeziku:  http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_English_words_of_Turkic_origin)

A evo definicije za germanizam: Germanism - a characteristic feature of German occurring in another language (definicija germanizma, Merriam-Webster Online Dictionary)

Znači, ova pojava uočavanja stranih riječi itekako postoji u svakom jeziku i ne treba je posmatrati kao izolovan slučaj.

Posebna grana lingvistike, etimologija bavi se utvrđivanjem porijekla riječi u jednom jeziku i načinima na koji su one ušle u upotrebu. Postoje dva osnovna načina formiranja novih riječi u jednom jeziku. To su:

1. Posuđivanje iz drugih jezika
2. Tvorba riječi (derivacijom ili kombinacijom)

« Last Edit: Juli 03, 2008, 18:25:47 od merima »
*
0
*
0
Logged

"Zaista Allah voli da onaj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)
Edo Alpasini
*
Oflajn
Muško
15389
Vidi Profil
« Odgovori #53 u: Juli 03, 2008, 15:50:31 »


Esselamu alejkum

Mislim da je najbitnije istaći da je to sastavni dio, kako našeg jezika, tako i našeg kulturnog pa i vjerskog naslijeđa, i da to treba njegovati, i nedopustiti da mnoge od tih riječi odu u zaborav.
*
0
*
0
Logged

Gdje god se okrenem i kud god da odem, vidim sve me podsjeća na Tebe, pa ko bi me spasio ako bih okrenuo leđa Tvojoj riječi kad je utočište samo kod Tebe, jedini Gospodaru, kada cijeli Univerzum postoji samo zahvaljujući Tvojoj volji, kako, kada si mi pomogao svaki put kada mi je pomoć bila potrebna
n00gie

« Odgovori #54 u: Juli 03, 2008, 18:27:14 »


... Navedimo samo primjer engleskog jezika, koji je zadržao tek oko 5.000 izvornih engleskih riječi, sve ostalo su posuđenice iz raznih drugih jezika koje su engleski učinile jednim od najbogatijih jezika svijeta.

Posuđivanjem se jezici prožimaju, miješaju i obogaćuju i riječi poput ljudi nastavljaju živjeti kroz stoljeća, mijenjajući se i prilagođavajući.


Ja nesto neznam da englezi te rijeci zovu tudjicama. Istina u rjecnicima se navodi porijeklo rijeci (francuski, latinski, arapski...)ali te rijeci nisu nikad oznacene kao strane rijeci - uvijek engleske. Ovo se jasno vidi i na njihovim spelling bee takmicenjima. Baska izdvajanje posebno turcizama je srpsko maslo da se jezik "ocisti" (doduse neuspjelo) od islamskog uticaja.
Nazalost i danasnji jezicari su, u uvjerenju da pomazu Bosni, uzeli srpski nespretni metod tipa "eto koristit cemo al nek se zna da nisu nase rijeci". Ovo je smjesno i zalosno u isto vrijeme, jer ili uzmes Hrvatski odnosno Turski metod da svaka rijece mora imat korijen u njihovom maternjem jeziku, ili uzmes engleski metod pa "usvojis" ono sto valja iz drugih jezika bez nekakve "politicke" segragacije nasih i tudjih rijeci.

Englezi ih zovu borrowings - posuđenice, a pobliže ih objašnjavaju terminima koji se koriste u cijelom svijetu za riječi posuđene iz drugih jezika (germanisms, hispanisms, anglicisms i sl.). To nema nikakve veze sa Srbima. Prvi put je ova pojava uočavanja stranih riječi u jeziku zabilježena još kod starih Grka koji su strane riječi u svom jeziku nazivali barbarizmima. Termin barbarizam za strane riječi danas se rjeđe koristi jer ga lingvisti smatraju pogrdnim. Radije se koriste termini tuđice, posuđenice, pozamljenice ili jednostavno strane riječi, uz bliže odrednice kao što su anglizam, germanizam i sl.

Evo malo turcizama u engleskom jeziku:  http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_English_words_of_Turkic_origin)

A evo definicije za germanizam: Germanism - a characteristic feature of German occurring in another language (definicija germanizma, Merriam-Webster Online Dictionary)

Znači, ova pojava uočavanja stranih riječi itekako postoji u svakom jeziku i ne treba je posmatrati kao izolovan slučaj.

Posebna grana lingvistike, etimologija bavi se utvrđivanjem porijekla riječi u jednom jeziku i načinima na koji su one ušle u upotrebu. Postoje dva osnovna načina formiranja novih riječi u jednom jeziku. To su:

1. Posuđivanje iz drugih jezika
2. Tvorba riječi (derivacijom ili kombinacijom)



Kabulim samo kod nas mnogi zlobno isticu strano porijeklo tih rijeci. Nas jezik nejma zamjene za te rijeci osim ako necemo posudjivati iz Hrvatskog ili kakvog drugog. Poznata je komunisticka akcija, u periodu njihove vladavine, na planu brisanja jedinstvenosti bosanskog jezika. Pa jos i prije onaj srpski brko sto se mazo izmetom ko lijekom i cito kako je piso, a piso kako je govorio, propagiro izbacivanje svega "turskog" iz jezika. On, kako znamo, je glavna fora kod komunjara bio kad je rijec o jeziku.
Znaci ovo tudjice ili posudjenice treba da se obradjuje u naucnim krugovima ljudi koji se bave etimologijom. Za obicnu raju to je sve nas jezik i nejma razlike sa ostalim rijecima.
*
0
*
0
Logged
merima
*
Oflajn
646
Vidi Profil
« Odgovori #55 u: Juli 03, 2008, 19:10:31 »


S političke strane svakako stoji da je bosanski jezik izuzetno ugrožen, ali mislim da porijeklo riječi tu ne igra nikakvu posebnu ulogu, to je samo izgovor.

Jezički čistunci koji silom izbacuju riječi iz jezika obično nemaju nekog velikog uspjeha. Možemo se uvjeriti u to u slučaju Hrvatske i brojnih "očišćenih" pravopisa koje su pokušali nametnuti. Jezik je živ i on se mijenja po nekim svojim zakonitostima, često mimo volje onih koji ga nastoje "oblikovati".

Nego, odosmo mi daleko, a sve zbog onog Đerzeleza što mu ni ime ne umije napisati Grin.
*
0
*
0
Logged

"Zaista Allah voli da onaj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)
Ummu Marjam
Oflajn
7130
Vidi Profil
« Odgovori #56 u: Avgust 04, 2008, 11:59:57 »


As Salaamu aleikum

Sestro Merima, pitala sam vec na drugoj temi ali reko' ti ces mi mozda najbolje objasniti sta znace sledece reci i odakle dolaze:
- asikovanje Grin
- nafaka (jel isto sto i rizq na arapskom?)
- ibret, ibretiti se
- izun
...jos cu dodati ako se setim Smiley
*
0
*
0
Logged
sejfuddin

« Odgovori #57 u: Avgust 04, 2008, 12:17:16 »


As Salaamu aleikum

Sestro Merima, pitala sam vec na drugoj temi ali reko' ti ces mi mozda najbolje objasniti sta znace sledece reci i odakle dolaze:
- asikovanje Grin
- nafaka (jel isto sto i rizq na arapskom?)
- ibret, ibretiti se
- izun
...jos cu dodati ako se setim Smiley

- ashikovanje [The word Ashik, derives from Arabic word Asheq (عاشق), and means the "one who is in love (Ishq, Turkish: Aşk)". http://en.wikipedia.org/wiki/Ashik#Etymology . U Bosni pojam znaci fazu upoznavanja medju buducim mladencima]

- nafaka [pojam je malo shiri od arapskog rizka, jer rizk znaci 'opskrba' dok u bosanski pojam 'nafaka' znaci i (djelomicno) 'sudbina']

- ibret [u bosanskom jeziku znaci 'cuditi se', iako je izvorno znacenje 'pouka' 'primjer' kao sto se u Kuranu kaze: "12.111. O kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni."

- izun [dozvola]

selam alejkum


*
0
*
0
Logged
Ummu Marjam
Oflajn
7130
Vidi Profil
« Odgovori #58 u: Avgust 04, 2008, 12:39:19 »


Sejfo sad si ostavio seku Merimu bez posla Grin

 
*
0
*
0
Logged
Ummu Marjam
Oflajn
7130
Vidi Profil
« Odgovori #59 u: Avgust 04, 2008, 12:49:46 »



- nafaka [pojam je malo shiri od arapskog rizka, jer rizk znaci 'opskrba' dok u bosanski pojam 'nafaka' znaci i (djelomicno) 'sudbina']

Ova rec me podsetila na rec arapsku rec nifaq, mada vidim nema veze s vezom. Pa sam htela da pitam jel nafaka turska rec? I sta je na bosanskom nifaq? Licemerje?
*
0
*
0
Logged
Stranica: 1 2 3 [4] 5 6 ... 10 Idi gore Printaj 
« prethodno sljedeće »
Skoci na:  

Posjetilaca: 64029827
Copyright © IslamBosna.ba
Powered by SMF 1.1.15 | SMF © 2006, Simple Machines